Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split

Poslovni broj: Gž-706/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, mr. sc. Zrinke Tironi, članice vijeća i suca izvjestitelja te Nediljke Radić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Slavenu Karabanu, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženice pod 1) ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika pod 2) VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Miji Maćašu, odvjetniku u Vinkovacima, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj: Pn-269/2019-68 od 23. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 10. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj: Pn-269/2019- 68 od 23. siječnja 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Nakon provedenog dokaznog postupka prvostupanjski je sud donio presudu poslovni broj: Pn-269/2019-68 od 23. siječnja 2025. kojom je u izreci presude odlučio kako slijedi:

„Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:

„I. Nalaže se tuženicima ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade imovinske štete na automobilu, isplate novčani iznos od 1.270,92 eura sa zakonskim zateznim kamatama počev od nastanka štete 29. listopada 2017. do isplate, po kamatnoj stopi u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita nefinancijskih trgovačkih društava za razdoblje dulje od godine dana uvećano za 3 % poena, a počev od 1. siječnja 2023. pa na dalje po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, kao i da tužiteljici KD naknade parnični trošak počev od donošenja Presude do isplate, po istoj visini kamatne stope kao prethodno, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

II. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Protiv prvostupanjske presude tužiteljica je podnijela žalbu i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11.

- pročišćeni tekst, 25/13.,89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP). Tužiteljica predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da prihvati tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tuženici su podnijeli odgovor na žalbu u kojem predlažu žalbu odbiti kao neosnovanu.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužiteljice za naknadom imovinske štete nastale na njezinom osobnom automobilu.

6. Tužbeni zahtjev zasniva se na tvrdnji tužiteljice da je imovinska šteta na njezinom automobilu nastala kao posljedica pada crjepova s nekretnine oba tuženika.

7. Prvostupanjski je sud odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev uz zaključak da tužiteljica nije dokazala da je crijep na njezin automobil pao baš s kuće oba tuženika. Također prvostupanjski sud smatra kako tužiteljica nije dokazala da je crijep na njezin automobil pao zbog protupravnog postupanja tuženika pod 1) LD i pod 2) VD (neodržavanje vlastite zgrade, odnosno krovišta zgrade) već kao posljedica olujnog vjetra.

8. Tužiteljica u žalbi, pored ostalog ističe, kako je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda: 1) kako tužiteljica nije dokazala da je na njezin automobil pao crijep baš s kuće tuženika i 2) da bi oštećenje na automobilu tužiteljice nastalo uslijed olujnog vjetra.

9. Zaista, svjedok HD, policajac, koji je bio na intervenciji predmetnog dana u iskazu (str. 56.-57. spisa) navodi kako su u predmetnoj ulici u Vinkovcima u vrijeme predmetnog štetnog događaja bile kuće s različitim vrstama crijepa. Tako je jedna kuća imala biber crijep (vučeni crijep bez utora), koji je drugačiji od crijepa koji je pao. Svjedok navodi da je crijep koji je pao stari crijep četvrtastog formata. Nadalje, istiće da su po vrsti crijepa on i kolegica zaključili s koje kuće je pao crijep na automobil tužiteljice. Također je istaknuo kako je na krovu te stare kuće s koje je pao crijep, bilo još rupa zbog čega su policajci pozvali vatrogasce na sanaciju krovišta kako bi se spriječilo ozljeđivanje prolaznika. Vatrogasci da su skinuli ostale crjepove koji su visili s krova te kuće. Policajci da su osiguravali to mjesto dok nisu došli vatrogasci. Za reći je i to kako je na fotografiji priloženoj u spis na str. 40. svjedok HD, policajac pokazao kuću s koje je pao crijep (kuća tuženika).

10. Iskaz svjedoka RD, policajca koji je bio na intervenciji predmetnog dana, prvostupanjski sud uopće nije pravno ocjenio. Stoga prvostupanjska presuda nema razloga o odlučnim činjenicama.

11. Nadalje, u odlomku 12. obrazloženja pobijane presude navodi se kako je prema meteorološkim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda na području [adresa] 29. listopada 2017. zabilježen vjetar brzine 10,3 m/s, što je, prema Beaufortovoj ljestvici, umjereno jak vjetar. Međutim, u odlomku 27. obrazloženja prvostupanjski sud zaključuje kako su crijepovi padali zbog olujnog vjetra. Dakle, prvostupanjska presuda je kontradiktorna u dijelu koji se tiče brzine vjetra (umjereno jak ili olujni vjetar), a koja činjenica može biti odlučna za ocjenu eventualne odgovornosti tuženika (održavanje krovišta zgrade) za nastalu štetu tužiteljici. Naime, prema Beaufortovoj ljestvici na kojoj se temelje podatci Državnog hidrometeorološkog zavoda jak vjetar je vjetar brzine 10,8 – 13,8 m/s, dok je olujni vjetar brzine 17,2 – 20,7 m/s, jak olujni vjetar je brzine 20,8 – 24,4 m/s. Umjereno jak vjetar, o čemu se u predmetnom slučaj uradilo, je vjetar brzine 8 – 10,7 m/s, a što sve proizlazi iz dopisa Državnog hidrometeorološkog zavoda od 23. rujna 2019. (str. 50.-51. spisa).

12. Slijedom svega navedenog pravilno tužiteljica prigovora da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, odnosno nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno dijelom proturječi sama sebi.

13. Slijedom navedenog trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.

14. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a te će iskoristiti svoja procesna ovlaštenja kako bi se relevantno činjenično stanje, na koje ukazuje ovaj drugostupanjski sud, točno i potpuno utvrdilo. Prvostupanjski će sud potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članaka 7., 8. i 221.a ZPP-a, te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu i parničnom trošku.

U Splitu 10. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Miho Mratović