Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-825/2024-9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Irene Kvaternik i Koraljke Bumči, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženika CG, zbog kaznenog djela protiv imovine – teške krađe – iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – u daljnjem tekstu: ZKP) odlučujući povodom žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Vinkovcima i oštećenika MG, podnesenih protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima broj: K-182/2022-41 od 16. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 08. srpnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbijaju se žalbe državnog odvjetnika i oštećenika MG kao neosnovane te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom na temelju odredbe članka 453. stavak 1. točka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14,70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 – u daljnjem tekstu: ZKP) oslobođen je optužbe optuženik CG zbog kaznenog djela teške krađe iz članka iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. KZ/11
2. Na temelju odredbe članka 149. stavak 1. ZKP odlučeno je da troškovi kaznenog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
3. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 7. ZKP i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje ili da se preinači u smislu žalbenih navoda.
4. Žalbu je podnio i oštećenik MG osobno bez navođenja žalbenih razloga ali iz sadržaja žalbe proizlazi da se isti žali zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu s prijedlogom da mu se u cijelosti naknadi šteta nastala kaznenim djelom.
5. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je optuženik osobno i putem branitelja Hrvoja Jovića, odvjetnika iz Vinkovaca s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.
6. Spis je u smislu odredbe članka 474. stavak 1. ZKP dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. Žalbe državnog odvjetnika i oštećenika nisu osnovane.
8. Državni odvjetnik ističe da je prvostupanjski sud pobijanom presudom počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 7. ZKP jer u izreci presude niti u njenom obrazloženju nije donio odluku o prijedlogu državnog odvjetnika da se odluči o imovinskopravnom zahtjevu oštećenika MG u visini od 3.000,00 kuna, odnosno nije odlučio niti obrazložio da se oštećeniku ne dosuđuje imovinskopravni zahtjev, niti je oštećenika uputio da imovinskopravni zahtjev u cijelosti može ostvarivati u parnici jer je utvrdio da optuženik CG nije počinio kazneno djelo iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. KZ/11, te ga je oslobodio optužbe.
9. Međutim, protivno žalbenim navodima državnog odvjetnika sud nije počinio navedenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka s obzirom da je optuženika oslobodio od optužbe, pa izostanak odluke suda o imovinskopravnom zahtjevu bilo u pravcu odbijanja istog ili upućivanja oštećenika u parnicu, pri donošenju oslobađajuće presude, ne predstavlja bitnu povredu na koju ukazuje državni odvjetnik.
10. Žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja državni odvjetnik obrazlaže na način da je pobijanom presudom sud na temelju utvrđenih činjenica izveo pogrešan zaključak kako nije dokazano da je optuženik počinio kazneno djelo za koje se tereti optužbom. Navodi koje je činjenice utvrdio sud na temelju kojih dokaza, a potom iznosi vlastitu analizu dokazne građe i zaključuje da je upravo optuženik počinio kazneno djelo s obzirom da je i sam naveo da se koristi vozilom marke BMW, sive boje, reg. oznake [registarska oznaka] koje je vlasništvo njegove majke, a upravo je osobni automobil marke BMW serije 3, sive do tamnije sive boje snimljen nadzornim kamerama smještenima na zgradi Doma kulture u Retkovcima 29. siječnja 2022. u vremenu od 14,30:35 do 14,30:36 u [adresa] ispred kbr. 3, pri čemu ističe da je u izvješću o fotografiranju PU Vukovarsko-srijemske, broj KU- 42/22 od 11. ožujka 2022. navedeno da su policijski službenici dana 11. ožujka 2022. uočili osobno vozilo marke i modela BMW, serije 3, sive boje, reg. oznaka [registarska oznaka] za koje se operativnim saznanjima raspolaže da isto koristi CG iz [adresa] te da su policijski službenici zaustavili predmetno vozilo i po zaustavljanju utvrdili da istim upravlja CG, a da je istog dana, u vremenu od 16,44 do 16,57 sati izvršeno fotografiranje navedenog osobnog vozila sa svih strana kao i aluminijskih naplataka iz blizine te da se prema zatečenom i provjerenim podacima u Informacijskom sustavu MUP-a, navedeni osobni automobil marke i modela BMW, serije 3, reg. oznaka [registarska oznaka], prema karakteristikama boje, godine proizvodnje i izgledu aluminijskih naplataka podudara s osobnim vozilom koje se zatiče u prolazu na snimci video nadzorne kamere od 29. siječnja 2022. u [adresa] u 14,30 sati.
11. Međutim, protivno istaknutim žalbenim prigovorima, prvostupanjski je sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, ispravno ocijenio provedene dokaze, svaki zasebno i u njihovoj ukupnosti, te pravilno izveo zaključak da, na temelju utvrđenih odlučnih činjenica, nije dokazano da bi optuženik počinio kazneno djelo za koje se tereti optužbom.
12. Tako prvostupanjski sud navodi kako je nesporno tijekom postupka utvrđeno da je 29. siječnja 2022. od 13,00 do 14,30 sati u Retkovcima, Matije Gupca 7 došlo do provale u zaključani osobni automobil WV Bora reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo MG kada je razbijeno bočno vjetrobransko staklo na vozačevim vratima, te je tom prilikom iz vozila otuđena crna kožna muška torbica u kojoj su se nalazili osobni dokumenti oštećenika, dva snopa ključeva obiteljskih kuća u [adresa] te dioptrijske naočale sve ukupne vrijednosti od oko 3.000,00 kn, a što je sve pronađeno u kanalu kraj šume nedaleko od farme u Andrijaševcima što je utvrđeno na temelju iskaza oštećenika MG i zapisnika o očevidu PU Vukovarsko- srijemske od 30. siječnja 2022., pri čemu nema očevidaca kaznenog djela, kod optuženika nisu pronađeni otuđeni predmeti, a video snimka koja je na dan inkriminiranog događaja u mjestu [adresa]. snimila prolazak osobnog automobila marke BMW, serije 3, u 14,30 ne pokazuje registraciju vozila niti vozača, pa nije dokaz da bi optuženik počinio kazneno djelo za koje je optužen.
13. U odnosu na snimku nadzorne kamere na koju se poziva državni odvjetnik, pravilno prvostupanjski sud ocjenjuje da ista sa potrebnom sigurnošću ne ukazuje na optuženika kao počinitelja ovog kaznenog djela jer se na toj snimci ne vide registarske oznake vozila niti se uočava vozač koji upravlja vozilom, pa sama okolnost da je na snimci zabilježeno kretanje osobnog automobila marke BMW, serije 3, na dan inkriminiranog događaja u 14,30 sati u mjestu [adresa]., imajući u vidu okolnost da je mjesto inkriminiranog događaja na drugoj adresi u mjestu Retkovci, Ulica Matije Gupca 7, u nedostatku bilo kakvih drugih dokaza koji bi optuženika povezivali s navedenim kaznenim djelom, ne upućuje, izvan svake sumnje na zaključak da je upravo optuženik počinitelj kaznenog djela teške krađe na štetu oštećenog MG, kako to pogrešno tvrdi državni odvjetnik. Stoga nije ostvarena niti žalbena osnova pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pa je žalba državnog odvjetnika i u tom djelu neosnovana.
14. Iako se oštećenik MG u žalbi poziva na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, navodeći da je prvostupanjski sud pogrešno tumačio snimku nadzorne kamere i pravac kretanja vozila, ukazuje se oštećeniku da isti sukladno članku 464. stavak 4. ZKP ima pravo pobijati prvostupanjsku presudu samo zbog odluke o imovinskopravnom zahtjevu i o njegovim troškovima kaznenog postupka. Oštećenik u žalbi navodi da je oštećen kaznenim djelom i predlaže „…da mu se prizna pravo na naknadu štete…“, specificira nastalu štetu, te navodi da je ukupna procjena štete koja mu je nastala počinjenjem kaznenog djela u visini od 400 do 800 EUR, pa iz sadržaja njegove žalbe proizlazi da se žali na odluku o imovinskopravnom zahtjevu, o kojem prvostupanjski sud nije donio odluku. Međutim, s obzirom da je prvostupanjski sud zbog nedostatka dokaza oslobodio optuženog CG optužbe, to u kaznenom postupku nije bilo mjesta dosudi imovinskopravnog zahtjeva oštećenika. Ukoliko oštećenik smatra da je oštećen kaznenim djelom svoj zahtjev za naknadu štete može ostvarivati u građanskoj parnici, neovisno o ishodu ovog kaznenog postupka. Zbog svega navedenog, niti žalba oštećenika nije osnovana.
15. Ispitana je pobijana presuda u smislu odredbe članka 476. stavak 1. ZKP te kako nisu nađene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je žalbe državnog odvjetnika i oštećenika odbiti kao neosnovane i odlučiti kao u izreci na temelju odredbe članka 482. ZKP.
U Zagrebu 08. srpnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Gordana Mihela Grahovac
