Poslovni broj: Usž-2278/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Jelene Rajić predsjednice vijeća, Marine Kosović Marković i mr. sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici Marko Perkušić i Mirko Perkušić, odvjetnici u Imotskom, A. Starčevića 24, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, OIB: 33706439962, Zagreb, Šubićeva 29, radi usklađenja građenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2388/2024-7 od 18. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2388/2024-7 od 18. ožujka 2025.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24-02/810, URBROJ: 443-02-03-12-02-24-02 od 2. rujna 2024. Rješenjem, istog suda, odbijen je zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova upravnog spora.

1.1. Navedenim rješenjem tuženika naređeno je tužitelju, kao vlasniku, uskladiti rekonstrukciju građevine na k. č. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina], [adresa], s građevnom dozvolom KLASA: UP/I 361-03/03-02/00013, URBROJ: 2181-05/02-03-03/IŽ, od 17. lipnja 2003. (pravomoćna 9. srpnja 2003.), odnosno s odredbama Zakona o gradnji („Narodne novine", broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) te uklanjanje dijela građevine koja se rekonstruira na k. č. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina], [adresa], protivno građevnoj dozvoli i to stambenog potkrovlja tloc. dim. cca 12,25 x 14,70 m i prizemne dogradnje tloc. dim. cca 9,40 x 4,20 m, izvedene sa sjeverne strane građevine u razini prizemlja iste, na način, roku i posljedicama nepostupanja predviđenim točkama 3. -11. izreke navedenog rješenja.

2. Tužitelj je protiv osporene presude izjavio žalbu kojom pobija njezinu zakonitost u cijelosti iz svih žalbenih razloga. U žalbi iznosi da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir postupak legalizacije predmetne građevine koji je u tijeku i za koji smatra da utječe na zakonitost rješenja tuženika. Prema mišljenju tužitelja trebalo je "sačekati" okončanje upravnog postupka pokrenutog zahtjevom za izdavanje rješenja o izvedenom stanju temeljem važećeg Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Smatra da dok se ne odluči u postupku pokrenutom radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju nema mjesta provođenju inspekcijskog nadzora niti donošenju rješenja kojim se nalaže uklanjanje izgrađenog, a slijedom čega tvrdi da je, radi očuvanja pravnog poretka i poštivanja Zakona, predmetnu tužbu trebalo usvojiti.

2.1. Navodi da pobijana odluka o odlučujućim okolnostima nema obrazloženja, da nije razumljiva te se kao takva ne može ispitati stoga da ju je nužno ukinuti. Pojašnjava da razlozi pobijane odluke izlaze iz domene obrazloženja sudske odluke, a puko prepisivanje zakonskih odredbi da ne predstavlja obrazloženje sudske presude i da takvim načinom nije ostvarena zakonska obveza obrazlaganja sudske odluke. Tvrdi da iz pobijane odluke nije vidljivo iz kojeg razloga činjenica pokrenutog postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju sukladno odredbama važećeg Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne bi bila okolnost koju bi sud bio u obvezi razmatrati pa čak i uvažiti kao razlog presude. Ukazuje na to je prvostupanjski sud upoznat s činjenicom da je pokrenut postupak legalizacije jer mu je dostavljeno i rješenje o prekidu postupka legalizacije radi sudskog postupka u tijeku, odnosno spora o nekretnini. Naglašava da je u zakonom predviđenom postupku predmetnu nekretninu namjeravao legalizirati, međutim da to do danas nije moguće izvršiti jer je u tijeku sudski postupak koji se vodi kod Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, poslovni broj: P-977/2022. Ukazuje na okolnost da iz spisa nedvojbeno proizlazi postojanje građevinske dozvole za izgradnju objekta od 15. srpnja 2024., kao i rješenje o izvedenom stanju još 2011. koje je ukinuto rješenjem od 26. lipnja 2012. Predlaže presudu preinačiti na način da se usvoji tužbeni zahtjev, a tuženika obveže na nadoknadu troškova postupka, podredno pobijana odluka ukine, a predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje.

3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu tužitelja.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitivanjem prvostupanjske presude sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine br. 36/24., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da ne postoje žalbeni razlozi zbog kojih se presuda pobija niti razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

6. Osporeno rješenje doneseno je u inspekcijskom postupku na temelju odredbe članka 112. stavka 1. točke 1. i stavka 2. i 3. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, 115/18., 117/21., 67/23., dalje ZDI), kojima je propisano da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor naređuje investitoru, odnosno vlasniku građevine rok u kojem je obvezan uskladiti građenje s građevinskom dozvolom, ako utvrditi da se građevina gradi protivno građevinskoj dozvoli. Prije donošenja rješenja građevinski inspektor naređuje investitoru, odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja do usklađenja građenja s građevinskom dozvolom, odnosno s glavnim projektom, prostornim planom, drugim propisima ili pravilima struke, a što utvrđuje tim rješenjem. Također, sukladno odredbama naprijed navedenog Zakona, rješenjem se investitor upozorava da će se, ako ne postupi po rješenju, izvršenje provesti prisilnim putem, odnosno putem treće osobe na trošak i odgovornost izvršenika.

7. Iz podataka spisa predmeta proizlazi kako je inspekcijskim pregledom obavljenim dana 15. srpnja 2024. utvrđeno da se na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k.ο. [katastarska općina], [adresa], nalazi građevina nepravilnog tlocrtnog oblika, detaljno opisana zapisnikom sastavljenog tom prilikom (KLASA: 362-02/24-03/230, URBROJ:443-02-03-12-02-24-02), visine podrum + prizemlje + 2 kata + stambeno potkrovlje.

7.1. Zapisnik s provedenog očevida tužitelju je dostavljen te se isti dana 21. kolovoza 2024. očitovao, navodeći da je on vlasnik te da su se radovi u sadašnjoj fazi izgrađenosti izvodili od lipnja 2003. do lipnja 2004. godine, a dogradnja tijekom srpnja 2004. Tom prilikom je priložio rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I 361-02/11- 04/0007, URBROJ: 2181/1-11-02/02-11-0010, od 7. prosinca 2011. kojim se ozakonjuje stambeno-poslovna zgrada izgrađena na k.č.z. 3929/2 (nova izmjera u mj. 1:1000) k.o. [katastarska općina] te rješenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja KLASA: UPII-361-05/12-12/10, URBROJ: 531-05-2-2-1-12-6, od 26. lipnja 2012. kojim se poništava navedeno rješenje o izvedenom stanju od 7. prosinca 2011. i predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

8. Obrazlažući osporeno rješenje tuženik je pojasnio da je predmetnom izgradnjom (rekonstrukcijom) postupljeno protivno građevnoj dozvoli KLASA: UP/I 361-03/03-02/00013, URBROJ: 2181-05/02-03-03/IŽ, od 17. lipnja 2003. (pravomoćna 9. srpnja 2003.) kojom se, za predmetnu lokaciju, dozvoljava investitoru Dujmex d.o.o., Imotski, Trg F. Tuđmana 1, dogradnja i nadogradnja stambeno-poslovne zgrade. Naime, građevina je prema građevnoj dozvoli trebala biti visine podrum + prizemlje + 2 kata + potkrovlje, a izvedena je visine podrum + prizemlje + 2 kata + stambeno potkrovlje. Stambeno potkrovlje građevine izgrađeno je na način da je umjesto nestambenog potkrovlja - tavana (s drvenim višestrešnim krovom, bez nadozida) izgrađeno stambeno potkrovlje visine nadozida cca 1,50 m, a visine sljemena mjereno od armiranobetonske podne ploče stambenog potkrovlja cca 3,30 m, čime je izgrađen veći broj etaža od dozvoljenog građevnom dozvolom i glavnim projektom koji je sastavni dio građevne dozvole. Osim navedenog tuženik je utvrdio da prizemna dogradnja, izvedena sa sjeverne strane građevine u razini prizemlja iste, nije prikazana u građevnoj dozvoli i glavnom projektu.

9. Naprijed navedeno utvrđeno činjenično stanje tužitelj žalbenim navodima ne dovodi u sumnju, već smatra da nije bilo mjesta donošenju osporenog rješenja tuženika, obzirom da je za predmetnu građevinu u tijeku postupak legalizacije u skladu s odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine", broj 86/20., 143/13., 65/17. i 14/19., dalje: ZPNIZ).

10. Međutim, takve prigovore pravilno je otklonio prvostupanjski sud pojasnivši da postupak ozakonjenja objekta, koji se vodi temeljem ZPNIZ-a, u postupku u kojem se nalaže uklanjanje objekta, odnosno usklađivanje s građevinskom dozvolom i koje je utemeljeno na odredbama Zakona o Državnom inspektoratu, nije od utjecaja. No, ovaj Sud smatra potrebnim dodatno pojasniti da ukoliko tužitelj ispunjava uvjete propisane odredbom članka 42. ZPNIZ-a ima mogućnost podnijeti građevinskom inspektoru zahtjev za prekid izvršenja o uklanjanju nezakonito izgrađenog objekta, jer se o takvom prekidu odlučuje isključivo po zahtjevu stranke, uz koji zahtjev je potrebno dostaviti dokaze propisane stavkom 2. navedene zakonske odredbe. Naime, podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju od utjecaja je na postupak izvršenja rješenja o uklanjanju nezakonito izgrađene zgrade, a ne na rješenje kojim se naređuje uskladiti građenje s građevinskom dozvolom.

10.1. U slučaju da se postupak ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade završi donošenjem rješenja o izvedenom stanju građevinski inspektor će po pravomoćnosti tog rješenja obustaviti postupak izvršenja rješenja o uklanjanju (usklađivanju) nezakonito izgrađene zgrade, a u slučaju da se postupak pravomoćno završi odbijanjem ili odbacivanjem zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, građevinski inspektor će nastaviti izvršenje rješenja o usklađivanju gradnje s građevinskom dozvolom. Stoga, ako tužitelj ishodi pravomoćno rješenje o ozakonjenju predmetne zgrade, koje se podudara s opsegom inspekcijskog rješenja, do uklanjanja neće niti doći, a u protivnom postupak će se nastaviti.

11. U odnosu na prigovore koji se odnose na odgodu izvršenja predmetnog rješenja, valja pojasniti da osim što je tužitelj, temeljem odredbe članka 42. stavka 2. ZUS-a imao mogućnost zahtijevati od prvostupanjskog suda donošenje odluke o tome da tužba ima odgodni učinak do pravomoćnog okončanja spora, a koju procesnu mogućnost nije iskoristio, prema podacima dostupnim ovom sudu, niti protiv rješenja tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/810, URBROJ: 443-02-03-12-24-14 od 6. prosinca 2024., kojim je u upravnom postupku odbijen njegov zahtjev za odgodu izvršenja predmetnog rješenja tuženika, sukladno danoj uputi o pravnom lijeku, nije pokrenuo zasebni upravni spor.

12. Zaključno, a glede prigovora tužitelja o nedostatnom obrazloženju presude treba reći da se obveza obrazlaganja odluka ne može shvatiti kao zahtjev za detaljnim odgovorom na svaki navod, već opseg obrazlaganja odluke ovisi o prirodi iste te se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja i prirodi stvari, s tim da u obrazloženju moraju biti navedeni jasni i argumentirani razlozi na kojima je donesena odluka utemeljena, čemu je ovdje udovoljeno, jer je u osporenoj presudi prvostupanjski sud naveo relevantne razloge kojima se rukovodio ocjenjujući rješenje tuženika zakonitim.

13. Kako, dakle, tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti pravilnost primjene mjerodavnog materijalnog prava, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

14. Slijedom navedenog, trebalo je, temeljem članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 9. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća

Jelena Rajić