REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2380/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Goranke Barać-Ručević članice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mateju Balažu, odvjetniku u Osijeku, protiv I. tuženika ŠH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženice DH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćniku Arturu Fišbahu, odvjetniku u Osijeku, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu I.-II. tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5638/2024-2 od 28. siječnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-321/2019-43 od 11. listopada 2024., u sjednici održanoj 9. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog I.-II. tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na pravna pitanja odbija se.
II. Prijedlog I.-II. tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tuženici su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-5638/2024-2 od 28. siječnja 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Osijeku poslovni broj P-321/2019-43 od 11. listopada 2024. U prijedlogu postavljaju pitanja koja smatraju pravnim pitanjima važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a koja glase:
„Da li ima pravni učinak kupoprodajni ugovor za nekretnine koji nije sklopljen u pismenom obliku?
Može li drugostupanjski sud odbiti žalbu uz primijenu odredbu čl. 368 ZPP-a bez detaljne ocjene žalbenih razloga?“.
2. Prijedlog za dopuštenje revizije podnesen je i na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), jer predlagatelji smatraju da im je zbog osobito teške povreda odredaba parničnog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 135/97, 113/20, 28/01, 76/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a st. 1. ZPP i čl. 387. ZPP, revizijski sud je ocijenio da pitanja postavljena u prijedlogu nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5. U odnosu na prvo postavljeno pitanje, valja istaknuti kako je riječ o pitanju glede kojeg pobijana odluka ne odstupa od pravnog shvaćanja zauzetog, primjerice, u odluci ovog suda broj Rev-237/2018-2 od 30. listopada 2023., pri čemu se ne radi o pitanju u odnosu na koje bi bilo potrebno preispitati sudsku praksu. Pritom valja navesti kako u odlukama ovog suda broj Rev-952/1992-2 od 14. srpnja 1992., broj Rev-x-227/2014-3 od 26. ožujka 2014., broj Rev-x-693/2011-2 od 2. travnja 2014. i broj Rev-823/14-2 od 16. travnja 2014., na koje se kao razlog važnosti pozivaju podnositelji, nije izraženo pravno shvaćanje o postavljenom pitanju u okviru procesnopravne situacije podudarne sa situacijom u ovom predmetu.
6. U odnosu na drugo postavljeno pitanje, valja reći da isto pitanje sadržajno predstavlja prigovor bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravno pitanje kakvo propisuje odredba čl. 385.a st. 1. ZPP. U tom smislu, treba reći da se pod pravnim pitanjima prema odredbi čl. 385.a st. 1. ZPP ne podrazumijevaju pitanja o individualnim pravima stranaka u konkretnim situacijama, već pitanje mora biti postavljeno na opći način, kako bi se odgovorom na to pitanje rješavale materijalnopravne i postupovnopravne dvojbe koje se pojavljuju u bitnim slučajevima koji su bitnim elementima podudarni.
7. Nadalje, prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP, Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom, te da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
8. Ocjena je ovoga suda da I. -II. tuženici nisu učinili vjerojatnim da im je zbog pogrešne primjene materijalnog i procesnog prava u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno pravo na obrazloženu odluku, kao dio temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje, a kako to tvrde u svojem prijedlogu. Naime, ocijenjeno je da je presuda drugostupanjskog suda dostatno obrazložena i da sadrži razloge o svim bitnim činjeničnim i pravnim utvrđenjima, slijedom čega se ne može smatrati arbitrarnom. Stoga, nisu ispunjene pretpostavke po ovoj osnovi za intervenciju ovoga suda u smislu dopuštenja revizije.
9. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP odlučeno je kao u toč. I. izreke, dok je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP odlučeno kao u toč. II. izreke.
Zagreb, 9. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
