Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-11385/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe PILS d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe GK, koje brani Goran Jovanović, odvjetnik iz Labina, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.) i dr., odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe PILS d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe GK, podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Vijeća za prekršaje, KLASA: 413-01/22-26/817, URBROJ: 513-02-6001/5-24-18 od 8. studenoga 20234., u sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene pravne osobe PILS d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe GK i potvrđuje rješenje o prekršaju u pobijanom dijelu.

II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22,), okrivljenici pravna osoba PILS d.o.o. i odgovorna osoba GK dužni su naknaditi trošak Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, svaki, u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem o prekršaju okrivljenici su proglašeni krivima, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona, činjenično opisanog u točki III 1) izreke i prekršaja iz članka 34.a stavka 1. točke 4. i stavka 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (»Narodne novine«, br. 133/12., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20. i 114/23.), činjenično opisanog u točki III 2) izreke pobijanog rješenja o prekršaju, te je okrivljenoj pravnoj osobi PILS d.o.o. izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 6.600,00 eura, a okrivljenoj odgovornoj osobi GK ukupna novčana kazna u iznosu od 1.500,00 eura.

2. Istim rješenjem o prekršaju, u točki IV, na temelju članka 192. stavka 6. Općeg poreznog zakona, u svezi s člankom 76. stavkom 1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj pravnoj osobi PILS d.o.o. oduzima se kao imovinska korist utvrđeni višak gotovine koji nije iskazan preko naplatnog uređaja u iznosu od 87,07 eura, ostvarena počinjenjem prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona.

3. Istim rješenjem o prekršaju, u točki V, okrivljenici su dužni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura, svaki.

4. Glede prekršaja iz članka 35. stavka 1. točke 2. i stavka 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, činjenično opisanog u točki I rješenja o prekršaju, protiv okrivljene pravne i okrivljene odgovorne osobe, obustavljen je prekršajni postupak na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, a u odnosu na prekršaj iz članka 34.a stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, činjenično opisanog u točki II rješenja o prekršaju, protiv okrivljene pravne i okrivljene odgovorne osobe obustavljen je prekršajni postupak na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona.

5. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju u točki III, IV i V, okrivljenici su putem branitelja podnijeli žalbu zbog svih žalbenih razloga, navodeći da je po provedenom postupku nadzora pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo te je počinjena i bitna povreda postupka, a sva na štetu okrivljenika, te je slijedom navedenog pogrešno i neosnovano zaključeno da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret. Glede prekršaja koji se stavlja na teret pod točkom III osporavanog rješenja o prekršaju, žalitelji ističu da Vijeće za prekršaje potpuno pogrešno i neosnovano zaključuje da okrivljenici nisu ostvareni gotovinski promet iskazali potpuno, točno pravodobno i uredno putem naplatnog uređaja te da su pritom ostvarili imovinsku korist u iznosu od 656,00 kn, bez da su u obrazloženju osporavanog rješenja dali valjano objašnjenje na temelju kojih odlučnih činjenica prvostupanjsko tijelo zaključuje da bi predmetnog dana počinili prekršaj. Glede prekršaja koji je predviđen odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, žalitelji ističu da su fiskalizaciju provodili sukladno pozitivnim propisima, i uredno, potpuno i točno prikazivali sav gotovinski promet. Za fiskalizaciju gotovinskih računa koristili su program ovlaštenog knjigovođe koji je imao instaliranu fiskalnu blagajnu te program koji je uredno bio u vezi s Poreznom upravom i slao podatke o računima i izdavao JIR, koji se tiskalo na svakom računu. Žalitelji posebno ističu da su svakodnevno vršili polog gotovog novca, koji je uvijek bio u skladu s fiskaliziranim računima te nikada, ni od strane ovlaštenog knjigovođe, ni od strane Porezne uprave, nisu obaviješteni da bi postojao bilo kakav problem oko brojeva računa, odnosno oko izdavanja JIR na računima, već upravo suprotno, iz svih podatak koji su bili na raspolaganju okrivljenicima, odnosno poreznim obveznicima, proizlazilo je da je cjelokupan postupak fiskalizacije odrađen u skladu s pozitivnim propisima te slijedom navedenog okrivljenici u cijelosti osporavaju zaključke iz rješenja o prekršaju da bi fiskalizacija računa bila provedena u suprotnosti s odredbama Zakona o fiakalizaciji u prometu gotovinom. Žalitelji posebno ističu da su u istom periodu, odnosno od 2. srpnja 2021. pa do 20. prosinca 2021. bili predmetom poreznog nadzora, kojeg je provodila Porezna uprava, Područni ured Pazin, i koja je u istom periodu za koji se u ovome postupka stavlja na teret okrivljenicima počinjenje predmetnih prekršaja, provodila nadzor fiskalizacije i izdavanja računa, i koji nadzor je okončan donošenjem zapisnika, od 20. prosinca 2021. u kojem je utvrđeno da nikakve nepravilnosti kod okrivljenika nisu utvrđene glede provođenja fiskalizacije u navedenom periodu. Dakle, kod okrivljenika su u istom periodu, tijekom 2021., provedena dva porezna nadzora, od kojeg su jedan postupak nadzora u postupku fiskalizacije provodili djelatnici Ministarstva financija, Porezne uprave, i u kojem postupku, za isti vremenski period nisu utvrđene nikakve nepravilnosti, dok su drugi postupak nadzora provodili djelatnici Ministarstva financija, Carinske uprave, a koji je za isti vremenski period rezultirao donošenjem osporavanog rješenja.

6. Žalitelji predlažu da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

7. Žalba nije osnovana.

8. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u nastavku: ovaj Sud) utvrdio je da rješenjem o prekršaju nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. ovoga Zakona niti su na štetu okrivljene pravne i odgovorne osobe povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i u postupku nije nastupila zastara prekršajnog progona, a na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

9. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je prekršajni postupak vođen povodom prigovora okrivljenika podnesenog protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Carinskog ureda Rijeka, Službe za nadzor, Odjela za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja, broj 17/2022, a zbog poricanja počinjenja prekršaja, koji optužni akt je izmijenjen 22.ožujka 2024. te je izmjena dostavljena okrivljenicima i branitelju. Okrivljenici su, dakle, bili upoznati s činjenicom da se protiv njih vodi predmetni postupak te su, temeljem izjavljenog prigovora, uredno pozivani na glavne rasprave. Iz sadržaja spisa proizlazi da se okrivljenici osobno nisu odazvali niti jednoj glavnoj rasprvi. Na glavnu raspravu održanu 23. svibnja 2024. koja je prekinuta, nisu pristupili branitelj niti okrivljenici, a nisu pristupili niti na glavnu raspravu 8. listopada 2024., na koju su dostavili podnesak, koji pravilno prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije uzelo kao njihovu pisanu obranu jer nije potpisan od strane okrivljene odgovorne osobe niti ovjerena štambiljem okrivljene pravne osobe, što je valjano obrazloženo.

10. U okolnostima u kojima je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak odredilo dvije glavne rasprave, prihvatljivim se pokazuje zaključak da se glavna rasprava 8. listopada 2024. može održati bez nazočnosti okrivljenika, budući da njihovo ispitivanje sukladno članku 167. stavka 3. Prekršajnog zakona nije potrebno i to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje odluke,

11. Razmatrajući žalbene navode, ovaj Sud nalazi da osporavanja pravilnosti činjeničnog utvrđenja nisu osnovana. Naime, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u cijelosti je i pravilno utvrdilo odlučne činjenice te na temelju tako utvrđenog stanja pravilno pravno kvalificiralo prekršaje koji se stavljaju na teret okrivljenicima. Okrivljenicima je, urednim pozivanjem na raspravu, bila osigurana mogućnost praćenja tijeka postupka, izjašnjavanja i predlaganja dokaza u odnosu na odlučne činjenice, sukladno članku 165. stavku 9. Prekršajnog zakona. U pozivima su bili upozoreni na posljedice neopravdanog izostanka te na mogućnost iznošenja obrane pisanim putem do početka glavne rasprave. Budući da nisu pristupi kao niti branitelj, postupak je proveden zakonito te je u dokaznom postupku pročitana materijalna dokumentacija spisa.

12. Na temelju provedenih materijalnih dokaza, dijela Zapisnika o obavljenom nadzoru provođenja postupka fiskalizacije, evidentiranja prometa i dr., KLASA: 471-01/21-20/3145, URBROJ: 5¸3-02-6045/24-21-01 od 28. rujna 2021. – dalje u tekstu: Zapisnik o obavljenom nadzoru, dodatka zapisniku, KLASA: UP/I-471-01/21-20/33, URBROJ: 513-02-6045/27-21-2 od 22. prosinca 2021. koji je suglasan s ispisom iz PURH aplikacije „provjera računa“ za poreznog obveznika PILS d.o.o., Zapisnika o obavljenom nadzoru provođenja postupka fiskalizacije, evidentiranja prometa i izdavanja računa kod poreznog obveznika PILS d.o.o., KLASA: 471-02/21-01/336, URBROJ: 513-07-18-21-03 od 20. prosinca 2021., te Zapisnika o ispitivanju osumnjičenika GK, od 23. prosinca 2021., prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupka imalo je dovoljno razloga zaključiti da se u ponašanju okrivljene pravne i okrivljene odgovorne osobe stječu sva bitna obilježaja prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. Općeg poreznog zakona i članka 34.a stavka 1. točke 4. i stavka 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

13. Prema stanju spisa, porezni nadzor proveden je na valjan način, pa se i Zapisnik o obavljenom nadzoru ima smatrati zakonitim dokazom u postupku u dijelu koji bilježi zapažanja ovlaštenih službenika uočena tijekom nadzora u prodajnom prostoru – prodavaonici Shop Istra, Motovun, Gardizol 22, koja posluje u sastavu okrivljene pravne osobe. Nije bilo razloga dovoditi u sumnju vjerodostojnost takvog službenog akta. Iz sadržaja Zapisnika o obavljenom nadzoru i dodatka zapisniku, jasno proizlazi da su okrivljenici počinili inkriminirane prekršaje na način i pod uvjetima navedenim u optužnom aktu, te stoga nije bilo osnove za osporavanje vjerodostojnosti ovih dokaza.

14. Iz obrazloženja prvostupanjske odluke o prekršaju razvidno je koji su dokazi provedeni i na kojima se temelji utvrđenje da su okrivljenici počinili prekršaje za koje su proglašeni krivima. Analizirajući provedene dokaze te činjenice o kojima ovisi opstojnost prekršaja, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak je za svoja utvrđenja i stajališta dalo valjane pravne razloge i zašto su dokazi koji potvrđuju optužbu dostatni i prihvatljivi. Ti su razlozi jasni, razumni i logični. Navodi žalitelja ne predstavljaju nove činjenice u smislu članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, niti na uvjerljiv i argumentiran način dovode u pitanje pravilnost činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog tijela. Stoga se izvođenje daljnjih dokaza ocjenjuje nepotrebnim i pravno neosnovanim.

15. Što se tiče prigovora okrivljenika da su tijekom 2021. godine bila provedena dva porezna nadzora, pri čemu je jedan, od strane djelatnika Porezne uprave, obuhvaćao postupak fiskalizacije te u odnosu na isto razdoblje nisu utvrđene nepravilnosti, dok je drugi, proveden od strane Carinske uprave, rezultirao donošenjem osporavanog rješenja, valja istaknuti sljedeće. Prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, izvršilo je provjeru navoda okrivljenika te, temeljem dostavljene dokumentacije, pravilno zaključilo da je porezni nadzor Porezne uprave kod poreznog obveznika PILS d.o.o. bio proveden u odnosu na razdoblje od 2. srpnja 2021. do 31. kolovoza 2021. Međutim, prekršaji koji se okrivljenicima stavljaju na teret u ovom postupku, a za koje su proglašeni krivima, počinjeni su dana 28. rujna 2021. Slijedom toga, žalbeni navodi okrivljenika u pogledu poreznog nadzora Porezne uprave pokazuju se neosnovanima te ne mogu utjecati na postojanje njihove prekršajne odgovornosti.

16. Imajući u vidu pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj Sud je utvrdio da su odmjerene novčane kazne okrivljenicima pravilne i zakonite i da su primjerene težini počinjenih prekršaja, stupnju krivnje okrivljenika, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja (članak 36. Prekršajnog zakona) te primjenom odredbe o ublažavanju novčane kazne, ublažene ispod zakonom propisanih posebnih minimuma za prekršaj pod točkom III 1), a za djelo pod točkom III 2) odmjerene u granicama zakona. Prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, u obrazloženju odluke o kazni navelo je dostatne razloge.

17. Naime, imajući u vidu težinu počinjenog prekršaja, kao i da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, u konkretnom slučaju, otklonjena je mogućnost za preinaku odluke o kazni jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz članka 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz članka 32. istog Zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem. Također, žalitelji ne ističu (i ne dokumentiraju) nikakve nove olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje novčanih kazni na blaže od utvrđenih za svaki prekršaj.

18. Svakako treba naglasiti da je prema odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona propisano da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne. Stoga, ako okrivljenici u roku određenom prvostupanjskom odlukom, računajući od primitka ove presude, plate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, novčane kazne smatrat će se plaćenima u cijelosti.

19. Ovdje je potrebno istaknuti da je nakon počinjenja predmetnih prekršaja stupio na snagu Zakon o izmjenama Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 114/22.), koji za predmetni prekršaj iz članka 192. stavka 1. točke 2. i stavka 4. propisuje blažu najnižu i najvišu novčanu kaznu (za počinitelja pravnu osobu od 2.650,00 do 66.360,00 eura, a za počinitelja odgovornu osobu u iznosu od 660,00 do 5.300,00 eura), a što prema fiksnom tečaju konverzije - 7.53450 iznosi 19.966,43 kuna do 499.989,42 kuna za pravnu osobu, te 4.972,77 kuna do 39.932,85 kuna za odgovornu osobu, kao posljedicu uvođenja eura kao službene valute u Republiku Hrvatsku. Opći porezni zakon (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja propisivao je za taj prekršaj nešto strožu najnižu i najvišu novčanu kaznu ( u rasponu od 20.000,00 do 500.000,00 kuna za pravnu osobu te od 5.000,00 do 40.000,00 kuna, za odgovornu osobu,).

20. Međutim, ovaj Sud prilikom donošenja drugostupanjske presude nije izmijenio pravnu kvalifikaciju i primijenio tu, izmijenjenu odredbu Zakona o izmjeni Općeg poreznog zakona kao blažeg propisa, budući da je po ocjeni ovog Suda prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak, pravilno odmjerilo novčane kazne za svaki prekršaj, koje su ublažene ispod minimalnih novčanih kazni propisanih zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjena prekršaja, a koje su i ispod okvira minimalnih novčanih kazni propisanih novim, izmijenjenim zakonom (Zakon o izmjenama Općeg poreznog zakona, „Narodne novine“ broj: 114/22.). Stoga, prema načelu konkretnosti nema mjesta primjeni tog blažeg propisa jer po stavu ovog Suda, „novi“ zakon, odnosno, Zakon o izmjenama Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 114/22.). u izmijenjenoj odredbi članka 8. ne dovodi do povoljnijeg rezultata za okrivljenike u konkretnom slučaju pravilno odmjerenih novčanih kazni.

21. Nadalje, za prekršaj iz članka 34.a stavka 1. točke 4. i stavka 3. Zakona o fiskalizacija u prometu gotovinom, u vrijeme počinjenja prekršaja bila je propisana novčana kazna od 30.000,00 do 500.000,00 kuna za pravnu osobu, obveznika fiskalizacije te novčana kazna od 5.000,00 do 50.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, obvezniku fiskalizacije, dok je u međuvremenu 1. siječnja 2024.stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom („Narodne novine“ broj: 114/23.) koji sada za počinitelja pravnu osobu, obveznika fiskalizacije propisuje novčanu kaznu od 3.980,00 do 66.360,00 eura (što je protuvrijednost od 29.987,31 kuna do 499.989,42, u skladu s fiksnim tečajem od 7,53450 kuna), a za počinitelja odgovornu osobu u pravnoj osobi, obvezniku fiskalizacije u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura (što je protuvrijednost od 4.972,77 kuna do 49.960,36 kuna u skladu s fiksnim tečajem od 7,53450 kuna).

22. Sukladno odredbama članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

23. Prema tome, budući da je Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (»Narodne novine«, br. 133/12., 115/16., 106/18., 121/19., 138/20. i 114/23.), propisani blaži minimumi novčane kazne to je prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak pravilno prema okrivljenicima primijenilo novi Zakon.

24. Sukladno odredbi članka 192. stavka 6. Općeg poreznog zakona utvrđeni višak gotovine koji nije iskazan preko naplatnog uređaja oduzet će se kao imovinska korist, a povodom prekršaja opisanog u stavku 1. točki 2. ovoga članka. da se od okrivljenika oduzima imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja. Slijedom toga, pravilno je i na zakonu utemeljeno postupilo prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak kada je, temeljem navedene odredbe u vezi s člankom 76. stavkom 1. Prekršajnog zakona, od okrivljene pravne osobe oduzelo imovinsku korist u iznosu od 87,07 eura, koja predstavlja utvrđeni višak gotovine neprikazan putem naplatnog uređaja, a koji je ostvaren počinjenjem prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 2. Općeg poreznog zakona. Stoga je i u tom dijelu bilo potrebno potvrditi rješenje o prekršaju u pobijanom dijelu.

25. U odnosu na odluku o troškovima prekršajnog postupka, ovaj Sud nalazi da su okrivljenici pravilno i zakonito obvezani na njihovu naknadu, a žalbeni navodi okrivljene pravne i odgovorne osobe u tom dijelu ostali su neobrazloženi i nedokumentirani, pa nisu mogli dovesti u sumnju zakonitost pobijane odluke. Slijedom navedenoga, i u tom dijelu žalbu je valjalo odbiti te potvrditi prvostupanjsko rješenje o prekršaju u pobijanom dijelu.

26. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenike određena u okviru raspona koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, br. 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.

27. Iz izloženih razloga presuđeno je kao u izreci.

U Zagrebu 9. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Mirjana Laljek, v.r.

Mladen Genc, v.r.

Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Rijeka, Vijeću za prekršaje u 6 (šest) otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.