REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-6503/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Jasne Momirović, kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe TOMACO j.d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe NI, zbog prekršaja iz članka 19. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o zaštiti od buke („Narodne novine“ broj: 30/09., 55/13., 41/16., 114/18. i 14/21.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vinkovcima, protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima, broj: Pp-1655/2024-4 od 21. svibnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Osijek, Ispostave u Vinkovcima, i potvrđuje pobijana presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba TOMACO j.d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba NI su oslobođeni od optužbe, zbog prekršaja iz članka 19. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o zaštiti od buke, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljenicima stavlja na teret, nije prekršaj, jer nedostaje bitno obilježje konkretnog prekršaja, budući da nije navedeno da okrivljenici kritične zgode nisu proveli niti osigurali zaštitu od buke, pa je okrivljenike, na temelju odredbe članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, trebalo osloboditi od optužbe.
2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava.
4. Žalitelj u žalbi ističe kako smatra da je prvostupanjski sud trebao primijeniti odredbu članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona i tužitelja pozvati da dopuni ili ispravi optužni prijedlog, ukoliko je smatrao da istom nedostaje koji od podataka iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona te navodi da omaškom nije navedeno da okrivljenici kritične zgode nisu proveli niti osigurali zaštitu od buke, na način kako je propisano člancima 2., 4. i 13. Pravilnika o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke.
5. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
6. Žalba je neosnovana.
7. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13,. 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da je prvostupanjski sud u konkretnom slučaju pravilno i zakonito okrivljenike oslobodio od optužbe jer djelo, na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.
8. Naime, okrivljenici su oslobođeni od optužbe zbog prekršaja iz članka 19. stavka 1. točke 1. i stavka 3. Zakona o zaštiti od buke, jer u činjeničnom opisu prekršaja u optužnom prijedlogu nedostaje konstitutivan element prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno da nisu proveli niti osigurali zaštitu od buke.
9. Odredbom članka 4. Zakona o zaštiti od buke propisano je da su zaštitu od buke obvezne provoditi i osigurati njezino provođenje između ostalog i pravne i u njima odgovorne osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti. Postupci kojima se utvrđuje da su provedene mjere za zaštitu od buke propisani su člankom 4. Pravilnika o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke i to su mjerenje razine buke, mjerenje zvučne izolacije i ocjena provedenih mjera za zaštitu od buke na temelju provedenih mjerenja, dok je člankom 5. istog Pravilnika propisano da se na temelju ocjene pravne osobe ovlaštene za stručne poslove zaštite od buke rješenjem utvrđuje provedba mjera za zaštitu od buke.
10. Stoga, budući da činjenični opis prekršaja iz optužnog akta nije potpun jer ne sadržava odlučne činjenice, da okrivljenici nisu proveli niti osigurali zaštitu od buke te određeni način postupanja okrivljenika protivno citiranoj zakonskoj odredbi, odnosno koje to mjere zaštite od buke okrivljenici nisu osigurali niti je naveden blanketni propis koji dopunjuje biće predmetnog prekršaja, koje su navedene tek u obrazloženju optužnog prijedloga, djelo, kako je činjenično opisano, nema obilježja djela prekršaja te time ne predstavlja prekršaj pa je okrivljenike za isti trebalo osloboditi od optužbe, kako je to valjano zaključio i prvostupanjski sud.
11. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja te vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja i ostale bitne okolnosti za točno utvrđenje prekršaja, a kako optužni prijedlog nije sadržavao sve odlučne činjenice, u konkretnom slučaju se ne može raditi o inkriminiranom prekršaju.
12. Naime, zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
13. Stoga, budući da činjeničnom opisu prekršaja iz optužnog akta nedostaju bitna obilježja, dakle isti ne sadržava odlučne činjenice, djelo, kako je činjenično opisano, nema obilježja djela prekršaja te time ne predstavlja predmetni prekršaj pa je, stoga, pravilna odluka prvostupanjskog suda kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.
14. Neosnovano žalitelj u žalbi prigovora da je sud bio u mogućnosti, u skladu s člankom 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona, u slučaju da nedostaje kakav odlučni podatak bez kojeg se ne može voditi postupak ili bi podaci bili pogrešni, pozvati tužitelja da nadopuni ili ispravi optužni prijedlog u roku od osam dana, a što je isti propustio učiniti. Naime, odredbom članka 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona propisano je postupanje suda ako u optužnom prijedlogu nedostaju podaci iz članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona bez kojih nije moguće voditi postupak ili su pogrešni. Međutim, kako je odredbom članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, iz iste proizlazi da citirana odredba članka 160. stavak 2. Prekršajnog zakona isključuje mogućnost pozivanja tužitelja na dopunu ili ispravak optužnog prijedloga u odnosu na činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja u optužnom prijedlogu.
15. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je već u fazi ispitivanja optužnog prijedloga, čim je našao da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret nije prekršaj, pravilno odmah donio presudu kojom se okrivljenici oslobađaju od optužbe.
16. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.
-
U Zagrebu 9. srpnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Jasna Momirović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
