Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7849/2023

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. ŽI,zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj: 85/08., 112/12.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu od 10. ožujka 2023., broj: Pp-4552/2022-4, u sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I. Policijske postaje Split, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u u Splitu od 10. ožujka 2023., broj: Pp-4552/2022-4 na temelju čl. 181. t. 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) odbijena je optužba protiv okr. ŽI da bi, na način činjenično opisan u izreci, počini prekršaj iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava splitsko-dalmatinska, I. Policijska postaja Split podnio je žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava i pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Odlučujući o žalbi, te ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona po službenoj dužnosti i u granicama navoda žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da tužitelj osnovano pobija prvostupanjsku presudu zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

5. U pravu je žalitelj da je preuranjeno prvostupanjski sud primijenio načelo ne bis in idem, uz obrazloženje da se protiv okr. ŽI vodi postupak u istoj stvari, za kazneno djelo protiv časti i ugleda, istovjetnog činjeničnog opisa činjeničnom opisu prekršaja iz Zakona o suzbijanju diskriminacije koji mu se stavlja na teret, a da nije izvršio potrebne provjere vezano uz kazneni postupak.

5.1. Prvostupanjski je sud izvršio uvid u presliku privatne tužbe koju je za isti događaj zbog kaznenog djela uvrede iz čl. 147. st. 2. KZ-a protiv okrivljenika podnio RI te je usporedbom sadržaja optužnog prijedloga u ovom prekršajnom predmetu i preslike privatne tužbe zaključio da su činjenice prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret iste kao činjenice kaznenog djela, da se radi o istom činjeničnom stanju te da je činjenični opis prekršaja u cijelosti inkorporiran u opis kaznenog djela. Iz navedenih razloga, pozivajući se na presudu Europskog suda za ljudska prava u predmeti Ž protiv Republike Hrvatske kojom je Republika Hrvatska osuđena zbog povrede zabrane načela „ne bis in idem“ iz čl. 4. Protokola 7 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, utvrđena zabrana da se pojedincu dva puta sudi u istoj stvari kao temeljnom ljudskom pravu sadržanom u brojnim međunarodnim pravnim dokumentima, a osobito što se u konkretnom slučaju dispozicijom RI vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela, koji prema stavu suda ima prednost u odnosu na prekršajno djelo, prvostupanjski je sud, poštivajući načelo ne bis in idem, protiv okr. ŽI odbio optužbu, smatrajući da postoji okolnost koja isključuje prekršajni progon.

6. Međutim, osnovano navodi tužitelj da je prvostupanjski sud donio presudu kojom se odbija optužba, a da prethodno nije utvrdio da li je za događaj od 18. prosinca 2021., koji je predmet prekršajnog i kaznenog postupka, započeo kazneni postupak sukladno čl. 17. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - službeni pročišćeni tekst, 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25,;dalje ZKP/08).).

6.1. Naime, prvostupanjski je sud iz preslike kaznene prijave koju je protiv okr. ŽI podnio RI zbog kaznenog djela uvrede, zaključio da su se ostvarili uvjeti za primjenu načela ne bis in idem te je odbio optužbu protiv okrivljenika.

7. Čl. 10. Prekršajnog zakona propisuje: “Ako je protiv počinitelja prekršaja započeo kazneni postupak zbog kaznenog djela kojim je obuhvaćen i prekršaj, ne može se za taj prekršaj pokrenuti prekršajni postupak, a ako je postupak pokrenut ne može se dalje voditi.“

8. U pravu je tužitelj da prvostupanjski sud nije utvrdio da li je u smislu čl. 17. st. 1. t. 1. ZKP/08, započeo kazneni postupak.

8.1. Čl. 17. st. 1. ZKP/08 propisuje da kazneni postupak započinje :

1. pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage

2. potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena

3. određivanjem rasprave na temelju privatne tužbe

4. donošenjem presude o izdavanju kaznenog naloga (čl. 541.st. 1.)

9. Budući da prvostupanjski sud u konkretnom slučaju nije utvrdio da li je kazneni postupak uopće započeo u smislu čl. 17. st. 1. t. 3. ZKP/08. trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu, koji će, uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci, na odgovarajući način utvrditi da li je kazneni postupak protiv okr. ŽI zbog kaznenog djela uvrede započeo ili ne te zavisno od utvrđenja dalje postupiti sukladno Zakonu.

10. U novom postupku prvostupanjski će sud imati u vidu presudu Velikog Vijeća Europskog suda u predmetu A. i B. protiv Norveške od 15. studenog 2016. u kojoj je utvrdilo da paralelno vođenje poreznog i kaznenog postupka za isto djelo neplaćanja poreza ne predstavlja povredu načela ne bis in idem (ne dvaput o istom) iz čl. 4. Protokola br. 7. uz Konvenciju, koji članak zabranjuje tijelima neke države suđenje ili kažnjavanje (bis) osobe za isto kazneno djelo (idem) za koje je ta osoba već bila pravomoćno oslobođena ili osuđena. Europski sud je u presudi R definirao način na koji se utvrđuje radi li se o istom djelu (idem), a u presudi A. i B. je, ne mijenjajući utvrđenja iz presude R dodatno pojasnio što znači dvostruko suđenje i kažnjavanje (bis).

11. Slijedom navedenog, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 9. srpnja 2025.

Zapisničarka :

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.