Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-3035/2024

Zagreb

-

- U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

-

- P R E S U D A

-

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe ARKADA INTERIJERI d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe UG, koje brane odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda Darko Šuper, Iva Kovačev Radić, Ivan Jukić, Dino Vukušić i Ena Šuper iz Osijeka, zbog prekršaja iz članka 131. stavka 1. točke 4. i točke 9. u svezi stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20., 39/22., 113/22., 33/23., 114/23.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe ARKADA INTERIJERI d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe UG, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Osijek, od 15. veljače 2024., KLASA: UP/I-740-04/23-02/541, URBROJ: 513-07-14-04-01/17/24-11, u sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2025.,

-

- p r e s u d i o j e

- I U povodu žalbe okrivljene pravne osobe ARKADA INTERIJERI d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe UG, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjsko rješenje o prekršaju te se izriče:

-

- Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljena pravna osoba ARKADA INTERIJERI d.o.o. (ostali podaci kao u prvostupanjskom rješenju o prekršaju) i okrivljena odgovorna osoba UG (ostali osobni podaci kao u prvostupanjskom rješenju o prekršaju oslobađaju se optužbe da bi počinili prekršaj iz članka 131. stavka 1. točaka 4. i točke 9. te stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (»Narodne novine«, br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20., 39/22., 113/22., 33/23., 114/23.).

-

- II Uslijed odluke pod točkom I, žalba okrivljene pravne osobe ARKADA INTERIJERI d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe UG, je bespredmetna.

-

- III Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

-

Obrazloženje

1. Rješenjem o prekršaju prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak okrivljenici su proglašeni krivima zbog prekršaja koje nisu u izreci pobijane odluke pravno označili time da se optužnim prijedlogom okrivljenicima stavlja na teret prekršaj iz članka 131. stavka 1. točke 4. i 9. (pravilno: i stavka 2.) Zakona o porezu na dodanu vrijednost, činjenično opisanih u izreci pobijanog rješenja o prekršaju, za koje je okrivljenoj pravnoj osobi ARKADA INTERIJERI d.o.o. izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 800,00 eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi UG, ukupna novčana kazna u iznosu od 350,00 eura.

2. Istim rješenjem okrivljenici su obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, i to okrivljena pravna osoba 50,00 eura, a okrivljena odgovorna osoba 40,00 eura.

3. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljenici su po braniteljima podnijeli žalbu zbog bitne povrede, pogrešno utvrđenog činjeničnog stan i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba prihvati.

4. Žalba je bespredmetna.

5. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u nastavku teksta: ovaj Sud) utvrdio je da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak pobijanim rješenjem o prekršaju prekoračilo optužni prijedlog i počinilo bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona.

6. Naime, u točki 1. i 2. izreke rješenja o prekršaju okrivljenici su proglašeni krivima zbog djela prekršaja činjenično opisana kako slijedi:

1. što, I okrivljeni kao porezni obveznik poreza na dodanu vrijednost, odnosno II okrivljeni kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, u razdoblju 14.12.2020.-31.8.2021. godine, nisu u svom knjigovodstvu osigurali sve podatke za pravilno i potpuno utvrđivanje obveze poreza na dodanu vrijednost, pa je tako tijekom postupka nadzora utvrđeno :

da su okrivljenici za razdoblje 1.1.-31.8.2021. godine u Knjizi izlaznih računa iskazali isporuke sa prijenosom porezne obveze u iznosu od 211.421,71 kn, da su za isto razdoblje u obrascima PPO (prijenos porezne obveze) koje su dostavili nadležnoj ispostavi Porezne uprave iskazali prijenos porezne obveze u iznosu od 233.860,49 kn, a u naknadno dostavljenim ispravcima PDV obrazaca za siječanj, veljaču i ožujak 2021. godine , isporuke sa prijenosom porezne obveze iznosile su ukupno 188.291,91 kn, na koji način temeljem poslovne dokumentacije nije moguće utvrditi točnost iskazanih obračuna poreza na dodanu vrijednost,

da su okrivljenici u evidenciji izlaznih računa za razdoblje 01.1.^1.8.2021. godine, knjižili isporuke po izlaznim računima u iznosu od 571.349,49 kn (sa PDV-om) od čega isporuke oslobođene oporezivanja u iznosu od 366.104,61 kn i oporezive isporuke u iznosu od 164.195,91 kn, te poreznu obvezu u iznosu od 41.048,97 kn, koji iznosi su knjiženi i u financijskom knjigovodstvu po analitičkim kontima po partnerima, dok je za isto razdoblje u kumulativu obrazaca PDV-a iskazana vrijednost oslobođenih i oporezivih isporuka u iznosu od 548.536,69 kn (od čega PDV u iznosu od 41.048,97 kn), što predstavlja razliku od 22.812,80 kn u odnosu na stanje knjiženo u poslovnim knjigama, na koji način nisu osigurani podaci za točno i vjerodostojno utvrđivanje iskanih obveza na ime poreza na dodanu vrijednost,

da su okrivljenici u spornom razdoblju ispostavili četiri izlazna računa naručitelju MANSIO d.o.o , a da tijekom nadzora nisu dostavili vjerodostojne isprave koje nedvojbeno potvrđuju navedene isporuke, pa je tako ukupna vrijednost iskazanih isporuka 81.817,00 kn, te je iskazan prijenos porezne obveze, pri čemu za izlazni račun broj 11/VR1/1 od 7.5.2021. godine izdan na iznos od 20.000,00 kn, tijekom nadzora nisu priložene isprave koje ukazuju na opravdanost iskazanog obračuna, nego je priložena dokumentacija koja je odgovara podacima iskazanim na računima 9A/R1/1 od 12.4.2021. godine, što znači da za navedene isporuke, te prijenos porezne obveze, okrivljenici nisu priložili vjerodostojne isprave, stoje za posljedicu imalo ne obračunavanje obveze poreza na dodanu vrijednost u iznosu do 5.000,00 kn,

da je I okrivljenik dana 14.12.2020. godine primio na poslovni račun doznaku u iznosu od 50.000,00 kn od tvrtke Bijela Kosa-Gorski kotar d.o.o, te navedenu uplatu u poslovnim knjigama povezao sa potraživanjem po obračunskim situacijama za izvršene radove tvrtki INDUSTY IMPEX d.o.o, pri čemu potraživanje prema navedenoj tvrtki nije umanjeno za navedeni iznos, nema dokumentacije da se radi o pozajmici (nije priložen Ugovor o pozajmici), niti bilo koje isprave koja ukazuje na povezanost izvršene uplate sa određenim isporukama, te se isti smatra predujmom, za koji su okrivljenici bili dužni izdati račun, te je navedeni iznos bilo nužno uvrstiti u osnovicu za obračun obveze poreza na dodanu vrijednost za mjesec prosinac 2020. godine, što okrivljenici nisu učinili što je za posljedicu imalo ne obračunavanje obveze poreza na dodanu vrijednost u iznosu od 10.000,00 kn, što pak znači da su okrivljenici knjiženjem različitih podataka za iste poslovne događaje, ne vođenje poslovne dokumentacije o svakom poslovnom događaju na način propisan zakonom, propustili u svojim poslovnim knjigama i poslovnoj dokumentaciji osigurati sve potrebne podatke za pravilno i potpuno utvrđivanje nastalih poreznih obveza, te provjeru točnosti iskazanih obračuna, a što je sve utvrđeno neposrednim opažanjem ovlaštenih djelatnika Službe nadzora koji su izvršili nadzor poslovanja I okrivljenika u predmetu obračuna i uplate dužne obveze poreza na dodanu vrijednost,

dakle, što u svom knjigovodstvu nisu osigurali sve podatke za obračun i uplatu poreza na dodanu vrijednost,

čime su postupili suprotno članku 83. Zakona o porezu na dodanu vrijednost,

2. što su I okrivljenik kao obveznik poreza na dodanu vrijednost, odnosno II okrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, u razdoblju 1.1.2021.-31.8.2021. godine obračunali i iskazali pravo pretporeza suprotno zakonskim odredbama, pa je tako u postupku nadzora utvrđeno:

da su okrivljenici troškove sirovina i materijala iskazivali temeljem ulaznih računa, na kojima pak nije iskazano mjesto utroška, niti je vršen obračun utroška materijala po izlaznim računima, da su u financijskom knjigovodstvu stanje zaliha sirovina i materijala na skladištu okrivljenici iskazali u početnom stanju, te isto uvećali za knjigovodstveno stanje na dan 31.8.2021. godine, pri čemu je iskazano stanje zaliha u iznosu od 159.340,68 kn, a da u poslovnim knjigama i poslovnoj dokumentaciji nemaju podatke o nabavi i utrošku nabavljenog materijala, odnosno ne posjeduju analitički prikaz utroška po pojedinom gradilištu, ne posjeduju pomoćne robno-materijalne evidencije kojima se bilježi sustavno stanje i kretanje zaliha, a radi utvrđivanja utroška istih, sve poradi provjere korištenja dobara u gospodarske svrhe poduzetnika, na koji način nije bilo moguće utvrditi da li su nabavljena dobra doista iskorištena u poduzetničke svrhe, pri čemu je u skladu sa zakonskim odredbama izvršena procjena dobara za koju okrivljenici nemaju evidencije o utrošku, a koja procjena je utemeljene na predočenoj dokumentaciji, pri čemu je utvrđeno da iznos od 51.840,59 kn nije moguće dokumentirati temeljem predočene dokumentacije, odnosno utvrditi njegov utrošak, te se isti smatra izuzimanjem za vlastite potrebe, koje pak podliježe oporezivanju i koje su okrivljenici bili dužni uvrstiti u osnovicu za obračun obveze poreza na dodanu vrijednost, te obračunati poreznu obvezu u iznosu od 12.960,16 kn, umjesto što su navedeni iznos uvrstili u obračun prava pretporeza, te iskazali pretporez u spornom iznosu,

da su okrivljenici u spornom razdoblju u osnovicu za obračun prava pretporeza, uvrstili iznos od 3.862,05 kn na ime plaćanja potrošnje vode po računima WK d.o.o koji glase na ime LG, vi. T.O. PLANIKA, Županja, Strossmayerova 7, te električne energije, na adresi [adresa] , a da u poslovnim knjigama i poslovnoj dokumentaciji nema isprava koje potvrđuju opravdanost plaćanja navedenih usluga, te korištenja pretporeza, budući da okrivljenici nemaju Ugovar o najmu na navedenoj adresi, niti poslovne jedinice na toj adresi, zbog čega navedeni obračun prava pretporeza nije u skladu sa zakonskim odredbama, budući nije moguće utvrditi svrhu plaćanja, odnosno istu povezati sa gospodarskom djelatnosti I okrivljenika, što je za posljedicu imalo neopravdano iskazivanje pretporeza u iznosu od 926,53 kn,

uslijed iznesenog, utvrđeno je da su okrivljenici obračunali i iskazali pretporez suprotno zakonskim odredbama u iznosu od ukupno 13.886,69 kn, a što je utvrđeno neposrednim opažanjem djelatnika Službe nadzora koji su izvršili uvid u poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju I okrivljenika,

dakle, što su obračunali i iskazali pravo pretporeza suprotno zakonskim odredbama,

čime su postupili suprotno članku 57. stavak 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost

7. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Porezna uprava, Područni ured Vukovar, Služba za nadzor, pod oznakom KLASA: 471-02/21-01//321, podnijela je 27. srpnja 2023. optužni prijedlog protiv okrivljenog poreznog obveznika ARKADA INTERIJERI d.o.o. i odgovorne osobe UG, na temelju kojeg optužnog prijedloga je prvostupanjsko tijelo državne uprave vodilo prekršajni postupak, a čiji sadržaj izrijekom glasi kao što se navodi u nastavku:

„Porezni obveznik je obveznik poreza na dodanu vrijednosti, u skladu s odredbama člankom 4. stavkom 1., člankom 6. stavkom 1. i člankom 30. stavkom 1. Zakona o PDV-a, kojima je propisano da oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. Razdoblje oporezivanja PDV-om je mjesečno, sukladno odredbama članka 84. stavka 1. Zakona. Prema odredbama članka 76. stavku 1. Zakona, obračunani i prijavljeni porez na dodanu vrijednost za razdoblje oporezivanja obveznik mora platiti do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja.

Prema odredbama članka 85. Stavka 1 Zakona o PDV-u porezni obveznik mora za razdoblje oporezivanja utvrditi obvezu PDV-a i iskazati u prijavi PDV-a, odnosno ukupnu vrijednost oporezivih transakcija i iznos PDV-a i pretporeza po stopama PDV-a te ukupnu vrijednost oslobođenih transakcija i transakcija koje ne podliježu oporezivanju.

Kod obračunavanja PDV-a potrebno je uzeti u obzir i iznose iskazane na računu iz članka 79. stavaka 10. i 11. ovoga Zakona. Od iznosa PDV-a koji se obračunava prema odredbama stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka, odbija se pretporez u smislu članka 57. stavka 2. ovoga Zakona.

Porezni obveznik koji obavlja isporuke iz članka 75. stavka 3. Zakona podnosi i prijavu o tuzemnim isporukama s prinosom porezne obveze.

Prema odredbama članka 83. stavka 1. Zakona o PDV-u (Narodne novine broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19 i 138/20) porezni obveznik mora u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke za ispravno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a, a koji se odnose na podatke o obvezi PDV-a uplatu i uplati PDV-a, te o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj naplati.

Poslovne knjige i druge evidencije moraju se voditi u skladu s načinom oporezivanja poreznog obveznika i prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva, prema kojima obveznici poreza na dohodak vode jednostavno knjigovodstvo, a obveznici poreza na dobit dvojno knjigovodstvo, kako propisuju odredbe članka 66. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20).

Bilježenja podataka u poslovne knjige i druga evidentiranja treba obavljati točno, pravodobno i uredno na temelju urednih i vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava.

Porezni obveznik Arkada interijeri d.o.o. ispostavlja račune sa primjenom odredbi članka 75. Zakona o PDV-u o prijenosu porezne obveze, za koju je propisana obveza prijavljivanja tuzemnih isporuka nadležnoj ispostavi porezne uprave, prema članku 85. stavku 11. Zakona o PDV-u.

Ispostavljene račune sa tuzemnim prijenosom porezne obveze porezni obveznik knjiži u Knjigu IRA po kojima do 31.08.2021.g. iskazuje u stupcu 7 kumulativ u iznosu 211.421,71 kn.

Prema podacima ISPU obveznik je podnosio tromjesečne obrasce PPO za obavljene isporuke iz članka 75. stavka 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost. U obrascima PPO za 2021. godinu, iskazao je ukupno vrijednosti isporuke za koju PDV-e obračuna primatelj od 233.860,49 kn za razdoblje nadzora 01.01.2021. do 31.08.2021.

Istovremeno, porezni obveznik podnosi mjesečne prijave PDV-a i ispravak PDV-a za siječanj, veljaču i ožujak 2021, iskazujući u PDV-prijavama osnovicu TPO na rednom broju 1.1. ukupno u iznosu 188.291,91 kn (prije ispravka na red. broju 1.1. kumulativ siječanj-kolovoz 2021. iznosi 233.860,49 kn).

Iz evidentnih razlika kumulativa iskazanih u prijavama PDV-a i Obrascima PPO sa iskazanim knjiženim računima, za koje porezni obveznik koristi prijenos porezne obveze, proizlazi da obveznik ne osigurava u svom knjigovodstvu sve podatke potrebne za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a, sukladno čl. 83. stavak 1. Zakona, u svezi s čl. 162. stavak 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

U evidenciji izlaznih računa za razdoblje 01.01.2021. do 31.08.2021.g. porezni obveznik iskazuje vrijednost isporuka sa porezom po izdanim računima sveukupno u iznosu 571.349,49 kn, koju čini vrijednost isporuka oslobođenih oporezivanja ukupno od 366.104,61 kn i vrijednost oporezivih isporuka u tuzemstvu od 164.195,91 kn, osnovica na koju je po stopi 25% obračunana obveza PDV-a u iznosu 41.048,97 kn.

Vrijednost neoporezivih isporuka i isporuka oslobođenih oporezivanja od 366.104,61 kn čine vrijednosti isporuka za koje PDV obračunava primatelj od 211.421,71 kn i vrijednost isporuka u EU (Slovenija) u iznosu 154.682,90 kn.

U dostavljenim analitičkim kontima po partnerima-konto 1200 porezni obveznik je u svom financijskom knjigovodstvu knjižio promete u razdoblju siječanj-kolovoz 2021.godine, po šiframa partnera (kupaca dobara u tuzemstvu) sveukupno u vrijednosti 571.349,49 kn, što je jednako vrijednosti izlaznih računa knjiženih u Knjigu IRA.

Pri tome je u kumulativu prijava PDV-a za razdoblje siječanj - kolovoz 2021.g. vrijednost oslobođenih i oporezivih isporuka iskazana u iznosu 507.487,72 kn i obračunana obveza PDV-a od 41.048,97 kn, sveukupno sa PDV-om vrijednost ispostavljenih računa iznosi 548.536,69 kn (uvid u ISPU 09.06.2022.g.), što je razlika za 22.812,80 kn manje u odnosu na knjiženu ukupnu vrijednost izdanih računa.

Utvrđena razlika od 22.812,80 kn manje u odnosu na knjigu IRA upravo je razlika vrijednosti manje iskazane isporuke na rednom broju 1.1. Prijave PDV-a, za koje PDV obračunava primatelj (TPO), u vrijednosti 188.608,91 kn u odnosu na iznos kumulativa u Knjizi IRA u koloni TPO od 211.421,71 kn.

1. .a/ Porezni obveznik ispostavlja tvrtki Mansio d.o.o. ukupno četiri računa, pri čemu uz račune nema priloženih isprava sa podacima o vrsti i količini obavljenih isporuka navedenih na tri računa: „građevinski radovi prema grad, knjizi" u količini i jedinici mjere „kom 1“ i na jednom računu jed. mjere ,,sat“i količina 312 u vrijednosti 24.960,00 kn vrsta isporuke “građevinski radovi”.

Primjenom odredbi članka 75. Zakona o PDV-u porezni obveznik je po ispostavljenim računima Mansio d.o.o. fakturirao vrijednost „građevinskih radova“ sveukupno iznos 81.817,00 kn, za koje je primijenjen prijenos porezne obveze.

Zaposlenici, koji su osiguranici HZMO prijavljeni kod poslodavca Arkada interijeri d.o.o., ustupljeni su tvrtki Mansio d.o.o. za obavljanje radova tesanja, postavljanja oplate, zidanja, armiranja, rušenja i čišćenja na lokaciji: Šolta, pri tome je u opisu rada navedeno „režijski sati“u jedinici mjere ,,H“ i jediničnoj cijeni sata.

Direktor poreznog obveznika na zaključni razgovor dostavlja obračun režijskih sati za ustupljene radnike u ukupnoj vrijednosti od 56.875,00 kn, u obračunskim mjesecima ožujak 2021.g. u iznosu 20.000,00 kn, u travnju 2021.g. u iznosu 6.875,00 kn i u srpnju 2021. u iznosu 30.000,00 kn.

Za obračunski mjesec ožujak 2021. obračunani su sati rada u vrijednosti 20.000,00 kn (60,00 kn/sat) i obračun terenskog dodatka za mjesec 3-2021 (iznos po danu 200,00 kn) za radnike: SG (od 24.03.2021. do 31.03.2021. u iznosu 1.400,00 kn); PG (od 24.03.2021. do 31.03.2021. u iznosu 1.400,00 kn) i MYKOLA TOKAR (od 24.03.2021. do 31.03.2021. u iznosu 1.400,00 kn).

Porezni obveznik predočava priloge o utrošenim satima, odnosno obračun režijskih sati u vrijednosti 20.000,00 kn za svoje zaposlenike ustupljene u mjesecu ožujku 2021. što sa dostavljenim obračunom terenskog dodatka od 24.03.2021. do 31.03.2021. od 4.200,00 kn daje sveukupno vrijednost po priloženim obračunima 24.200,00 kn, dok je po računu 9A/P1/1 fakturirana vrijednost od 24.960,00 kn, ispostavljenim datuma 12.04.2021.g. i datumom isporuke: 31.03.2021. Slijedi da se ispostavljanje računa 9A/P1/1 temelji na dostavljenom pregledu režijskih sati po radniku za ožujak 2021.godine i ne može istovremeno biti dokaz i za isporuku po drugom računu za obračun režijskih sati radnika po isteku obračunskog mjeseca ispostavljenom u vrijednosti od 20.000,00 kn.

U nadzoru je utvrđeno da porezni obveznik nije dokazao vjerodostojnim i urednim ispravama da je po računu 11/VP1/1 u iznosu od 20.000,00 kn ispostavljenom primatelju Mansio d.o.o. obavio isporuku u količini „kom 1“. Porezni obveznik nije dokumentirao ispravama da se isporuka u vrijednosti od 20.000,00 kn odnosi na isporuke iz članka 75. stavka 3. Zakona o PDV-u kojima bi stekao uvjete za primjenu odredbi o prijenosu porezne obveze na primatelja, te je u nadzoru primjenom stope od 25% na osnovicu 20.000,00 kn obračunan PDV i utvrđena obveza PDV-a u iznosu od 5.000,00 kn.

2. .b/ porezni obveznik je primljenu novčanu doznaku u iznosu od 50.000,00 kn platitelja Bijela kosa - Gorski kotar d.o.o. povezao sa obračunom plaćanja po obračunskim situacijama za izvršene radove fakturirane naručitelju INDUSTRY IMPEX d.o.o..

Porezni obveznik ne umanjuje svoja potraživanja prema Industry impex d.o.o. za iznos primljene doznake od 50.000,00 kn.

Direktor poreznog obveznika navodi da je od strane platitelja istaknuta obveza za povratom pozajmice koja nije bila ugovorena i da povrat na ime pozajmica nije neprihvatljiv, da i u obrazloženju u dodatnim obavijestima Indusrty-impex d.o.o. osporava svoju obvezu u visini od 50.000,00 kn koju je doznačila tvrtka Bijela kosa -Gorski kotar d.o.o., a da ni u dodatnim obavijestima nisu predočene isprave iz kojih je sagledivo u koju je svrhu je Bijela kosa Gorski kotar d.o.o. na račun poreznog obveznika otvorenog kod RBA d.d izvršila transakciju od 50.000,00 kn datuma 14.12.2020., za koju je navedena svrha uplate „PRIJENOS"

Porezni obveznik je primio novčana sredstva u visini 50.000,00 kn i transakciju navodi na obračunu plaćanja za izvršene radove, za koje koristi porezno oslobođenje, kojom povezuje novčanu transakciju uz obavljanje isporuka drugom poreznom obvezniku, no istovremeno ne umanjuje potraživanja prema naručitelju za izvršene radove, niti predočava dokaze daje nakon primitka novčane transakcije obavio druge isporuke drugom naručitelju.

Ako se isporuke ne obave u obračunskom razdoblju u kojem je primljen predujam obveznik PDV-a je u obvezi obračunati PDV-a, primjenom preračunate stope na primljeni iznos, u trenutku primitka predujma i ispostaviti račun za svaki predujam primljen od drugog poreznog obveznika prije obavljene isporuke. U tijeku postupka odgovorna osoba, UG navodi da ne ispostavlja račun za predujam u istom obračunskom razdoblju u kojem je izvršio i fakturirao isporuke, a što je zatraženo od strane drugog naručitelja sa kojim je u sporu, a da inače ispostavlja račune za primljeni predujam ako nisu i radovi obavljeni u tom mjesecu, što je sukladno odredbama članka 30. stavka 5. Zakona o PDV- u da obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku primitka predujma.

Pri tome se račun ispostavlja najkasnije 15-tog dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj, to jest obveza izdavanja računa za obavljenu isporuku dobara i usluga i za svaki predujam prije obavljene isporuke propisan je u članku 78. Zakona o PDV-u.

Slijedom navedenog, da za primljenu transakciju 14.12.2020.u iznosu od 50.000,00 kn porezni obveznik ne predočava dokaze da je primljena pozajmica niti da je predujam za koji isporuke oslobođene oporezivanja, u nadzoru je na bruto naknadu primijenjena preračunata stopa od 20% i utvrđena obveza PDV-a od 10.000,00 kn.

1. .c/ Porezni obveznik ne predočava sustavnu evidenciju o nabavi i utrošku materijala analitički po mjestu troška (gradilištu), pri tome usmeno navodi da na kraju 2020. godine nema zaliha.

Uvidom u poslovne knjige utvrđeno je daje obveznik iskazivao troškove sirovina i materijala na osnovu ulaznih računa, da na ulaznim računima nije navedeno mjesto troška, da nema evidentiranih obračuna troškova za izvedene radove po izlaznim fakturama. Porezni obveznik u financijskom knjigovodstvu iskazuje stanje zaliha sirovina i materijala na skladištu u početnom stanju, i uvećava knjigovodstveno stanje na dan 31.08.2021. za nabavu sirovine i materijala u razdoblju, nadzora poslovanja na skladištu u vrijednost od 159.340,68 kn, a da pri tome porezni obveznik nije osigurao podatke za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a, prema odredbama čl. 83. stavak 1. Zakona, u svezi čl. 162. stavka 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost.

Porezni obveznik ne predočava zatražene pomoćne robno materijalne evidencije kojima dokumentira sustavno bilježenje stanja i kretanja zaliha, kako propisuju odredbe članka 66. stavka 8. OPZ-a, u svrhu ispravnosti unosa podataka i provjere utroška istih u obavljanju gospodarske djelatnosti, a samim tim i ne osigurava dokazivanje ispravnosti unosa podataka u poslovne knjige u mogućim spornim situacijama, kako u onima u kojima ga naručitelj tereti, tako i kod poslovnog događaja koji sam osporava drugoj strani.

Članak 60. st.1. Zakona propisuje da porezni obveznik može odbiti pretporez, ako su ispunjeni uvjeti za odbitak, odnosno da odbitak pretporeza nije isključen prema članku 58. stavku 4. i članku 62. stavku 1. istog Zakona, kao i ispunjenje kumulativno uvjeta za odbitak pretporeza propisanih u člancima 131. i 133. Pravilnika o PDV-u.

Pri tome, porezni obveznik ne dokazuje ispravama da je sav nabavljeni građevinski materijal u razdoblju poslovanja društva utrošen u poduzetničke svrhe, to jest da nabava istog nije privatno motivirana (čl. 7. stavak 3. Zakona o PDV-u), stoga su u postupku nadzora primijenjene odredbe članka 92. stavka 1., stavka 2. točaka 1 i 2. OPZ-a o procjeni.

U odredbama članka 92. stavka 1. OPZ-a propisano je da ako porezno tijelo ne može utvrditi poreznu osnovicu na temelju poslovnih knjiga i evidencija mora je procijeniti, te stavkom 2. istog članka porezno tijelo će procijeniti poreznu osnovicu ako porezni obveznik ne može predočiti knjige i evidencije koje je dužan voditi prema poreznim zakonima ili ako podatke za oporezivanje ne može dokazati vjerodostojnom dokumentacijom.

U nadzoru je procjenom uvećana osnovica za oporezivanje na ime manjka dobara, za koji je u primljenim računima u cijelosti korišten pretporez.

Visina procijenjene porezne osnovice u visini nove nabave od 55.702,64 kn temelji se na odredbama članka 33. stavka 4. Zakona o PDV-u i članka 42. stavka 3. i stavka 4. Pravilnika o PDV-u, te je po nadzoru obračunata obveza PDV-a po stopi od 25% u iznosu od 13.886,69 kn.

Ukupno je utvrđena obveza PDV-a po nadzoru u iznosu 28.886,69 kn, sveukupno sa obračunatim kamata od 1.735,36 kn, u iznosu 30.622,05 kn, koju čine porezna osnovica po nadzoru i obveza PDV- a po stopi 25% slijedom:

Osnovica obveza PDV

1. .a/ 20.000,00 kn 5.000,00 kn

2. .b/ 50.000,00 kn 10.000,00 kn

1c/ 55.702,64 kn 13.886.69 kn

I 125.702.64 kn

28.886,69 kn

Porezni obveznik ne osigurava sve podatke o stanju i kretanju imovine i obveza na početku i na kraju obračunskog razdoblja na temelju vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava potrebnih za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje obveze PDV-a prema odredbama članka 83. Zakona o PDV-u i iskazao i koristio pretporez u primljenim računima protivno odredbama članka 57. stavka 1 .i stavka 2. i članka 58. stavka 1 Zakona o PDV-u iskazivanje i korištenje pretporeza po primljenim računima.

Kako su opisanim radnjama odnosno propustima stečena obilježja prekršaja iz članka 131. stavak 1. t.4. i t. 9. Zakona o PDV-u predlaže se provođenje prekršajnog postupka protiv okrivljenih i izricanje odgovarajuće novčane kazne.“

8. U vezi prethodno citiranog optužnog prijedloga, treba naglasiti da o kvaliteti optužnog akta ovisi uspješnost pokretanja, vođenja i okončanja prekršajnog postupka. Članak 160. stavak 2. Prekršajnog zakona propisuje sadržaj optužnog prijedloga te podnošenjem optužnog prijedloga ovlašteni tužitelj izražava zahtjev sudu i drugom tijelu prekršajnog postupka da se protiv počinitelja prekršaja provede prekršajni postupak i odluči o njegovoj krivnji i sankcioniranju, određujući pritom počinitelja prekršaja i njegovo djelo, pa tijelo prekršajnog postupka može voditi postupak i donijeti odluku samo protiv počinitelja naznačenog u optužnom prijedlogu i za djelo činjenično opisano u optužnom prijedlogu (članak 179. stavak 3. Prekršajnog zakona). U konkretnom slučaju ovlašteni tužitelj bio je dužan pravilno primijeniti odredbe Prekršajnog zakona o sadržaju optužnog prijedloga jer je ovlašteni tužitelj stručna osoba za propise iz svoje nadležnosti, uslijed čega je upravo on educiran da pravilno sroči razumljiv i jasan optužni prijedlog, u kojem će biti navedene sve činjenice o načinu počinjenja prekršaja, podvedive pod zakonski opis prekršaja te isti kao takav mora predstavljati izreku buduće odluke o prekršaju. Međutim, u ovom žalbenom postupku razvidno je da je optužni prijedlog sastavljen na način da je u optuženju naveden nepotrebno opširan tijek poreznog nadzora, što ne može predstavljati zakonski sadržaj optužnog akta, već je optužni prijedlog trebalo sastaviti po točkama za svako djelo koje će sadržavati jasan i razumljiv činjenični opis radnje izvršenja svakog prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja. S tim u vezi treba istaknuti da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, obzirom da optužni prijedlog nije sastavljen sukladno članku 160. stavku 2. Prekršajnog zakona, bilo u obvezi vratiti optužni prijedlog tužitelju na ispravak te mu jasno i sasvim određeno naznačiti nedostatke u sadržaju optužnog prijedloga i precizno naznačiti u čemu se zahtjeva njegovo preciziranje, određujući mu rok u kojem je potrebno ispraviti optužni akt. Međutim, prvostupanjsko tijelo državne uprave nije postupilo na zakonom propisani način, već je vodilo prekršajni postupak i donijelo meritornu odluku na temelju podnesenog optužnog prijedloga.

9. Nadalje, usporedbom izreke pobijanog rješenja o prekršaju s optužnim prijedlogom proizlazi da je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, u izreci rješenja o prekršaju, proglasilo okrivljenike krivima za prekršaje činjenično opisane pod točkama 1. i 2. tog rješenja, koja djela nisu bila na ovaj način opisana u optužnom prijedlogu, a ovlašteni tužitelj tijekom prvostupanjskog postupka nije izvršio izmjenu niti dopunu optužnog akta, već je njegovu izmjenu, samoinicijativno izvršilo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak. Ovakvim postupanjem u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak postupilo je protivno odredbi članka 179. stavka 3. Prekršajnog zakona kojom je propisano da se meritorna odluka može odnositi samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi izmijenjenog ili proširenog optužnog prijedloga.

10. Takvom izmjenom optužnog prijedloga došlo je do prekoračenje optužbe, te je na opisani način ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona.

11. Nadalje, imajući u vidu da je protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju, podnesena samo žalba u korist okrivljene pravne i odgovorne osobe, ovaj Sud nije, utvrdivši navedenu bitnu povredu, ukinuo pobijano rješenje o prekršaju, već je, sukladno ovlaštenju iz članka 207. Prekršajnog zakona, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio rješenje o prekršaju na način da su okrivljenici oslobođeni optužbe kako je to i navedeno u točki I izreke ove drugostupanjske presude, slijedom čega je njihova žalba bespredmetna.

12. Uslijed ove odluke, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu 9. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Mirjana Laljek, v.r.

FG, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Područnom uredu Osijek, Vijeću za prekršajni postupak, u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelje i tužitelja.