Poslovni broj:Gž-2022/2023-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Vesna Kuzmičić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ankice Matić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Splitu, OIB: 84397956623, zastupan po punomoćnici ZJ, dipl.iur, protiv tuženika Croatia Osiguranje d.d. Zagreb, Miramarska 22, OIB: 26187994862, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P- 2698/2021 od 13. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 10. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-2698/2021 od 13. ožujka 2023.

Obrazloženje

Prvostupanjskom presudom odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Dužan je tuženi platiti tužitelju u korist državnog proračuna RH broj 12100100518763000160 model 26 pozivom na broj 5908-19-19-03140486464 iznos od 20.617,05 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koja teče od prvog idućeg dana nakon isteka roka od 15 dana od primitka tužbe po stopi određenoj čl. 29.st.2 ZOO sve do isplate." kao neosnovan".

2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog svih žalbenog razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19., 80/22, 155/23 - dalje: ZPP). Predlaže da se pobijana presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužitelja je neosnovana.

5. U smislu odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je ispitao prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju trpi isplatom mirovina svom osiguraniku, pa tako za razdoblje od 1.6.2019. do 30.6.2021. potražuje iznos od 20.617,05 kuna (30 % od ukupno isplaćene mirovine koja iznosi u tom razdoblju iznosi 68.723,50 kuna). Pri čemu se tužitelj poziva na odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (ZMO/13), dok tuženik smatra kako se u konkretnom slučaju moraju primijeniti odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09 i 75/09, dalje: ZOOP) prema kojem tuženik ne bi bio odgovoran za utuženu isplatu.

7. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika, odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, kao ni činjenica da je tužitelj u utuženom razdoblju isplatio ukupan iznos od 68.723,50 kn.

8. Među strankama je sporno ima li HZMO pravo zahtijevati naknadu štete od osiguravajućeg društva na ime razmjernog dijela isplaćene invalidske mirovine tužiteljevu osiguraniku prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (čl. 160., 161., 163.) ili prema Zakonu o obveznom osiguranju u prometu (čl. 27. st. 3. ZOOP).

9. Prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske sadržanom u brojnim odlukama (Rev 1067/2012 od 5. prosinca 2017., Rev-x 388/2018-2 od 25. kolovoza 2020., Rev 909/2021-3 od 8. rujna 2021., Rev-5292/2019-2 od 16. lipnja 2020, Rev 1437/2021 od 5. siječnja 2022. i Rev-12/2022-2 od 12. siječnja 2022.) za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih s osnove mirovine, mjerodavne su odredbe Zakona o obveznom osiguranju u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO odnosno u vrijeme kada su izvršene isplate mirovina. U navedenim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske izričito je navedeno da se na ovakve slučajeve primjenjuje ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja – prometne nezgode.

10. Tužitelju bi, dakle, pripadala naknada štete prema onom zakonu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, odnosno u vrijeme isplata invalidskih mirovina jer je tek tada nastala šteta tužitelju.

11. Iz spisa proizlazi da je tužitelj 14. veljače 2011. svom osiguraniku priznao pravo na invalidsku mirovinu, dakle u vrijeme kada je na snazi bio Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, pa se primjenjuje taj Zakon.

12. Odredbom članka 27. stavak 1. i 2. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu Narodne novine" broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 - dalje u tekstu: ZOOP/05) je propisano da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a stvarnom se štetom u smislu citirane odredbe smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe. Prema stavku 3. navedene odredbe, razmjerni iznos mirovine se određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

13. U konkretnom slučaju osiguraniku tužitelja je pravomoćnom i konačnom odlukom tužitelja utvrđena mirovina upravo zbog ozljede na radu radi koje je nastupila opća radna nesposobnost, slijedom pravilno prvostupanjski sud zaključuje da ovdje nije riječ o situaciji iz čl. 27. st. 3 ZOOP-a kada bi tuženik kao društvo za osiguranje bio u obvezi naknaditi tužitelju razmjerni iznos mirovine, stoga je pravilno odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

14. Kako nisu ostvareni žalbeni razlozi tužitelja, niti razlozi na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. stavak 2. ZPP), ovo žalbeno vijeće je odlučilo na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Splitu, 10. srpnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Dragica Samardžić