Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž-634/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Emira Čustovića predsjednika vijeća, Noemi Butorac članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Srđana Kuzmanića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Marko Kuna, odvjetnik u Valpovu, protiv tuženika Zagrebačke banke d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473, kojega kao punomoćnici zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Porobija & Porobija j.t.d. Zagreb, radi utvrđenja ništetnosti ugovora i novčane tražbine, odlučujući o žalbama stranaka podnesenim protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini, broj P-460/2019-62 od 3. lipnja 2022., u sjednici održanoj 9. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Žalbe se uvažavaju te se ukidaju presuda i rješenje Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini, broj P-460/2019-62 od 3. lipnja 2022. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski je sud presudio:

" I. N a l a ž e s e tuženiku Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473, da tužitelju KS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime preplaćenih iznosa kamata i razlike u tečaju zbog nezakonito ugovorene valutne klauzule i jednostrano promjenjive kamatne stope isplati iznos od 23.407,85 kn, s pripadajućim zateznim kamatama u visini referentne stope HNB uvećane za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015. godine, a od 1. kolovoza 2015. godine pa do isplate u visini zatezne kamate određene uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima koja kamata teče od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, računajući tu kamatu na iznose kako slijedi:

- 2,41 kn od 1. listopada 2005. godine do isplate,

- 56,46 kn od 1. siječnja 2009. godine do isplate,

- 56,35 kn od 1. veljače 2009. godine do isplate,

- 69,90 kn od 1. ožujka 2009. godine do isplate,

- 5,02 kn od 1. travnja 2009. godine do isplate,

- 44,58 kn od 1. svibnja 2009. godine do isplate,

- 19,66 kn od 1. lipnja 2009. godine do isplate,

- 4,74 kn od 1. srpnja 2009. godine do isplate,

- 12,87 kn od 1. kolovoza 2009. godine do isplate,

- 22,81 kn od 1. rujna 2009. godine do isplate,

- 8,20 kn od 1. listopada 2009. godine do isplate,

- 4,68 kn od 1. studenoga 2009. godine do isplate,

- 21,69 kn od 1. prosinca 2009. godine do isplate,

- 42,89 kn od 1. siječnja 2010. godine do isplate,

- 65,82 kn od 1. veljače 2010. godine do isplate,

- 60,43 kn od 1. ožujka 2010. godine do isplate,

- 91,86 kn od 1. travnja 2010. godine do isplate,

- 94,01 kn od 1. svibnja 2010. godine do isplate,

- 115,62 kn od 1. lipnja 2010. godine do isplate,

- 202,06 kn od 1. srpnja 2010. godine do isplate,

- 160,62 kn od 1. kolovoza 2010. godine do isplate,

- 263,56 kn od 1. rujna 2010. godine do isplate,

- 233,61 kn od 1. listopada 2010. godine do isplate,

- 179,33 kn od 1. studenoga 2010. godine do isplate,

- 281,09 kn od 1. prosinca 2010. godine do isplate,

- 350,59 kn od 1. siječnja 2011. godine do isplate,

- 303,51 kn od 1. veljače 2011. godine do isplate,

- 328,87 kn od 1. ožujka 2011. godine do isplate,

- 472,45 kn od 1. travnja 2012. godine do isplate,

- 478,15 kn od 1. svibnja 2012. godine do isplate,

- 492,60 kn od 1. lipnja 2012. godine do isplate,

- 475,65 kn od 1. srpnja 2012. godine do isplate,

- 490,79 kn od 1. kolovoza 2012. godine do isplate,

- 469,65 kn od 1. rujna 2012. godine do isplate,

- 448,78 kn od 1. listopada 2012. godine do isplate,

- 474,87 kn od 1. studenoga 2012. godine do isplate,

- 464,93 kn od 1. prosinca 2012. godine do isplate,

- 485,73 kn od 1. siječnja 2013. godine do isplate,

- 446,07 kn od 1. veljače 2013. godine do isplate,

- 448,74 kn od 1. ožujka 2013. godine do isplate,

- 482,08 kn od 1. travnja 2013. godine do isplate,

- 463,31 kn od 1. svibnja 2013. godine do isplate,

- 427,89 kn od 1. lipnja 2013. godine do isplate,

- 416,47 kn od 1. srpnja 2013. godine do isplate,

- 419,72 kn od 1. kolovoza 2013. godine do isplate,

- 443,98 kn od 1. rujna 2013. godine do isplate,

- 467,61 kn od 1. listopada 2013. godine do isplate,

- 457,72 kn od 1. studenoga 2013. godine do isplate,

- 473,55 kn od 1. prosinca 2013. godine do isplate,

- 453,65 kn od 1. siječnja 2014. godine do isplate,

- 483,60 kn od 1. veljače 2014. godine do isplate,

- 490,59 kn od 1. ožujka 2014. godine do isplate,

- 480,24 kn od 1. travnja 2014. godine do isplate,

- 477,95 kn od 1. svibnja 2014. godine do isplate,

- 465,80 kn od 1. lipnja 2014. godine do isplate,

- 475,88 kn od 1. srpnja 2014. godine do isplate,

- 491,41 kn od 1. kolovoza 2014. godine do isplate,

- 503,83 kn od 1. rujna 2014. godine do isplate,

- 497,40 kn od 1. listopada 2014. godine do isplate,

- 519,73 kn od 1. studenoga 2014. godine do isplate,

- 523,60 kn od 1. prosinca 2014. godine do isplate,

- 525,47 kn od 1. siječnja 2015. godine do isplate,

- 526,84 kn od 1. veljače 2015. godine do isplate,

- 526,84 kn od 1. ožujka 2015. godine do isplate,

- 526,84 kn od 1. travnja 2015. godine do isplate,

- 526,84 kn od 1. svibnja 2015. godine do isplate,

- 526,84 kn od 1. lipnja 2015. godine do isplate,

- 526,84 kn od 1. srpnja 2015. godine do isplate,

- 526,84 kn od 1. kolovoza 2015. godine do isplate,

- 526,84 kn od 1. rujna 2015. godine, do isplate, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473, da tužitelju KS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 15.165,57 kn, s pripadajućom zateznom kamatom, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, tekućom od 4. lipnja 2022. godine pa do isplate i to u roku od 15 dana."

i r i j e š i o j e

" O d b a c u j e s e tužba u dijelu koji glasi: "Utvrđuju se ništetnim odredbe Ugovora o namjenskom kreditu broj: 09/05, sklopljenog dana 16. svibnja 2005. godine, potvrđen po javnom bilježniku Dinku Đurđeviću, dana 6. lipnja 2005. godine, pod brojem: OU-167/05-1 u dijelu u kojem je određena promjenjivost redovne kamatne stope te ugovorena valutna klauzula."

2. Protiv prvostupanjske presude tuženik je pravodobno izjavio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11 pročišćeni tekst 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 153/23 – dalje: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan ili presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Tužitelj je žalbu izjavio protiv prvostupanjskog rješenja navodeći da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio kako tužitelj nema pravni interes tražiti da se utvrdi da su ništetne odredbe ugovora o kreditu sklopljenom između parničnih stranaka a kojom je ovlašten tuženik jednostrano mijenjati kamatnu stopu u skladu s odlukama tuženika i prema tome povećavati ugovoreni anuitet, te kojim je ugovorena valuta, uz koju je vezana glavnica i kamata, švicarski franak. zaključivši da se tužiteljev zahtjev temelji na istovjetnom interesu koji je bio predmet postupka po kolektivnoj tužbi u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12.

3.1. Na žalbe nije odgovoreno.

4. Žalbe su pravovremene i dopuštene.

5. Žalbe su osnovane.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je tužiteljev zahtjev za utvrđenje ništetnim odredbi Ugovora o kreditu broj 09/05 od 16. svibnja 2005 (Dalje: Ugovor) koji su sklopile parnične stranke, a u kojim je ovlašten tuženik jednostrano mijenjati kamatnu stopu u skladu s odlukama tuženika i prema tome povećavati ugovoreni anuitet, te kojim je ugovorena valuta, uz koju je vezana glavnica i kamata, švicarski franak. Predmet spora je i zahtjev za isplatu novčane svote od 23.407,85 kn iz osnove preplaćene tečajne razlike i jednostrane promjene kamatne stope dakle, isplata stečenog bez osnove na temelju ništetne odredbe o valutnoj klauzuli i kamatnoj stopi sa zateznim kamatama od stjecanja pojedinih mjesečnih iznosa pa do dana plaćanja.

7. Među strankama nije sporno da su parnične stranke sklopile Ugovor, da je kreditor odobrio korisniku kredita kunsku protuvrijednosti iznosa od 62. 330,00 CHF, obračunato prema srednjem tečaju tuženika na dan korištenja kredita, s rokom otplate od 30 godina, po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan dospijeća, a prema otplatnom planu te da je ugovorena godišnja kamatna stopa u visini od 4,90 %.

7.1. Nije sporno da su stranke sklopile aneks uz ugovor o kreditu 11. siječnja 2016. s učinkom od 30 rujna 2015. kojim je provedena konverzija sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine", broj 102/15 – u daljnjem tekstu: ZID ZPK/15).

8. Sporno je je li tuženik bez osnove stekao ono što mu je tužitelj u otplati kredita platio uslijed promjene tečaja u odnosu na tečaj i koji je bio u trenutku sklapanja ugovora, ima li tužitelj pravni interes tražiti utvrđenje ništetnosti odredbi Ugovora kojima je ovlašten tuženik jednostrano mijenjati kamatnu stopu u skladu s odlukama tuženika i prema tome povećavati ugovoreni anuitet, te kojim je ugovorena valuta, uz koju je vezana glavnica i kamata, švicarski franak budući se tužiteljev zahtjev temelji na istovjetnom interesu koji je bio predmet postupka po kolektivnoj tužbi u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12. Među strankama je sporno i je li sklapanjem Dodatka ugovoru o kreditu, kojim su stranke izvršile konverziju kredita s valutnom klauzulom u CHF u kredit s valutnom klauzulom u EUR-e, izmijenjen osnovni ugovor, među ostalim i u pogledu kamatne stope i valutne klauzule. Odnosno je li u skladu s odredbama ZPK-a, otklonjena ništetnost ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, a time i pravni učinci tih ništetnih ugovornih odredbi.

9. Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinom donošenju, ovaj sud je utvrdio da je u odnosu na presudu ostvarena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a, na koju ovaj sud pazi po službenom dužnosti s obzirom na početak prvostupanjskoga postupka, a na koju je ukazao tuženik u žalbi, jer presuda nema razloga o odlučnim činjenicama zbog čega se ne može ispitati njezina zakonitost.

9.1. U odnosu na prvostupanjsko rješenje počinjena je bitna povreda iz članka 354. stavak 1. u vezi sa člankom 288. stavkom 2. ZPP-a.

10. Prvostupanjski sud je odbacio tužbu u dijelu kojim tužitelj traži da se utvrde ništetnim odredbe Ugovora kojim je ovlašten tuženik jednostrano mijenjati kamatnu stopu u skladu s odlukama tuženika i prema tome povećavati ugovoreni anuitet, te kojim je ugovorena valuta, uz koju je vezana glavnica i kamata, švicarski franak zaključivši da se tužiteljev zahtjev temelji na istovjetnom interesu koji je bio predmet postupka po kolektivnoj tužbi u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/12, pa da se tužitelj nema pravni interes ponovno tražiti utvrđenje navedenih ugovornih odredbi.

10.1. Točno je da je predmetnoj parnici prethodila parnica u kolektivnom sporu vođena u skladu sa odredbama članka 131. do članka 141.b ZZP/07. Dakle, predmetna parnica je pokrenuta u skladu sa odredbom članka 140. toga Zakona (odnosno članka 120. Zakona o zaštiti potrošača - "Narodne novine" broj 41/14., 110/15. - dalje: ZZP/14), kojom odredbom je propisano da pokretanje ili vođenje postupka pokrenutog temeljem članka 131. navedenog Zakona ne sprečava osobu kojoj je, postupanjem trgovca koje je suprotno odredbama toga Zakona i drugih propisa navedenih u članku 131. toga Zakona, prouzročena šteta da pokrene pred nadležnim sudom postupak za nadoknadu štete protiv osobe koja joj je nedopuštenim postupanjem prouzročila štetu, da pred sudom pokrene postupak za poništenje ili utvrđenje ništetnosti ugovora koji je sklopljen pod utjecajem nedopuštenog postupanja, odnosno da pred sudom pokrene bilo koji drugi postupak kojim će zahtijevati ostvarenje prava koja joj pripadaju na temelju pravila sadržanih u ovom ili drugim zakonima.

10.2. Tužitelj u predmetnoj parnici tvrdi da je ništetna ugovorna odredba o vezanost anuiteta za tečaj CHF i promjeni ugovorene kamatne stope. Pravo tražiti utvrđenje ništetnosti navedenih ugovornih odredbi tužitelju pripada i temeljem općih propisa obveznog prava - odredbe članka 328 u vezi članka 322 ZOO-a koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu, a pravo zahtijevati povrat danog u izvršenju ništetnog ugovora tužitelju pripada temeljem odredbe članka 323 stavak 1. ZOO-a.

10.3. Prema ocjeni ovog suda, sama činjenica da su stranke sklopile dodatak ugovoru o kreditu na temelju ZID ZPK/15– Konverzija kredita u kredit uz valutnu klauzulu u EUR – kojim su odredbe iz Ugovora o namjenskom kreditu izmijenile u pogledu valutne obveze, kamatne stope i iznosa preostale neotplaćene glavnice kredita te je postignut sporazum o raspolaganju pretplatom – ne znači da je korisnik kredita izgubio pravni interes za utvrđenjem da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.

10.4. To stoga što tužitelj ističe da mu nije u cijelosti podmiren dug i postavlja kondemnatorni zahtjev za isplatom. Osim toga, ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan ni kad uzrok ništetnosti naknadno nestane, osim u izuzetnim uvjetima koje propisuje članak 326. stavak 2. ZOO, a koji u predmetnom slučaju nisu ispunjeni (da je zabrana manjeg značaja i da je ugovor u cijelosti ispunjen).

10.5. Tužitelj stoga ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvario eventualna prava za koja smatra da mu pripadaju. Ovakav stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj 2868/2018 od 12. veljače 2019.

11. S obzirom da predmetnu parnicu pokreće pojedini potrošač u smislu naprijed navedene odredbe članka 140. ZZP/07 (članak 120. ZZP/14) nakon prethodno pravomoćno okončanog kolektivnog spora za zaštitu interesa i prava potrošača, u predmetnoj parnici tužitelj je u skladu sa odredbom članka 502. c. ZPP-a, bio ovlašten pozvati se na pravno utvrđenje suda iz navedenog kolektivnog spora, kao što je i sud u predmetnoj parnici, u skladu sa odredbom članka 138.a ZZP/07 (članak 118. ZZP/14), vezan tim pravnim utvrđenjem iz pravomoćne presude kojom je u kolektivnom sporu utvrđena povreda prava i interesa potrošača.

11.1. Nije sporna činjenica da je bilo dopušteno sklapanje ugovora sa valutnom klauzulom, međutim, ništetna ugovorena odredba o vezanosti anuiteta za tečaj CHF je zbog toga što je protivna odredbama Zakona o zaštiti potrošača.

12. Prema stavu ovoga suda tužitelj se prema članku 502.c ZPP-a ima pravo pozvati na utvrđenje suda u ovom postupku u kojem je utvrđeno da su nepoštene, time i ništetne odredbe Ugovora kojima je ugovoreno pravo banke da jednostranom odlukom, bez objektivnih parametara, izmijeni kamatnu stopu i primijeni na ovaj način valutnu klauzulu u CHF. Obzirom na nesporne činjenice (da je predmetni ugovor sklopljen u razdoblju na koje se odnosi presuda Trgovačkog suda u Zagrebu iz postupka zaštite kolektivnih interesa i prava, da je ugovoreno da je švicarski franak valuta uz koju je vezana glavnica, da je takvu ugovornu odredbu citiranom pravomoćnom presudom Trgovački sud u Zagrebu utvrdio nepoštenom) prvostupanjski sud treba meritornom odlukom utvrditi ništetnost predmetnih ugovornih odredbi s obzirom da se prema članku 502.c ZPP navedenim pravnim utvrđenjima vezan i u ovom postupku.

13. Nadalje, prema stavu i ovoga drugostupanjskoga suda, kako to pravilno i prvostupanjski sud zaključuje, tužitelj sklapanjem Dodatka ugovoru kojim je izvršena konverzija kredita prema odredbama ZID ZPK/15 nije izgubio pravo na potraživanje preplaćenih iznosa zbog nepoštenih odredbi ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u osnovnom ugovoru o kreditu.

14. Niti jednom odredbom ZIDZPK/15, a ni Aneksom ugovora koji je sklopljen na osnovi ZIDZPK/15 i u skladu s člankom 19.c ZIDZPK/15 nije regulirano pitanje rješavanja preplata u primjeni ništetnih ugovornih odredbi kredita, tj. nije riješeno pitanje posljedica ništetnosti nepoštenih ugovornih odredbi, onih o promjenjivoj kamatnoj stopi ni o valutnoj klauzuli. Ovdje valja navesti da pitanje rješavanja posljedica nepoštenih ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli nije ni moglo biti rješavano dodatkom ugovora ni ZIDZPK/15 jer u tom trenutku nije bilo ni utvrđeno da su i te odredbe ništetne. Dakle, zakonodavac nije imao u vidu tu okolnost kod donošenja zakona a niti su potrošači mogli uzeti u obzir i tu činjenicu kod sklapanja Dodatka ugovora.

15. Tužitelj i dalje ima pravo na restituciju, ono nije prestalo sklapanjem Dodatka ugovoru jer to nije ugovoreno, niti iz ZIDZPK/15 proizlazi da bi joj to pravo prestalo. To pravo proizlazi iz odredbi članaka 323. stavak 1, 324. i 1111. ZOO. Ovdje valja navesti da je Europski sud u predmetima C-154/15, C-307/15 i C- 308/15 definirao pravila koja vrijede o djelotvornoj zaštiti od nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredbi pa je tako utvrdio da u slučaju utvrđenja odredbe nepoštenom učinci djeluju od sklapanja ugovora. Smatra se da nepoštena odredba nije bila ugovorena tako da ne može imati učinak na potrošača, a sudsko utvrđenje ništetnosti mora imati za posljedicu ponovnu uspostavu pravne i činjenične situacije za potrošače kao da nije bilo navedene odredbe, da potrošač stječe subjektivno pravo na restituciju i da ima pravo na punu restituciju svih neosnovano plaćenih iznosa od trenutka sklapanja ugovora.

16. Unatoč svemu gore navedenome, prema stavu ovoga drugostupanjskoga suda, potraživanje preplaćenih iznosa zbog nepoštenih odredbi ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u osnovnom ugovoru o kreditu valja umanjiti za iznos dobiven na osnovi konverzije.

16.1. Iz stanja spisa nije razvidno da li je prilikom izračuna visine preplaćenih iznosa zbog nepoštenih odredbi ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli u osnovnom ugovoru o kreditu uzet u obzir iznos preplate dobiven u konverziji, odnosno da li je visina stečenog bez osnove na temelju ništetnih odredbi iz Ugovora umanjena za iznos dobiven po izvršenoj konverziji.

17. Kako odluka o parničnim troškovima ovisi o konačnom ishodu spora to je i odluku o troškovima trebalo ukinuti.

18. Zbog navedenog odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja temeljem članka 369. stavka 1. i 380. točka 3. ZPP-a.

Dubrovnik, 9. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Emir Čustović