Poslovni broj: Usž-2467/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Kristine Senjak Krunić, članica vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja VU iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenica Nevenka Mrčela, odvjetnica u Zagrebu, Smičiklasova 18, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, radi potvrde geodetskog elaborata, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-3164/2024 od 21. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 10. srpnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-3164/2024 od 21. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-932-07/24-07/262, URBROJ: 541-11/4-24-3 od 5. lipnja 2024. te je odbijen zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, KLASA: UP/I-932-07/2024-03/180, URBROJ: 251-12-05-1-24-2 od 14. ožujka 2024. kojim je odbijen prigovor tužitelja izjavljen protiv potvrđenog geodetskog elaborata, KLASA: 932-06/24-02/512, URBROJ: 251-12-02-1-24-9 od 1. veljače 2024.
3. Tužitelj u pravodobno izjavljenoj žalbi pobija prvostupanjsku presudu iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnome ističe da je sud pogrešno zaključio da ne postoje pretpostavke za vođenje upravnog spora propisane odredbom članka 46. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima te je time, smatra uskratio pravo tužitelju da svoja prava i pravni interes zaštiti sudskim putem. Navodi kako nije jasno u kojem je to drugom redovnom postupku mogao zaštititi svoja prava budući da nije kao stranka sudjelovao u postupku izrade geodetskog elaborata koji je potvrđen ovdje osporenom potvrdom. Ističe da je za navedeni elaborat saznao tek kada je potvrđen, odnosno nakon što je dovršen upravni postupak njegove izrade. Stoga smatra da je predmetni upravni spor jedini postupak u kojem može zaštititi svoja prava. Ističe da sud uopće nije utvrdio činjenično stanje u osporenoj presudi jer nije niti ulazio u meritum tužbe. Naime, u tužbi su detaljno opisane sve nezakonitosti vezane uz postupak donošenja geodetskog elaborata koji je potvrđen osporenom potvrdom. Ističe da novoformirana čestica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi ne predstavlja pješački prolaz kako je to navedeno u predmetnom geodetskom elaboratu, već se radi o dijelu dvorišta zatvorenog ogradom koji je i dalje u vlasništvu investitora i formiran je s ciljem da se tužitelja kao stranku isključi iz postupka ishođenja građevinske dozvole u odnosu na parceliranu česticu. Navodi da navedeni pješački prolaz nije u skladu niti s odredbom članka 42. Odluke o donošenju GUP-a Grada Zagreba koja definira površine za kretanje pješaka. Smatra da se ne radi niti o uređenom zemljištu kako je navedeno u načinu uporabe novoformirane katastarske čestice. Ističe kako navedenom elaboratu nedostaje izvješće o terenskom uviđaju budući da isti nikad nije niti proveden. Ponavlja da se vode sudski postupci između tužitelja i investitora, jedan radi uređenje međe, a drugi zbog smetanja posjeda, no prvostupanjsko upravno tijelo je paušalno utvrdilo da to nije od utjecaja na potvrđivanje predmetnog geodetskog elaborata. Zaključno ističe da su osporenom presudom povrijeđene odredbe članka 4. i članka 22. stavak 1. Zakona o sudovima. Predlaže poništiti osporenu presudu, otkloniti nedostatke i sam riješiti upravnu stvar na način da se usvoji tužba tužitelja, a podredno poništiti presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Odredbom članka 156. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP ) propisano je da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.
7. Uvidom u predmetni spis, utvrđeno je da je tužitelj dana 6. ožujka 2024. podnio prigovor u smislu odredbe članka 156. ZUP-a u vezi s drugim postupanjem javnopravnog tijela kojim je povrijeđen pravni interes stranke. Prigovor je odbijen rješenjem prvostupanjskog upravnog tijela potpisanog od strane pročelnice kao čelnice navedenog ureda, a žalbu protiv tog rješenja odbio je tuženik rješenjem od 5. lipnja 2024. Prvostupanjski sud je tužbu tužitelja odbio osporenom presudom uz obrazloženje da se ne radi o postupanju javnopravnog tijela protiv kojeg bi bila dopuštena pravna zaštita propisana odredbom članka 156. ZUP-a.
8. S navedenim stajalištem prvostupanjskog suda suglasan je i ovaj Sud.
9. U konkretnom slučaju nije sporno da je tužitelj podnio prigovor u smislu odredbe članka 156. ZUP-a protiv postupanja prvostupanjskog upravnog tijela koje je izdalo potvrdu geodetskog elaborata, KLASA: 932-06/24-02/512, URBROJ: 251-12-02-1-24- 9 od 1. veljače 2024. u kojoj je navedeno da se tom potvrdom potvrđuje da je geodetski elaborat oznake RN 19/2024, koji je izrađen za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta i u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica i evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izrađen u skladu s postojećim geodetsko-katastarskim propisima.
10. Međutim, s obzirom da geodetski elaborat u smislu odredbe članka 69. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18 i 39/22, dalje: Zakon) služi kao tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina čiju tehničku ispravnost potvrđuje nadležni ured za katastar svojom potvrdom, to se, po ocjeni ovog Suda, ne radi o upravnim aktima, a što je ovaj Sud iskazao u svojoj dosljednoj praksi u nizu odluka (npr. Usž- 1450/20, Usž-3178/23 i dr.). Dakle, kako se u konkretnom slučaju ne radi o upravnoj stvari u smislu odredbe članka 2. stavka 1. ZUP-a, to nisu postojale pretpostavke za meritorno odlučivanje o prigovoru tužitelja izjavljenom protiv potvrde geodetskog elaborata pa je i po ocjeni ovog Suda, prigovor tužitelja prvostupanjsko tijelo trebalo odbaciti, međutim time što je prigovor odbijen te rješenjem tuženika odlučeno o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv prvostupanjskog upravnog rješenja nije povrijeđen zakon na njegovu štetu.
11. Osim toga, pravilno obrazlaže prvostupanjski sud u osporenoj presudi da se zaštita prava temeljem odredbe članka 156. ZUP-a, a na koju se poziva tužitelj u konkretnom slučaju, primjenjuje u situacijama kada stranci na raspolaganju ne stoji niti jedno drugo pravno sredstvo za zaštitu njenih prava i pravnih interesa, no kako se u konkretnom slučaju ne radi o takvoj situaciji. To stoga jer sukladno odredbama Zakona promjene predložene geodetskim elaboratom provode se u katastarskom operatu na temelju pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku u kojem postupku tužitelj ukoliko je nositelj stvarnih prava upisanih u zemljišnoj knjizi i katastru nekretnina na nekoj od čestica obuhvaćenih tom promjenom može pravnim sredstvima štititi svoja prava i pravne interese kao stranka u tom postupku. Dakle, u konkretnom slučaju tužitelj može kroz redovan postupak štititi svoja prava i pravne interese izjavljivanjem pravnih lijekova, stoga nisu osnovani prigovori tužitelja istaknuti u kontekstu uskraćenog prava na zaštitu njegovih prava i pravnih interesa.
12. S obzirom na sve ranije navedeno, prigovori kojima tužitelj osporava zakonitost potvrde geodetskog elaborata, a isticao ih je i ranije tijekom upravnog spora nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.
13. Budući da žalbenim prigovorima nije dovedena u pitanje zakonitost i pravilnost osporene presude, pri čemu je prvostupanjski sud pravilno obrazložio svoju odluku u smislu odredbe članka 119. stavak 5. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br.: 36/24., dalje: ZUS) te se pozvao na dosljednu upravno-sudsku praksu ovog Suda u istovrsnim predmetima, to nema osnove za usvajanje predmetne žalbe.
14. Imajući u vidu sve navedeno, trebalo je temeljem odredbe članka 135. stavak 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu, 10. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner
