Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2817/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Sanji Joka Umićević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja II, I ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Renata Dozet-Daskal, odvjetnica u Karlovcu, protiv tuženika MI, [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Davor Popović, odvjetnik u [adresa], radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pn-1/2022-17 od 5. ožujka 2025., dana 9. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja II kao osnovana i ukida rješenje Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pn-1/2022-17 od 5. ožujka 2025. te predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem određen je prekid postupka u ovoj pravnoj stvari (točka I. prvostupanjskog rješenja). Nadalje, pobijanim rješenjem je određeno da će se postupak nastaviti kada se pravomoćno završi kazneni postupak koji se vodi kod Općinskog suda u Gospiću pod poslovnim brojem K-65/2024 (točka II. prvostupanjskog rješenja).

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da odluka o tužbenom zahtjevu tužitelja u ovom predmetu ne ovisi o tome je li štetna radnja tuženika predstavlja istovremeno i kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, već se radi o zahtjevu za naknadu štete od tuženika na osnovi građanskopravne odgovornosti koja uopće ne ovisi o tome da li je tuženik počinio kazneno djelo pa okolnost da se protiv tuženika vodi kazneni postupak nije razlog za prekid ovog postupka. Također ukazuje i na duljinu trajanja postupka, a radi čega nije svrsishodno odrediti prekid predmetnog postupka. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.

3. Žalba tužitelja je osnovana.

4. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je tužitelj, dana 4. siječnja 2022., podnio tužbu radi naknade imovinske i neimovinske štete u iznosu od 25.000,00 kn

- da je, prema navodima iz tužbe, šteta nastala na način da je tuženik nanio tužitelju teške tjelesne ozljede u vidu trostrukog prijeloma donje čeljusti, natučenja glave, izbijanja zuba, oguljotine brade i lijeve čeone regije, natučenja prsnog koša

- da se protiv tuženika, radi predmetnog štetnog događaja, vodi kazneni postupak radi kaznenog djela nanošenja teške tjelesne ozljede te radi pokušaja kaznenog djela protupravne naplate

- da se kazneni postupak vodi pred Općinskim sudom u Gospiću, pod poslovnim brojem K-65/2024

5. Prvostupanjski sud je odredio prekid postupka sukladno čl. 213. st. 2. toč. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019 – dalje u tekstu: ZPP), navodeći da odluka o tužbenom zahtjevu za naknadu štete ovisi o tome je li učinjeno kazneno djelo nanošenja teške tjelesne ozljede te je li to kazneno djelo počinio tuženik i time nanio štetu tužitelju.

6. Nadalje, prvostupanjski sud se poziva i na čl. 12. st. 3. ZPP-a, a sukladno kojem je sud u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

7. Međutim, osnovano tužitelj ističe da on (tužitelj) zahtijeva naknadu neimovinske i imovinske štete od tuženika na temelju građanskopravne odgovornosti, pa odluka o tužbenom zahtjevu tužitelja ne ovisi o tome je li tuženik počinio kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, pa stoga okolnost da se protiv tuženika vodi kazneni postupak nije razlog za prekid ovog postupka u smislu odredbe čl. 213. st. 2. toč. 2. ZPP-a.

8. U ovom postupku tužitelj je dužan dokazati postojanje pretpostavki odgovornosti tuženika za naknadu štete u smislu odredaba Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018., dalje: ZOO), tj. dužan je dokazati da je tuženik počinio štetnu radnju i da je šteta koju tužitelj trpi u uzročnoj vezi sa štetnom radnjom tuženika, odnosno da je nastala kao posljedica štetne radnje. Za ocjenu odgovornosti tuženika nije odlučno da štetna radnja istovremeno predstavlja kazneno djelo jer se odgovornost tuženika za naknadu štete prosuđuje u skladu s odredbama ZOO-a.

9. U odnosu na obrazloženje prvostupanjskog suda da odluka o tužbenom zahtjevu ovisi o tome je li tuženik uopće počinitelj kaznenog djela, a samim time i štetne radnje, ponovno se napominje da je tužitelj u parničnom postupku dužan dokazati postojanje pretpostavki odgovornosti tuženika za naknadu štete, između ostalog je li tuženik prouzročio štetu tužitelju.

10. Nadalje, valja istaknuti kako, u smislu odredbe čl. 12. st. 3. ZPP-a, oslobađajuća presuda u kaznenom postupku nije zapreka parničnom sudu da ocjenjuje građanskopravnu odgovornost počinitelja za naknadu štete, a radi čega eventualni pozitivan ishod kaznenog postupka za tuženika ne znači istovremeno da ne postoji njegova građanskopravna odgovornost za naknadu štete.

11. Slijedom svega navedenog, valjalo je primjenom odredbe iz čl. 380. toč. 3. ZPP- a, odlučiti kao u izreci ove odluke, tj. ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnje postupanje.

U Zagrebu, 9. srpnja 2025.

Sutkinja:

Sanja Joka Umićević