Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-10545/2023
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Mladena Genca, predsjednika vijeća te Sanje Gospočić i Tomislava Tomašića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Mirjane Laljek, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe WATERWORLD d.o.o., koju brane odvjetnici iz Odvjetničkog društva Ljubičić & Vrdoljak iz Splita, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. i stavka 4. Općeg poreznog zakona (»Narodne novine«, br. 115/16., 106/18., 121/19., 32/20. i 42/20.), odlučujući o žalbi okrivljene pravne osobe WATERWORLD d.o.o., podnesenoj protiv rješenja o prekršaju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Područnog ureda Split, Vijeća za prekršajni postupak, UP/I-740-04/22-02/206 URBROJ: 513-07-17-23-17 od 15. studenoga 2023., u sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaćanjem žalbe okrivljene pravne osobe WATERWORLD d.o.o., kao osnovane, ukida se pobijano rješenje o prekršaju i predmet vraća prvostupanjskom tijelu državne uprave koje vodi prekršajni postupak na ponovni postupak i odlučivanje.
Obrazloženje
1. Rješenjem o prekršaju prvostupanjskog tijela državne uprave koje vodi prekršajni postupak okrivljena pravna osoba WATERWORLD d.o.o. proglašena je krivom i kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1.070,00 EUR / 8.061,91 kn, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona), činjenično opisanog u izreci pobijanog rješenja o prekršaju.
2. Okrivljena pravna osoba obvezna je na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 26,54 EUR / 200,00 kn.
3. Protiv prvostupanjskog rješenja o prekršaju okrivljena pravna osoba putem branitelja podnijela je žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede materijalnog prekršajnog prava te pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati.
4. Žalba je osnovana.
5. Rješavajući predmet te ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Sud) utvrdio je da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona jer se odluka o prekršaju temelji na nezakonitom dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona.
6. Odredbom članka 90. Prekršajnog zakona propisano je da se odluka ne smije temeljiti na dokazima koji su pribavljeni na nezakonit način, time da su nezakoniti dokazi u smislu stavka 2. točke 2. citirane odredbe, između ostaloga, oni koji su pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka i koji su izričito predviđeni tim Zakonom, te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo.
7. Iz obrazloženja pobijanog rješenja o prekršaju proizlazi da se oduka o krivnji okrivljene pravne osobe temelji, između ostalog, na materijalnom dokazu u vidu Zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru provođenja postupka fiskalizacije u prometu gotovinom, evidentiranja prometa i izdavanja računa i ostalog kod poreznog obveznika koji je obveznik fiskalizacije, od 27. listopada 2021., pod oznakom KLASA: 471-01/21-01/994, URBROJ: 513-07-17-21-2 (dalje u tekstu: Zapisnik), koji sadrži izjavu skipera ZG, koji je ovlaštenim djelatnicima Pomorske policije dao izjavu o bitnim činjenicama u svezi prekršaja stavljenog okrivljenicima na teret, a isti je u tom trenutku imao svojstvo svjedoka.
8. Nadalje, u Zapisnik je unesena i izjava državljanina [adresa] ZGČ i ĐG, koji su ovlaštenim djelatnicima Pomorske policije dali pisanu i vlastoručno potpisnu izjavu (na engleskom jeziku). U konkretnom slučaju iz stanja spisa nesporno proizlazi da prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak nije postupilo u skladu s odredbom članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona i Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 126/19. - Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 130/20. - Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24.) – dalje u tekstu: Zakon o kaznenom postupku, koji se supsidijarno primjenjuje u prekršajnom postupku, a vezano za ispitivanje svjedoka.
9. Također, treba istaknuti da u skladu s člankom 158. stavkom 7. Prekršajnog zakona, ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može osobu ispitati u svojstvu svjedoka, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku, a člankom 158. stavkom 8. citiranog Zakona propisano je da se zapisnici o ispitivanju, između ostalog, svjedoka iz stavka 7. ovog članka mogu koristiti kao dokaz u prekršajnom postupka.
10. U konkretnom slučaju nesporno proizlazi da ovlaštene službene osobe Pomorske policije postupajući u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora prije razgovora sa svjedocima nisu postupile u skladu s odredbom članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona i smislene primjene odredbi Zakona o kaznenom postupku, koje važe za ispitivanje svjedoka.
11. Naime, dokaz iskazom svjedoka nije izričito reguliran odredbama Prekršajnog zakona, već je u odredbi članka 173. stavka 1. Prekršajnog zakona propisano da se u prekršajnom postupku primjenjuju smisleno odredbe koje su propisane u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka, osim ako Prekršajnim zakonom nije što drugačije određeno i to u slučaju stegovnog kažnjavanja sudionika postupka (članak 166. stavka 2. Prekršajnog zakona), izvanraspravnog ispitivanja (članak 167. stavak 7. Prekršajnog zakona) te odgode i prekida glavne rasprave (članak 168. stavak 2. Prekršajnog zakona). Radi se o personalnom dokazu čije je izvođenje strogo formalno regulirano zakonskim odredbama i čija je povreda propisana kao nezakonitost i neuporabljivost dokaza u postupku. Stoga se u prekršajnim postupcima supsidijarno primjenjuju odredbe članka 283. do 300. Zakona o kaznenom postupku prilikom izvođenja dokazne radnje ispitivanja svjedoka, dok su u članku 300. Zakona o kaznenom postupku izričito propisane situacije kada se iskaz svjedoka smatra nezakonitim dokazom.
12. Nadalje, odredbom članka 300. stavka 1. točke 5. Zakona o kaznenom postupku propisano je da se iskaz svjedoka, osim u slučajevima posebno propisanim ovim Zakonom, ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz članka 288. stavka 3. ovog Zakona nisu ubilježene u zapisnik, a kojom odredbom je propisano:
„3) Nakon toga svjedok će se upozoriti da je dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti i da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo. Svjedok će se upozoriti i da nije dužan odgovarati na pitanja predviđena u članku 286. stavku 1. ovoga Zakona i to će se upozorenje unijeti u zapisnik.“
13. Iz sadržaja Zapisnika proizlazi da su u isti unijete izjave gore navedenih svjedoka te da je Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja pomorske policije Split izvijestila Poreznu upravu, Područni ured Split da su njihovi djelatnici dana 30. rujna 2021. prilikom obavljanja službe na moru s ophodnim brodom „Sv. Jure“ u 11:40 sati u moru na području otoka Visa, Uvala Rukavac, zatekli i zaustavili brodicu registriranu za osobne potrebe, kojom je upravljao ZG. Nakon te konstatacije u Zapisniku se citiraju izjave svjedoka koje su dali djelatnicima Pomorske policije, pa sadržaj takvih obavijesti nije zakonit dokaz jer se radi o neformalnom iskazivanju ovlaštenim osobama tijela državne uprave prilikom provođenja nadzora.
14. Kako u konkretnom slučaju svjedoci prije davanja izjava nisu upozoreni na način propisan odredbama Zakona o kaznenom postupku koje se supsidijarno primjenjuju u prekršajnom postupku odnosno propisana upozorenja nisu ubilježena u Zapisnik, to predmetni Zapisniku u dijelu koji sadrži njihove izjavu (s obzirom na način pribavljanja) čini nezakonitim dokazom pa se na takvom dokazu, u smislu odredbe članka 90. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona, odluka ne smije temeljiti. Stoga je na temelju članka 121. stavka 1. Prekršajnog zakona, taj dio Zapisnika koji sadrži navedene izjave svjedoka, trebalo izdvojiti iz spisa predmeta, jer takva saznanja ne mogu biti dokaz, već imaju značenje neformalnih obavijesti i ne mogu ni na koji način biti unesena u dokazni materijal. Međutim, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak to nije učinilo, već je donijelo meritornu odluku, temeljeći istu i na Zapisniku, ocjenjuje ga i analizira te na taj način utvrđuje činjenično stanje. Također, treba napomenuti da bez obzira na okolnost da je ostali dio Zapisnika sastavljen u sklada sa zakonom, isti nije mogao biti korišten kao dokaz u postupku i na istom se odluka o prekršaju nije mogla temeljiti.
15. Slijedom svega navedenog, prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak počinilo je bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, na koju povredu ovaj Sud pazi i po službenoj dužnosti, a obzirom na utvrđenu bitnu povredu postupka, pobijano rješenje o prekršaju ne može se ispitati glede drugih žalbenih osnova koje proizlaze iz sadržaja žalbe.
16. Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja, time da će prvostupanjsko tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak u ponovnom postupku, glede prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci pobijanog rješenja o prekršaju, otkloniti istaknutu bitnu povredu te donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.
17. S obzirom na izneseno, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 9. srpnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednik vijeća:
Mirjana Laljek, v.r.
Mladen Genc, v.r.
Rješenje se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Područnom uredu Split, Vijeću za prekršajni postupak, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenu pravnu osobu, branitelja i tužitelja.
