Poslovni broj: Usž-908/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Eveline Čolović Tomić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice HŽ iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Marko Rogić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Gjergj Lekaj i Marko Rogić, Rijeka, Dolac 8, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, Blaža Polića 2, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba IŽ iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik JŽ iz [adresa] i FŽ iz [adresa], radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-289/2024-23 od 21. studenog 2024., na sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-289/2024-23 od 21. studenog 2024.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1084, URBROJ: 443-02-02- 12-24-10/NS od 2. siječnja 2024. i zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora. Sudskim rješenjem, istog poslovnog broja i datuma, odbijen je prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.
1.1. Rješenjem tuženika tužiteljici, kao investitoru i vlasniku, naloženo je uklanjanje sjeverozapadnog dijela drvene terase etaže prvog kata stambeno – poslovne građevine zgrade na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u tlocrtnim veličinama maksimalno 1,78 x 1,47 m, zajedno s ogradama, zatim kod etaže prizemlja sa sjeverozapadne strane iste stambeno – poslovne građevine izvedene rekonstrukcije dogradnje dijelom nepravilna tlocrta duljine 3,60 m do 4,65 m, širine 1,60 m do 1,78 m, s ulaznim limenim rolo vratima ukupne širine 2,15 m i uklanjanje jugoistočno od stambeno – poslovne građevine zgrade na terenu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađene pomoćne zgrade spremište tlocrtnih veličina 2,50 x 2,75 m, tlocrtne površine 6,90 m2, visine jedne etaže prizemlje, sve izgrađeno bez izvršne građevinske dozvole.
2. Protiv prvostupanjske presude tužiteljica je izjavila žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. U bitnom, drži da je sud nepravilno primijenio odredbe članka 2. stavka 1. točke 1.c i članka 4. stavka 1. točke a) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 112/17., 34/18., 36/19., 98/19., 32/20., 74/22., 155/23., dalje: Pravilnik). Navedeni propisi dopuštaju gradnju određenih objekata, poput nadstrešnica do 20 m² i pomoćnih zgrada do 50 m², bez građevinske dozvole, pod uvjetom da se gradnja izvodi u skladu s propisanim pravilima. Tužiteljica je dostavila potrebnu dokumentaciju i dokazala da je radove izvodila sukladno ovim odredbama, što sud nije uvažio. Poziva se na izjavu tvrtke Ing - gradnje d.o.o. od 2. listopada 2024., kojom je potvrđena usklađenost građevinskih radova s važećim rješenjem o uvjetima građenja od 30. rujna 2020., a koje dokaze sud nije razmotrio na odgovarajući način niti je nedvojbeno utvrdio je li navedeno rješenje o uvjetima građenja na snazi. Također, sud nije prihvatio prijedloge za izvođenje dodatnih dokaza u svezi nedvojbenog utvrđenja pravomoćnosti navedenog rješenja, što je rezultiralo nepotpuno utvrđenim činjeničnim stanjem i pogrešnom primjenom prava. Uzgred, ističe da tijela javne vlasti odgovorna za izdavanje potvrda i akata o građenju nisu postupila u zakonskom roku, čime su otežala realizaciju prava tužiteljice i doprinijela nastanku spornog stanja. Konačno, upućuje na načelo razmjernosti koje nalaže da mjere moraju biti usklađene s ciljevima koji se nastoje postići. U ovom slučaju, uklanjanje dijela građevine predstavlja pretjeranu i neopravdanu mjeru, koja nije proporcionalna učinku na javni interes. S obzirom na navedeno, predlaže poništiti presudu prvostupanjskog upravnog suda i rješenje tuženika te predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
3. Tuženik i zainteresirana osoba FŽ, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovore na žalbu.
4. Zainteresirana osoba IŽ, u odgovoru na žalbu, u bitnome navodi da tužiteljica ustraje u neistinitim tvrdnjama da su sporne dogradnje izvedene uz potrebnu dokumentaciju, odnosno u navodima da bi za spornu izgradnju bila potrebna ikakva dokumentacija. Predlaže žalbu odbiti i potvrditi pobijanu presudu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitivanjem osporene prvostupanjske presude, sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), ovaj Sud je utvrdio da žalbeni razlozi zbog kojih se presuda pobija nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovoj stvari.
7. Inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da je tužiteljica izvela radove rekonstrukcije – dogradnje postojeće građevine na način da je na prvom katu dogradila drvenu terasu i u prizemlju izvela dogradnju s ulaznim limenim rolo vratima, slijedom čega proizlazi da se radi o dogradnji postojeće građevine, a ne o nadstrešnici. U odnosu na pomoćnu građevinu utvrđeno je da nije izgrađena na čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje za potrebe te zgrade.
8. Imajući u vidu izvedene radove, pravilno je u postupku i sporu utvrđeno da se radi o radovima koji se mogu podvesti pod odredbe Pravilnika na koje se tužiteljica poziva u žalbi.
9. Prvostupanjski upravni sud je valjano otklonio navode tužiteljice, koje ponavlja i u žalbi, kojima se poziva na postojanje rješenja o uvjetima građenja od 30. rujna 2020. navodeći da, sve kada bi to rješenje i bilo na snazi, tužiteljica ni po opetovanom traženju suda nije dostavila izvornik cjelovitog glavnog projekta koji je sastavni dio predmetnog rješenja o uvjetima građenja, već samo presliku dijela tog projekta, bez arhitektonskog projekta i tlocrtnih prikaza, ali da je već iz tekstualnog dijela projekta razvidno da se isti ne odnosi na rekonstrukciju koja je predmetom pobijanog rješenja. S tim u vezi, a suprotno tvrdnjama tužiteljice, pobijana presuda sadrži valjano obrazloženje s jasnim razlozima iz kojih se može provjeriti na kojim utvrđenjima i uvjerenjima, a koji imaju podlogu u podacima spisa predmeta, je sud temeljio svoju ocjenu da tužiteljica ne raspolaže s izvršnim i pravomoćnim rješenjem o uvjetima građenjima kojim bi joj bila dozvoljena ovdje sporna bespravna izgradnja.
10. Kako je sve relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti rješenja tuženika na nedvojben način bilo mogće utvrditi temeljem dokumentacije u spisu predmeta, to je osnovano je prvostupanjski sud ocijenio izvođenje dokaza predloženih po tužiteljici.
11. Zaključno, ukazuje se da se ovdje radi o zakonitoj mjeri koju građevinski inspektori izriču radi postizanja legitimnog cilja koji je u skladu s javnim interesom, a to je sprječavanje nezakonitog građenja.
12. Kako je, dakle, iz dokaza pribavljenih u postupku razvidno da je prvostupanjska presuda donesena temeljem pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, a koji zaključak nije doveden u sumnju ni žalbenim navodima, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
13. Iz navedenih razloga, na temelju članka 135. stavka 1. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci.
Zagrebu, 8. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
