Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-605/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Ramušćaka predsjednika vijeća, Tihane Cišper članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Jasminke Pavković članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Sanja Jovanović, odvjetnica u Poreču, protiv tuženice Općine Kaštelir-Labinci, Castelliere-S.Domenica, OIB: 92974208191, [adresa], koju zastupaju punomoćnici Siniša Borštner i Andrej Stanič, odvjetnici u Poreču, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Pazinu Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P-97/2025-53 od 12. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačava se presuda Općinskog suda u Pazinu Stalne službe u Poreču- Parenzo poslovni broj P-97/2025-53 od 12. svibnja 2025. i sudi:

1. Utvrđuje se da je tužiteljica HF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nasljeđivanjem od pokojnog oca UF stekla pravo vlasništva nekretnina u k. o. [katastarska općina] i to kat. čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], odnosno novonastale kat. čest. [katastarska čestica] i to 2. suvlasničkog dijela 293/300 i kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], u zemljišnoj knjizi koja se vodi pri Općinskom sudu u Pazinu, Zemljišnoknjižni odjel u Poreču – Parenzo, pa je [adresa], OIB: 92974208191, sa sjedištem u [adresa], kao univerzalni pravni slijednik pok. FF, dužna tužiteljici izdati tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama, u protivnom će tabularnu ispravu zamijeniti ova presuda, po pravomoćnosti iste.

2. Nalaže se tuženici Općini Kaštelir-Labinci, Castelliere-S.Domenica da tužiteljici HF nadoknadi troškove postupka u iznosu 2.407,43 eura u roku 15 dana.

3. Odbija se zahtjev tuženice Općine [adresa] za naknadom troškova postupka.

II. Nalaže se tuženici Općini Kaštelir-Labinci, Castelliere-S.Domenica da tužiteljici HF nadoknadi troškove žalbenog postupka u iznosu 303,09 eura u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica nasljeđivanjem od pokojnog oca ZF stekla pravo vlasništva nekretnina u k. o. [katastarska općina] i to kat. čest. [katastarska čestica], odnosno novonastale kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 293/300 dijela i kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] u cijelosti, pa je tuženica kao univerzalni pravni slijednik pokojnog FF dužna tužiteljici izdati tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama, a da će u protivnom tabularnu ispravu zamijeniti presuda i odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka (točka I. izreke) te je naloženo tužiteljici da nadoknadi tuženici parnični trošak u iznosu od 1.750,00 eura (točka II. izreke)

2. Tužiteljica je podnijela žalbu protiv navedene presude zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23. - dalje: ZPP) jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati te je izreka proturječna razlozima presude. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev. Zahtijeva trošak za sastav žalbe u iznosu 250,00 eura i trošak sudske pristojbe za žalbu u iznosu 53,09 eura.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tužiteljice je osnovana.

5. Prije razmatranja žalbenih navoda valja istaknuti da je rješenjem ovog suda poslovni broj Gž-582/2024-2 od 29. siječnja 2025. ukinuta ranija prvostupanjska presuda Općinskog suda u Pazinu Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P- 95/2022-43 od 14. lipnja 2024. i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

6. Nisu osnovani žalbeni navodi tužiteljice da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Suprotno navodima tužiteljice pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama te se presuda može ispitati. Tužiteljica zapravo pobija ocjenu dokaza provedenu po prvostupanjskom sudu i utvrđenje tog suda, a što su u biti prigovori činjenične naravi kojima žaliteljica iznosi svoju ocjenu dokaza provedenih u postupku koja je različita od ocjene na kojoj je zasnovana pobijana odluka. Okolnost da tužiteljica nije zadovoljna zadovoljni ocjenom dokaza odlučnim za odluku nema značaj bitne povrede iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.

7. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio, nije utvrđeno da bi prvostupanjski sud počinio bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a.

8. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje da je tužiteljica nasljeđivanjem iza pokojnog oca UF stekla vlasništvo 293/300 dijela kat. čest. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i u cijelosti kat. čest. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa da joj je tuženica dužna izdati tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama, a da će u protivnom tabularnu ispravu zamijeniti presuda.

9. Donoseći presudu prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće odlučne činjenice:

- da je u zemljišnoj knjizi na nekretninama oznaka kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana tuženica kao suvlasnica u 293/300 dijela te na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tuženica u cijelosti,

- da je na nekretninama kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana HFĐ u 7/300 dijela koji suvlasnički dio je 24. travnja 2017. kupila od tuženice te taj suvlasnički dio nije predmet ovog spora,

- da su kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale cijepanjem od kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tijekom prvostupanjskog postupka,

- da je kao prednik tuženice u zemljišnoj knjizi na predmetnim nekretninama bio upisan RF koji je umro **.**.1973. i koji nije imao nasljednika pa je njegova imovina pripala tuženici na temelju rješenja od 7. siječnja 2014. kao ošasna imovina,

- da je provedenim uviđajem 13. veljače 2023. utvrđeno da se predmetne nekretnine nalaze u [adresa] kvart [adresa], a u naravi predstavljaju livadu u neposrednoj blizini obiteljskih kuća te dio nasutog šljunčanog puta,

- da je sudski vještak za geodeziju dipl.ing.geod. NF identificirao predmetne nekretnine te je utvrdio da imaju oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s tlocrtnom površinom prema službenom katastarskom stanju od 109 m2, koja je u naravi livada, zatim da su kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale 4. svibnja 2022. (tijekom trajanja prvostupanjskog postupka) parcelacijom kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je kat. čest. [katastarska čestica] u naravi livada s površinom prema službenom katastarskom stanju od 186 m2, da je kat. čest. [katastarska čestica] u naravi dijelom livada a dijelom šljunčani put s površinom prema službenom katastarskom stanju od 167 m2, da je kat. čest. [katastarska čestica] u naravi šljunčani put s površinom prema službenom katastarskom stanju od 8 m2, a da sve čestice na terenu sačinjavaju jedan blok parcela.

10. Na temelju tako utvrđenih činjenica i cijeneći provedene dokaze, pa tako i iskaze svjedoka: CF, VF, ĐF, DF, UFĐ, ŠF, TF, LF, BF, KF, PF, EF, OF, ĆF i MF te tužiteljice, prvostupanjski sud je zaključio mogućim da je otac tužiteljice doista i kupio predmetne nekretnine od ŽF, a posebice kuću koja je bila na tim nekretninama i čiji kamen je upotrijebio za gradnju kuće u [adresa], ali da to nije dovoljno da bi se steklo pravo vlasništva, jer otac tužiteljice, a kasnije i tužiteljica nisu izvršavali vlasnički posjed. Pri tome je prvostupanjski sud prihvatio iskaze svjedoka u dijelu u kojem su iskazivali da je na predmetnim česticama postojala stara kuća koja je srušena i da je kamen te kuće otac tužiteljice upotrijebio za gradnju svoje kuće u [adresa], dok je ocijenio kao neuvjerljive iskaze svjedoka GF, VF, PF, EF u dijelu u kojem su iskazivali o održavanju nekretnina i zaključio da se tužiteljica i njezin otac nisu ponašali kao vlasnici nekretnina.

11. Osnovom toga prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev uz obrazloženje da tužiteljica kao ni njezin otac nisu izvršavali vlasnička ovlaštenja na predmetnim nekretninama, odnosno nisu ih držali u posjedu niti ih koristili zbog čega nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva na temelju pravnog posla i nasljeđivanja.

12. Prvostupanjski sud je utvrdio da je otac tužiteljice s JF usmeno dogovorio kupnju predmetnih nekretnina 1962. ili 1963. o čemu su iskazivali svjedoci BF, KF, ĐF, CF te isto proizlazi iz pisanih izjava ČF i AF, a da se pričalo o navedenoj kupoprodaji iskazali su ostali saslušani svjedoci. Dakle, radi o pravnom poslu na kojeg se primjenjuju pravna pravila Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ) na temelju članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 27/09., 153/09., 143/12., 81/15. i 94/17. – dalje: ZVDSP) te članka 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91.) i članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenim prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije („Službeni list FNRJ“, broj 86/46.).

13. Sudska praksa primjenu § 431. OGZ-a tumači tako da se vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige već i na temelju ugovora, pa i usmenog, ako je faktično izvršen pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja (takvo pravno shvaćanje izraženo je u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 250/91 od 20. ožujka 1991., Rev- x 1041/16 od 20. veljače 2018., Rev-x 931/15 od 19. listopada 2016., Rev 778/21 od 6. srpnja 2022., Rev 107/23 od 13. lipnja 2023. i dr.).

14. Prema tome, kako se radi o pravnom poslu koji je nastao u režimu primjene pravnih pravila OGZ-a tada modus ili način stjecanja vlasništva nije (nužno) uknjižba prava vlasništva u zemljišnim knjigama u korist stjecatelja (kao što bi to bilo slučaj da je pravni posao nastao nakon 1. rujna 1980. kada bi se primjenjivao Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, „Službeni list SFRJ“, broj 6/80. ili da je pravni posao nastao nakon 1. siječnja 1997. kada bi se primjenjivao ZVDSP), već je način stjecanja (modus) prijenos posjeda koji je izvršen u namjeri da se prenese i stekne vlasništvo nekretnine. Dakle, prijenos posjeda je čvrsto povezan s pravnim poslom (titulusom) jer prijenos posjeda spada u izvršenje ugovora, a izvršenjem se obveznopravni odnos pretvara u stvarnopravni.

15. Prvostupanjski sud je pravilno naveo da se u konkretnom slučaju primjenjuju pravna pravila OGZ-a prema kojim se vlasništvo moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige već i faktičnim izvršenjem pravnog posla, dakle, kada je kupac platio kupoprodajnu cijenu i kada je počeo posjedovati nekretninu izvršavajući na njoj vlasničke ovlasti, ali je zauzeo pogrešan pravni pristup smatrajući da je tužiteljica trebala dokazati izvršavanje vlasničkog posjeda kroz cijelo vrijeme, a što nije dokazala, jer prvostupanjski sud nije prihvatio iskaze svjedoke o izvršavanju posjeda ocjenjujući ih neuvjerljivim sve iz razloga što se tužiteljica pripremala za ovaj postupak i razgovarala sa svjedocima i što ranije nije ništa poduzimala radi upisa vlasništva u zemljišne knjige.

16. U okolnostima konkretnog slučaja, a uzimajući u obzir utvrđenu činjenicu da je otac tužiteljice kamen od kuće koje je bila na spornim nekretninama upotrijebio za gradnju svoje kuće u [adresa], tada je logično za zaključiti da su uvjerljivi iskazi svjedoka o tome da je otac tužiteljice doista kupio predmetnu nekretninu od ŽF jer je korištenjem ostataka (kamena) kuće izvršavao posjed nekretnine što ujedno znači da je pravni posao bio faktično izvršen. Time je otac tužiteljice već tada 1960-tih godina stekao pravo vlasništva na temelju pravnog posla po pravnim pravilima OGZ-a bez obzira što vlasništvo nije upisao u zemljišne knjige, a nakon njega je tužiteljica vlasništvo stekla nasljeđivanjem pri čemu nije bilo sporno da je tužiteljica nasljednica svojeg oca pok. UF.

17. Dakle, za pitanje vlasništva u ovoj pravnoj stvari nije odlučno dokazivanje izvršavanja vlasničkog posjeda kroz cijelo vrijeme, odnosno jesu li tužiteljica i njezin otac čistili i održavali nekretnine ili su nekretnine bile zapuštene, a kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud, jer je vlasništvo već stečeno faktičnim izvršenjem pravnog posla. Također valja istaknuti načelo da pravo vlasništva ne prestaje neizvršavanjem, kao i to da nije od nikakvog pravnog značaja okolnost što tužiteljica sve do podnošenja ove tužbe nije poduzimala pravne radnje radi upisa vlasništva u zemljišne knjige.

18. Slijedom navedenoga, prvostupanjski sud je kod primjene materijalnog prava iz OGZ-a i činjenica koje je utvrdio (o faktičnom izvršenju pravnog posla) izveo nepravilan zaključak da nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva zbog čega su osnovani žalbeni navodi tužiteljice te je na temelju članka 373. točka 2. ZPP- a valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev.

19. Kako je preinačena odluka o glavnoj stvari valjalo je u smislu članka 166. stavak 2. ZPP-a preinačiti i odluku o troškovima postupka iz točke II. izreke prvostupanjske presude na način da se o troškovima cijelog postupka odluči jednom odlukom.

20. Tužiteljici su dosuđeni troškovi postupka sukladno članku 154. stavak 1. ZPP- a i uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23. – dalje: Tarifa). Priznati su troškovi za sastav tužbe (Tbr.7/1-100 bodova), zastupanja na pripremnom ročištu 30.11.2022. (Tbr.9/1-100 bodova), zastupanja na očevidu i glavnoj raspravi 13.02.2023. (Tbr.9/1-100 bodova), zastupanja na očevidu i glavnoj raspravi 13.11.2023. (Tbr.9/1-100 bodova), zastupanja na glavnoj raspravi 24.4.2024. (Tbr.9/1-100 bodova), sastava žalbe od 1.7.2024. (Tbr.10/1-125 bodova) i zastupanja na glavnoj raspravi 8.4.2025 (Tbr.9/1- 100 bodova), što iznosi 725 bodova. Uzimajući u obzir vrijednost jednog boda od 2,00 eura, tužiteljici je priznat trošak u iznosu 1.450,00 eura.

21. Također joj je priznat trošak za sastav prijedloga za donošenje privremene mjere (Tbr.11/1-100 bodova) i sastav žalbe na rješenje o osiguranju od 11.3.2022. (Tbr.13/1-100 bodova), što iznosi 200 bodova, odnosno 400,00 eura.

22. Tužiteljici je priznat i trošak očevida u iznosu 398,17 eura, trošak plaćenih sudskih pristojbi za tužbu u iznosu 200,00 kuna / 26,54 eura, za prijedlog za određivanje privremene mjere u iznosu 200,00 kuna / 26,54 eura, za presudu u iznosu 53,09 eura i za žalbu od 1. srpnja 2024. u iznosu 53,09 eura (ukupno: 557,43 eura).

23. Slijedom navedenoga, tužiteljici su dosuđeni troškovi postupka u iznosu 2.407,43 eura te su isti naloženi platiti tuženici (točka I.2. izreke drugostupanjske presude), dok je zahtjev tuženice za naknadom troškova postupka obijen kao neosnovan (točka I.3. izreke drugostupanjske presude).

24. U odnosu na troškove žalbenog postupka tužiteljici je priznat trošak za sastav žalbe prema Tbr.10/1 u visini 125 bodova što uzimajući u obzir vrijednost jednog boda od 2,00 eura iznosi 250,00 eura te trošak plaćene sudske pristojbe za žalbu u iznosu 53,09 eura, odnosno ukupno 303,09 eura te je isti naloženo platiti tuženici sve u smislu članka 154. stavak 1. i članka 166. stavak 2. ZPP-a.

U Velikoj Gorici 9. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća

Nikola Ramušćak