Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-6/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Verice Perić Aračić, kao predsjednice vijeća, Kate Brajković kao izvjestiteljice i članice vijeća i Josite Begović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivica Matas, odvjetnik u Šibeniku, protiv tuženika 1. IKG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ABC [adresa] drive 6, i 2. KKG, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ABC [adresa] drive 6, koje zastupa punomoćnik Krešimir Lušić, odvjetnik u Šibeniku, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pn-117/2020-28 od 31. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj Pn-117/2020-28 od 31. listopada 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
I. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi:
""I. Nalaže se tuženicima IKG (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i KK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime pravične novčane naknade platiti tužitelju PK (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iznos od 6.636,14 EUR uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od 7. prosinca 2020. godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01.01.2023. do 29.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.
II. Nalaže se tuženicima da tužitelju nadoknade sav parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“
III. Nalaže se tužitelju IK, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tuženicima IKG, OIB: [osobni identifikacijski broj], i KKG, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime parničnog troška, iznos od 1.500,00 (tisuću petsto) eura u roku od 15 dana.""
2. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tužitelj, putem punomoćnika i osobno pobijajući istu zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst. 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZPP), predlažući da se prvostupanjska presuda preinači i prihvati tužbeni zahtjev, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3.Na žalbe je odgovoreno.
4. Žalbe nisu osnovane.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu žalbenih razloga, ovaj sud nije našao da bi bila počinjena neka od bitnih povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a., a niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju u žalbi neosnovano ukazuje tužitelj, budući je sud prvog stupnja u svojoj odluci jasne i argumentirane razloge, pa presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
6. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti zbog sadržaja dopisa i podnesaka koji su nesporno tuženici napisali, a sporno je da li je sadržaj odnosno navodi podnesaka i dopisa izazvali kod tužitelja povredu prava osobnosti, te ako da, opravdava li takva povreda dosudu pravične novčane naknade.
7. Povod podnesaka i dopisa tuženika je Odluka o donošenju VI. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine [adresa], kojim je izvršeno zoniranje njihove čestice u javno zelenu površinu. Tako se u pritužbi na neetičko ponašanje IK, načelnika [adresa], t.j. "čelnika državnog tijela koji je državni službenik" od 18. srpnja 2018. upućen povjereniku za etiku OK navodi da je načelnik [adresa] IK "prekršio etiku propisanu svojim položajem općinskog načelnika", te "izgleda kao da općinski načelnik može potpuno proizvoljno i kapriciozno odrediti zoniranje, da to ukazuje na zloupotrebu položaja i potencijalnu korupciju", u dopisu 17. kolovoza 2018. upućen Ministarstvu Republike Hrvatske, SK i PKG, ukazuju na "neetičko ponašanje načelnika, koji provodi zloupotrebu položaja, proizvoljno nameće zoniranje prostornih planova, sumnju na korupciju i neetičko ponašanje", u zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka pri Hrvatskoj komori arhitekata od 24. rujna 2018. upućen Hrvatskoj komori arhitekata , ukazuju na "proizvoljno i grubo manipuliranje prostornim i urbanističkim planovima", u Dodatku tužbi zbog gradnje zida na javnom putu 19666/2 od strane trgovačkog društva Bucavac d.o.o. od 9. ožujka 2019. upućen Općini Primošten, Službi za komunalne poslove, iskazuju "duboki prezir prema neciviliziranom činu nezakonite gradnje i karikaturom ponašanju načelnika", u dopisu vezanim za tužbu radi naknade štete zbog gradnje zida predan uz tužbu radi naknade štete od 7. listopada 2019. upućen Općinskom sudu u Šibeniku ukazuju na "arogantnu samovolju načelnika i besavjesno trošenje komunalnog budžeta", u predstavci na tužbu ABC od 16. siječnja 2020. upućen Općinskom sudu u Šibeniku, navode se da je "načelnik kriv za obezvrjeđivanje i beskrupulozne pokušaje uzurpacije našeg posjeda", u dopisu upućenog Općinskom vijeću od 6. kolovoza 2020, navodi se da "Petrinina očigleda laž izaziva i podsmijeh prezir i sažaljenje", u dopisu predanog Općinskom sudu u Šibeniku uz Tužbu od 17. listopada 2019., a zaprimljen u Općini Primošten 20. kolovoza 2020. navodi se da "načelnik IK potpuno nezakonito, arogantno i kapriciozno gradi zid pred našom garažom, kao odmazdu, .... donosni odluku o nezakonitoj gradnji, bezrazložno trošeći komunalni budžet, uz to služeći se jezikom seoskog kočijaša", iz dopisa vezanog uz tužbu radi naknade štete zbog gradnje zida predan uz tužbu radi naknade štete od 21. listopada 2020 upućen Općinskom sudu u Šibeniku , se navodi da "beskrupulozna nezakonita i kapriciozna i proizvoljna gradnja povodom odluke načelnika zbog toga što ne dozvoljavamo otimačinu našeg privatnog posjeda."
8. Žalbenim navodima se ukazuje na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, pa posljedično i na pogrešno primijenjeno materijalno pravo, na način da se ne prihvaća ocjenu dokaza prvostupanjskog suda. Međutim sud prvog stupnja je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je potpuno u skladu s dokaznim prijedlozima stranaka pravilno utvrdio činjenično stanje. Tuženik u žalbi daje svoju analizu i ocjenu provedenih dokaza, međutim takvi navodi se ne mogu prihvatiti jer ne sadrže nikakve argumentirane niti vjerodostojne tvrdnje koje bi činjenično stanje na kojem je utemeljena prvostupanjska presuda mogle dovesti u sumnju, a zaključci tužitelja nemaju uporišta u raspravnoj građi.
9. Suprotno navodima žalbe ovaj sud prihvaća zaključak suda prvog stupnja da su se tuženici obraćali institucijama u svrhu zaštite svojih prava u kojim dopisima su iznosili pritužbe, iskazivali nezadovoljstvo radom Općine Primošten i njenog načelnika, iznosili svoje viđenje situacije u kojima su se nalazili prilikom pokušavanja ostvarivanja svojih prava, kao i iznosili kritike na rad Općine i njezinog načelnika.
10. Ovdje treba dodati da je tužitelj javna politička osoba, pa stoga mora biti spreman da su njegov rad i njegove odluke izložene kritici javnosti, mora biti spreman na pritužbe prozivke i kritike. Dapače, u demokratskom je društvu isticanje sumnje u nepravilan, nezakonit rad koristan i nužan. Dakle, tuženici su kao građani, izrazili svoje nezadovoljstvo i kritiku prema odlukama koje je donijela lokalna vlast.
11. S obzirom na navedeno izjave i predstavke tuženika nisu uzrokovale povredu prava osobnosti tužitelja, koji mora imati viši stupanj tolerancije na javnu kritiku tako da u konkretnom slučaju nije prekoračena ravnoteža između prava da se u javnosti iznose stavovi i mišljenja o djelovanju tužitelja i prava tužitelja na zaštitu ugleda i časti, zbog čega nije bilo uvjeta za primjenu odredbe članka 1046. i 1100. u vezi s člankom 19. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje: ZOO).
12. Zbog gore navedenih razloga, a budući žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke, trebalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a potvrditi prvostupanjsku presudu.
13. Kako se odluka o troškovima pobija samo paušalno i kao posljedica pogrešne odluke o glavnoj stvari, valja reći da je i odluka o troškovima zakonita, utemeljena na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a.
14. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom, ne pripada mu trošak sastava iste, temeljem članka 154. stavak 1. ZPP-a, u vezi s člankom 166. stavak 1. ZPP-a.
U Dubrovniku, 9. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Verica Perić Aračić
