Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku

Šibenik, S. Radića 81

Gž Zk-47/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Ivani Čačić Brčić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice ŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vinko Radovani, odvjetnik u Splitu, radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu broj Z-12636/2023 od 23. siječnja 2024., dana 10. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagateljice, ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu broj Z-12636/2023 od 23. siječnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. Nalaže se prvostupanjskom sudu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], te brisanje zabilježbe žalbe predlagateljice na istoj nekretnini uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka na toj nekretnini.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odbijena je prijava - prijedlog predlagateljice za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Protiv tog rješenja žali se predlagateljica iz svih zakonom propisanih razloga predlažući da se pobijano rješenje preinači na način da se dopusti pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, podredno da se isto rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. U konkretnom slučaju iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud zaključio da predlagateljica nije učinila vjerojatnim postojanje svojeg izvanknjižnog vlasništva, odnosno nije dokazala opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, te da ista osim rješenja o nasljeđivanju nije priložila isprave kojima bi potkrijepila svoje tvrdnje o stjecanju prava vlasništva dosjelošću, već je predložila da se saslušaju svjedoci i izvede očevid, pa kako sav činjenični supstrat na kojem temelji svoju prijavu nije učinjen nespornim sukladno dokazima priloženim u postupku koji je po svojoj prirodi izvanparnični postupak, to je pozivajući se odredbu članka 208. stavak 4. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novineˮ broj 63/19, 128/22, 155/23 i 127/24, dalje: ZZK) i na pravno shvaćanje iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 346/23, prvostupanjski sud donio pobijanu odluku.

5. Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je odbio prijedlog predlagateljice.

6. Naime, prema odredbi članka 208. stavak 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. toga članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

6.1. Prema odredbi članka 209. stavak 4. ZZK, predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

6.2. Gotovo identično propisuje i članak 109. stavak 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika („Narodne novine“ broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19 - dalje: Pravilnik), prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno- knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

6.3. Iz navedenih pravila proizlazi da pojedinačni ispravni postupak podrazumijeva dva stadija, takozvano prethodno ispitivanje prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i stadij ispravnog postupka, da u stadiju takozvanog prethodnog ispitivanja prijedloga (otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka) sud ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga (treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise), već isključivo o tome postoje li opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, u kojem sud, ako smatra da postoje opravdani razlozi i pravni interes predlagatelja za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka donosi rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka.

6.4. Dakle, prvostupanjski je sud bio dužan prvenstveno odlučiti postoje li u okolnostima konkretnog slučaja opravdani razlozi i pravni interes predlagateljice za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno je li predlagateljica priloženim ispravama učinila vjerojatnim da joj pripada pravo na predmetnu nekretninu, koja nije upisana u njezinu korist i radi li se o pravu koje prema odredbama ZZK može biti predmetom zemljišnoknjižnog upisa (članak 208. stavak 1. i 3. ZZK).

7. U konkretnom slučaju predlagateljica prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na spornu nekretninu temelji na tvrdnji da zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno sa stvarnim stanjem vlasništva predmetne nekretnine, odnosno da je vlasništvo cijele predmetne nekretnine stekla dosjelošću, tako što je putem svojih pravnih prednika u posjedu predmetne nekretnine više od 50 godina navodeći da je kao posjednica ove nekretnine upisana njezina majka GŠ čiji je ona nasljednik, priloživši uz prijedlog izvod iz posjedovnog lista te zapisnik s ostavinskog ročišta iza smrti majke.

7.1. Pritom je ovdje ukazati na zaključak sa sastanka predsjednika građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj Su-IV-409/16 od 14. listopada 2016. gdje je rečeno: „Izvadak iz katastra zemljišta je javna isprava na temelju koje se može cijeniti opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka s obzirom da sadrži podatke o posjedniku nekretnine. Izvadak iz katastra kao isprava priložena uz prijedlog ne mora biti priložena u izvorniku.“

7.2. Stoga, po ocjeni ovog suda, iz činjeničnog supstrata prijedloga predlagateljice, kao i priloženih isprava, proizlazi da je predlagateljica dokazala opravdani interes za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka sukladno članku 208. stavak 3. ZZK.

8. Predlagateljica je u ovoj početnoj fazi postupka dužna samo učiniti vjerojatnim da joj pripada pravo vlasništva, što je učinila dostavljanjem navedenih isprava. Iz navedenog razloga, u ovoj fazi postupka u kojoj zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za njegovo pokretanje te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, nije relevantno hoće li biti prihvaćen prijedlog predlagateljice i u skladu s njim ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, jer isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga.

8.1. Naime, pojedinačni ispravni postupak je takav postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, koji pojedinačni ispravni postupak bi se trebao voditi uvijek kada postoji neko knjižno pravo koje nije upisano u zemljišne knjige, a ne postoji isprava na temelju koje se to pravo može upisati, dok bi se postojanje opravdanog interesa trebalo tumačiti na način da isti postoji uvijek kada postoji nesuglasje zemljišnoknjižnog stanja s katastarskim i stvarnim stanjem, pri čemu je prilikom podnošenja prijedloga dovoljno učiniti vjerojatnim postojanje opravdanog razloga, a sud će u daljnjem tijeku postupka utvrđivati sve činjenice te odlučivati o osnovanosti prijedloga, dok okolnost da je otvoren pojedinačni ispravni postupak ujedno ne znači da se prijedlogu za uknjižbu treba i udovoljiti.

9. Slijedom svega iznesenog valjalo je prihvatiti žalbu predlagateljice i temeljem članka 380. točka 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), u svezi s člankom 99. stavak 2. ZZK, ukinuti rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak te ujedno naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i žalbe predlagateljice, uz istovremeni ponovni upis plombe predmetnog prijedloga za otvaranje i provedbu pojedinačnog ispravnog postupka.

10. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će o prijedlogu predlagateljice odlučiti imajući u vidu okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem, na način da će donijeti rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, te nakon provedenog postupka pravilnom primjenom materijalnog prava i zemljišnoknjižnih pravila odlučiti o osnovanosti prijedloga predlagateljice i za svoju odluku će dati jasne razloge.

U Šibeniku, 10. srpnja 2025.

Sutkinja

Ivana Čačić Brčić