Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. FE, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Koprivnica podnesenom protiv presude Općinskog suda u Koprivnici od 26. ožujka 2024., broj: 20. Pp-1975/2023-7, u sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave koprivničko-križevačke, Policijske postaje Koprivnica, ukida se pobijana prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Koprivnici od 26. ožujka 2024., broj: 20. Pp-1975/2023-7, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. FE oslobođen je optužbe da bi, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret državnog proračuna.
1.2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava koprivničko-križevačka, Policijska postaje Koprivnica podnio je žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana odluka ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.
2. Žalba je osnovana.
3. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbama i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi u žalbi i po službenoj dužnosti te je utvrdio da osnovano tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka budući da se presuda temelji na nezakonitom dokazu.
4. U pravu je tužitelj da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona budući da nije izdvojio službenu zabilješku policijskog službenika kao nezakonit dokaz, jer ista nje u skladu s čl. 158. Prekršajnog zakona.
5. Naime službena zabilješka na kojoj, između ostalih dokaza, sud temelji svoju odluku, nezakonit je dokaz u smislu čl. 90. st. 2. t. 2. Prekršajnog zakona i ne može biti osnova za utvrđivanje odlučnih činjenica jer se time na posredan i zaobilazan način u dokazni materijal unosi nešto što ne može biti dokaz u prekršajnom postupku.
5.1. Čl. 158 st. 5. Prekršajnog zakona propisuje: "(5) Ako je ovlaštena službena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposredno opažala radnju počinjenja prekršaja ili to neposredno utvrdila odgovarajućim tehničkim uređajima i o tome sačinila službenu bilješku ili tehničku snimku, službena bilješka i tehnička snimka dokazi su u prekršajnom postupku."
5.2. Međutim, službena bilješka na kojima prvostupanjski sud, između ostalog, temelji svoju odluku (list 36 spisa) ne može biti dokaz u prekršajnom postupku u smislu citirane zakonske odredbe, budući da policijski službenik nije neposredno opažao radnju počinjenja prekršaja, već su u službenoj bilješci navedene činjenice i okolnosti koje su utvrđene prilikom prikupljanja obavijesti zbog osnove sumnje da je počinjen prekršaj.
6. Nadalje, sukladno čl. 158. st. 7. Prekršajnog zakona, ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu svjedoka, sukladno odredbama toga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku. Dakle, da bi se ono što policijski službenik sazna prilikom ispitivanja osumnjičenika i svjedoka, u okviru izvida prekršaja moglo koristiti u postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama Prekršajnog zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Sva ostala saznanja policijskih službenika dobivena prilikom ispitivanja građana ostaju neformalne obavijesti, koje ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku, kako je to propisano u čl. 158. st. 8. Prekršajnog zakona.
6.1. Stoga, čitanjem službene zabilješke u kojem se prepričava razgovor policijskog službenika sa ČE, koja u prekršajnom postupku ima procesnu poziciju svjedoka, na zaobilazan način se unose u dokazni materijal oni elementi koji ne mogu biti osnova donošenja sudske presude.
6.2. Budući da se u konkretnom slučaju službena bilješka ne može koristiti kao dokaz u postupku, trebalo ju je, u smislu čl. 121. st. 1. Prekršajnog zakona, rješenjem izdvojiti iz spisa predmeta, kako to osnovano ističe tužitelj u žalbi.
7. Iz navedenih razloga trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će ponovno ispitati okrivljenika, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka, na odgovarajući način neposredno ispitati svjedokinju ČE (adresa stanovanja nalazi se na listu 15 spisa) te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.
8. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 9. srpnja 2025.
Zapisničarka :
Predsjednica vijeća:
Nikolina Maretić, v. r.
Gordana Korotaj, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Koprivnici u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.
