REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-341/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari jednostavnog postupka stečaja potrošača PN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], odlučujući o prijedlogu vjerovnika Bijelić Co d.o.o., Osijek, Sv. Leopolda Bogdana Mandića 13a, OIB: 52417054044, zastupanog po punomoćniku Slavenu Mijoču, odvjetniku u Osijeku, za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-264/2021-4 od 14. veljače 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Sp-626/2020-11 od 1. prosinca 2020., u sjednici održanoj 9. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog vjerovnika Bijelić Co d.o.o. za dopuštenje revizije odbija se.
Obrazloženje
1. Vjerovnik Bijelić Co d.o.o. podnio je prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-264/2021-4 od 14. veljače 2024., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Osijeku poslovni broj Sp-626/2020-11 od 1. prosinca 2020.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije vjerovnik je postavio pravna pitanja koja glase:
„1. Da li drugostupanjski sud, kada odlučuje o žalbi, treba ocjeniti žalbene navode koji su od odlučnog značaja?
2. Da li je prvostupanjski sud dužan u jednostavnom postupku stečaja potrošača po službenoj dužnosti utvrditi vrijednost pokretnina, koje se nalaze na adresi stanovanja potrošača i u nekretninama u vlasništvu potrošača?
3. Da li je prvostupanjski sud dužan u jednostavnom postupku stečaja potrošača po službenoj dužnosti utvrditi kaznenu (ne) osuđivanost potrošača?
4. Da li se poštenje potrošača ispituje i prilikom donošenja rješenja o otvaranju stečaja potrošača, te tijekom cijelog postupka stečaja potrošača?
5. Da li je postupak osiguranja prepreka zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača u smislu odredbe čl. 79.g st. 2. ZSP-a u vezi sa čl. 79.h st. 1. ZSP- a?“.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja koja je vjerovnik postavio u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao ni za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. U odnosu na prvo postavljeno pitanje sadržano u prijedlogu vjerovnika, valja reći da isto pitanje sadržajno predstavlja prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravno pitanje kakvo propisuje odredba čl. 385.a st. 1. ZPP. U odnosu na drugo i peto postavljeno pitanje, treba reći kako vjerovnik nije ničime naznačio razloge važnosti navedenih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, budući da iz prijedloga ne proizlazi da se radi o pravnim pitanjima o kojima postoji nejedinstvena praksa viših sudova, zbog čega bi postojala potreba usuglašavanja i razvijanja sudske prakse intervencijom ovog suda putem izjavljene revizije.
6. Nadalje, u odnosu na treće i četvrto postavljeno pitanje, ocijenjeno je kako pobijana odluka ne odstupa od ranije ustaljene prakse revizijskog suda i zauzetih pravnih shvaćanja u odlukama ovog suda (primjerice, broj Rev-657/2022-2 od 8. studenoga 2023. i broj Rev-95/2022-2 od 13. rujna 2023.), a nije riječ niti o pitanjima u odnosu na koja bi bilo potrebno preispitivati sudsku praksu.
7. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP, riješeno je kao u toč. I. izreke.
Zagreb, 9. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić