Poslovni broj: Usž-3937/2024-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga Suda Ljiljane Karlovčan-Đurović, predsjednice vijeća, Sanje Štefan i Željke Zrilić Ježek, članica vijeća te sudskog savjetnika Matije Vurneka, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja BS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Odbora za državnu službu, Zagreb, Palmotićeva 4, OIB: 58831547726, uz sudjelovanje zainteresirane osobe DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi prijma namještenika, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5704/2023-7 od 10. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 10. srpnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-5704/2023-7 od 10. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Uvodno naznačenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, klasa: UP/II-112-07/23-01/553, urbroj: 566- 01/11-23-2 od 27. listopada 2023., kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, broj: 7 Su-404/2023-17 od 26. rujna 2023. Tim prvostupanjskim rješenjem je DS s završenom srednjom stručnom spremom - gimnazija, primljen u Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, na namješteničko radno mjesto III vrste - portir - telefonist na neodređeno vrijeme.
2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog žalbenih razloga propisanih u odredbi članka 126. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 36/24. – dalje: ZUS), odnosno radi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da prvostupanjski sud nije pravilno ocijenio sve dokaze priložene uz tužbu i da je nepravilno primijenio mjerodavne odredbe materijalnog prava koje reguliraju prijam namještenika u državnu službu. Dalje u žalbi tužitelj ističe razloge kojima prigovara pravilnosti provedenog postupka, jer smatra da je intervju s kandidatima proveden bez objektivnih kriterija, a niti su prilikom ocjenjivanja kandidata uvažene okolnosti da je tužitelj već radio na navedenom sudu, da poznaje službenike, namještenike i suce te je dobio preporuku voditelja pisarnice kao kvalitetan i dobar radnik. Zaključuje da je rang lista kandidata utvrđena protivno uvjetima natječaja, jer ukupan broj ostvarenih bodova ovisi ne samo o intervjuu, već i ranije stečenom iskustvu i radu u struci te ranije ostvarenim rezultatima. Stoga smatra da Komisija nije postupila sukladno obavijesti o načinu testiranja. Predlaže da ovaj Sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati na ponovni postupak, a podredno da pobijanu presudu preinači i donese odluku o meritumu upravne stvari, odnosno odgovarajuću odluku u skladu s tužbenim zahtjevom i žalbenim navodima.
3. Tuženik i zainteresirana osoba nisu dostavili odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući zakonitost pobijane presude kao i postupka koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, a pazeći pri tome na razloge ništavosti po službenoj dužnosti u skladu s odredbom članka 134. stavka 1. ZUS-a, ovaj Sud nalazi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija.
6. Iz podataka spisa, kao i obrazloženja prvostupanjske presude proizlazi da je Komisija za provedbu oglasa provela intervju s kandidatima koji ispunjavaju formalne uvjete oglasa, a od tri kandidata s kojima je obavljen intervju zainteresirana osoba je ostvarila maksimalnih 10 bodova, a tužitelj 7 bodova.
7. Prvostupanjski sud je dao odgovor na sve tužbene navode pojedinačno, ocijenivši da je zainteresirani izabran kao prvi na rang listi, jer je ostvario najbolji rezultat, zbog čega nema osnove za ostvarivanje prava prednosti tužitelja kao djeteta hrvatskog branitelja, koje je moguće ostvariti samo pod jednakim uvjetima. Iz podataka spisa, kojem prileži zapisnik o provedenom postupku s rang listom kandidata proizlazi da je intervju s kandidatima dana 19. rujna 2023. proveden u skladu s uvjetima oglasa i obavijesti o načinu provedbe postupka testiranja. Komisija je nakon provedenog intervjua na kojem su kandidati odgovarali na postavljena pitanja, na temelju neposredno stečenog dojma o kandidatima, izvršila bodovanje kandidata i sukladno tome utvrdila rang listu kandidata.
8. Prvostupanjski sud je dao valjane, dostatne i relevantne razloge za iznesena stajališta i zaključke, obrazloživši da je upravo svrha i cilj provedenog intervjua da Komisija stekne neposredan dojam o kandidatima koji su se odazvali na razgovor, koji su bili u mogućnosti istaknuti svoj interes i motivaciju za rad u državnoj službi, kao i ranije radno iskustvo te rezultate ostvarene u radu.
9. Tužitelj žalbenim navodima nije s uspjehom osporio pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude, već u bitnom ponavlja iste razloge koje je isticao i u tužbi, u odnosu na koje je prvostupanjski sud dao iscrpno i argumentirano obrazloženje, s kojim je ovaj Sud u cijelosti suglasan. Tužitelj u žalbi u bitnom ustraje na tvrdnji da način bodovanja kandidata i rezultati provedenog intervjua nisu objektivni, ali pri tome nije na bilo koji način doveo u sumnju pravilnost provedenog postupka bodovanja kandidata, odnosno da su pri tome uvaženi svi elementi koji su bili temelj za ocjenu kandidata, niti iz utvrđenog činjeničnog stanja proizlazi da bi tužitelju pripadao veći broj bodova od ostvarenih, tj. isti broj bodova koje je ostvario izabrani kandidat.
10. Slijedom navedenog, ovaj Sud ocjenjuje da je pobijana presuda zakonita kako s osnove utvrđenog činjeničnog stanja, tako i u odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava. Žalbeni navodi kojima se presuda pobija su neosnovani.
11. Stoga, a kako tužitelj u žalbi ne iznosi pravno odlučne prigovore koji bi bili od utjecaja na ishod ovog postupka, Sud je na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a žalbu odbio i potvrdio prvostupanjsku presudu.
U Zagrebu 10. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ljiljana Karlovčan-Đurović
