Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ob-252/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Vlatki Fresl Tomašević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja BC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 1-protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Rijeci, OIB: [osobni identifikacijski broj], Rijeka, Slogin kula bb, 2-protustranke CC iz [adresa], iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3-protustranke EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi 1- protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj R1 Ob-243/2023- 16 od 23. travnja 2025., dana 8. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba 1-protustranke od 5. svibnja 2025. odbacuje se kao nedopuštena.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog predlagatelja za utvrđenjem izvanbračne zajednice kao neosnovan u odnosu na 1-protustranku (točka I izreke), dok je u odnosu na 2 i 3-protustranku utvrđeno da su predlagatelj i sada pok. AC živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja izvanbračna zajednica je trajala dulje od tri godine te koja je prestala smrću pok. AC, **.**.2018. (točka II izreke).
2. Rješenje pobija 1-protustranka zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 26/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13 i 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 u daljnjem tekstu ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje te vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nije dopuštena.
4. Pošavši od utvrđenja da u izvanparničnom postupku u kojem se utvrđuje postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, imajući u vidu odredbu čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/2013, 151./2015, 33/2015., 93/2015, 120./2016, 18./2018, 62/2018., 115/2018, 102/2019, 84/2021, 119/2022 u daljem tekstu ZOMO) i čl. 436. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/2015 i 98/2020 u daljem tekstu ObZ) ne može biti stranka u postupku odnosno pasivno legitimiran jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na to javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga proizlaze, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla, sud prvog stupnja prijedlog predlagatelja u odnosu na 1-protustranku odbio je kao neosnovan, dok je, utvrdivši da su predlagatelj i pok. AC živjeli zajedno u istom kućanstvu u stanu u [adresa], na adresi [adresa] i to od 12. ožujka 1985. pa sve do njezine smrti 9. kolovoza 2018., da su bili u emotivnoj vezi u kojoj je rođeno jedno zajedničko dijete EC te da su zajedno skrbili o djeci i zajedno privređivali, da je između pok. AC i predlagatelja postojala životna zajednica koja je bila ekonomska i emotivna i u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici, koja je trajala dulje od tri godine te koja je prestala smrću pok. AC, u odnosu na ostale protustranke utvrdio da su predlagatelja i pok. AC živjeli u izvanbračnoj zajednici.
5. Žalbom 1-protustranka u bitnom pobija utvrđenje prvostupanjskog suda da 1- predlagatelj ne bi bio pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari navodeći kako je navedeni pravni stav u suprotnosti sa odredbom čl. 436. st. 1. ObZ kojom je propisano da stranka u postupku može biti svaka osoba, tijelo ili oblik udruženja koja se na temelju zakona treba uključiti u postupak a da nasljednici umrle osobe nisu osobe na čiji bi položaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlaže u ovom postupku, pogotovo ne na način da oni zbog navedenog ne bi mogli ostvariti svoja prava iz mirovinskog osiguranja, ako na njih imaju pravo, s kojim navodima se ovaj sud slaže.
6. Međutim, kako je pobijanom odlukom odbijen prijedlog predlagatelja u odnosu na 1-protustranku (koju odluku predlagatelj žalbom ne osporava), to 1-protustranka nema interes za podnošenje žalbe na odluku kojom je prijedlog predlagatelja u odnosu na njega odbijen, kao niti u dijelu odluke kojom je prihvaćen prijedlog u odnosu na ostale protustranke koji također žalbom ne pobijaju prvostupanjsku odluku.
7. Stoga je, zbog nedostatka pravnog interesa, žalbu 1-protustranke kao nedopuštenu (čl. 358. st. 3. ZPP), valjalo, temeljem čl. 367. ZPP, odbaciti.
U Zagrebu 8. srpnja 2025.
S u d a c :
Vlatka Fresl Tomašević
