REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. TT i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24), odlučujući o žalbi okr. OT TT podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vukovaru od 12. lipnja 2024., broj: Pp-528/2024-12, u sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

U povodu žalbe okr. OT, a po službenoj dužnosti te prihvaćanjem žalbe, te po službenoj dužnosti u odnosu na okr. TT, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vukovaru od 12. lipnja 2024., broj: Pp-528/2024-12, okr. TT i okr. OT su proglašeni krivima da su, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, okr. TT počinio prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 300,00 eura, u koju je, na temelju čl. 40. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uračunato vrijeme lišenja slobode od 11. do 12. lipnja 2024., kao 79,64 eura, a okr. ŽT počinila prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji joj je, ublažavanjem kazne, izrečena novčana kazna 200,00 eura, u koju je, na temelju čl. 40. Prekršajnog zakona, uračunato vrijeme lišenja slobode 12. lipnja 2024., kao 39,81 eura, pa su preostale novčane kazne okrivljenici dužni platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine istih. U odnosu na troškove prekršajnog postupka, odlučeno je da je svaki okrivljenik dužan platiti 30,00 eura troškova postupka.

1.1. Istom presudom okr. TT je izrečena zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja OT u trajanju od tri mjeseca na bilo kojem području u Republici Hrvatskoj na udaljenosti manjoj od 20 metara, kao i okr. OT zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja UT u trajanju od tri mjeseca na bilo kojem području u Republici Hrvatskoj na udaljenosti manjoj od 20 metara.

2. Protiv te presude, žalbu je podnijela okr. OT po branitelju, iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutna bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitim dokazima.

5. Naime, odredbom čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, propisano je da su nezakoniti dokazi, oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.

5.1. Čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona propisano je da, prikupljajući obavijesti, ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku (kad se prvi put ispituje okrivljenik će se upozoriti da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, što će se unijeti u zapisnik). Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika. Nadalje, čl. 8. Prekršajnog zakona propisano je da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. tog članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.

5.2. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, na zapisnicima o ispitivanju svjedoka TT i svjedokinje OT u PP Vukovar od 11. lipnja 2024.. Međutim, oni u ovom postupku imaju status okrivljenika, a ne svjedoka, a u navedenim zapisnicima iskaze su dali u svojstvu svjedoka, a ne u svojstvu osumnjičenika odnosno nisu propisano upozoreni u svojstvu osumnjičenika, kako je to propisano čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona. Stoga takvi zapisnici, bez propisanih upozorenja, u ovom slučaju nisu zakoniti dokazi.

5.3. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi zapisnike o ispitivanju svjedoka TT i svjedokinje OT u PP Vukovar te ih u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji.

5.4. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, na koju ovaj sud, sukladno odredbi čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, pazi po službenoj dužnosti, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

6. Žaleći se dalje zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, okr. OT osnovano ističe da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama odnosno o krivnji okrivljenice za predmetni prekršaj.

6.1. Obrazlažući svoju odluku (t. 5., 6., 7. i 7.1. ), prvostupanjski sud je, nakon što je reproducirao obrane okrivljenika (koji svoje počinjenje prekršaja ne priznaju, a drugog okrivljenika terete) i pobrojao materijalne dokaze koji su provedeni, u odnosu na utvrđenje krivnje, naveo:

"Slijedom navedenog, imajući u vidu obrane iz kojih je razvidno da osporavaju počinjenje prekršaja i imajući u vidu sve provedene dokaze, stavljajući dokaze u međusobni odnos i u odnos s obranama okrivljenih, sud je našao za utvrđeno i dokazano. Ovakvu odluku sud je donio imajući u vidu iskaze oštećenih žrtava, čije iskaze je sud uz suglasnost stranaka pročitao u tijeku postupka i na koje dokaze stranke nisu imale primjedbi, te čiji iskazi su po ocjeni ovog suda objektivni i logični, te su u suglasnosti s materijalnim dokazima koje sud drži vjerodostojnim kao i s obranama okrivljenika koji terete jedan drugog. Iznoseći obranu I-okrivljeni TT osporio je počinjenje prekršaja, odnosno osporio je navode iz optužnog prijedloga da je kritične zgode počinio psihičko nasilje u obitelji prema bivšoj supruzi OT obraćajući se istoj riječima citiranim u izreci presude, ali sud imajući u vidu provedene dokaze koje u cijelosti drži vjerodostojnim, ovakvu obranu okrivljenika drži neiskrenom, neistinitom i usmjerenu isključivo k izbjegavanju prekršajne odgovornosti, pa kako nije našao elemenata koji bi isključili njegovu prekršajnu odgovornost, istog je proglasio krivim i osudio po zakonu. Iznoseći obranu II-okrivljena OT osporila je počinjenje prekršaja, odnosno osporila je navode iz optužnog prijedloga da je kritične zgode počinila psihičko nasilje u obitelji prema bivšem suprugu TT obraćajući se istom riječima citiranim u izreci presude, ali sud imajući u vidu provedene dokaze koje u cijelosti drži vjerodostojnim, ovakvu obranu okrivljene drži neiskrenom, neistinitom i usmjerenu isključivo k izbjegavanju prekršajne odgovornosti, pa kako nije našao elemenata koji bi isključili njenu prekršajnu odgovornost, istu je proglasio krivom i osudio po zakonu.“.

6.2. Odredbom čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisano je:

„(7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj ili krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“.

6.3. Stoga obrazloženje presude ne može sadržavati samo zaključak da obrana okrivljenika nije prihvaćena jer iz ostalih provedenih dokaza proizlazi drugačije, ponavljajući isto više puta, bez konkretne analize dokaza i takvog zaključka. U presudi nije navedeno niti što proizlazi iz provedenih dokaza, navedeno je tek da je iz provedenih dokaza sud našao utvrđenim krivnju okrivljenika.

6.4. Sud je dužan reproducirati izvedene dokaze, izložiti sporne i nesporne činjenice, analizirati i ocijeniti izvedene dokaze te određeno i potpuno navesti razloge iz kojih sporne činjenice smatra dokazanim odnosno nedokazanim te je dužan navesti razloge o krivnji počinitelja. Obrazloženje pobijane presude je paušalno i lišeno ikakvih razloga, a obrazloženja sudskih odluka koja ne sadrže ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za svoje zaključke upućuju na zaključak o arbitrarnosti.

6.5. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

7. Bez obzira na to što je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti zbog naprijed navedene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a zbog čega presuda nije podobna za meritorno ispitivanje u pogledu pravilnosti i potpunosti utvrđenog činjeničnog stanja, već sada se može ukazati na daljnje propuste u vezi zaključivanja prvostupanjskog suda. Naime, iz obrana okrivljenika, koji poriču svoju krivnju, a krive drugog suokrivljenika, ne može se, bez provođenja drugih dokaza, zaključiti izvan svake razumne sumnje da su počinili prekršaj za koji se terete.

8. U S obzirom da je, u povodu žalbe okr. OT, a imajući na umu odredbu čl. 285. st. 5. Zakona o kaznenom postupku, utvrđeno da razlozi zbog kojih pobijanu presudu treba ukinuti postoje i u odnosu na okr. TT, koji nije podnio žalbu, to je primjenjujući načelo blagodati spojenosti (beneficium cohaesionis), na temelju čl. 202. st. 6. Prekršajnog zakona, po službenoj dužnosti, postupljeno kao da takva žalba postoji.

8.1. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će na odgovarajući način ispraviti počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, koju će u svemu valjano obrazložiti.

9. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 9. srpnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Vukovaru u 5 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.