Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U ZAGREBU

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Kž-196/2025-4

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Renate Miličević i Irene Kvaternik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog RP zbog protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom, iz članka 118. stavak 8. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br: 125/11, 144/12, 55/15, 61/15; 101/17;118/18, 126/19, 84/21., 114/22; 114/23. i 36/24

    – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog RP izjavljene protiv presude Općinskog suda u Zlataru broj K-266/2024-25 od 19. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba okrivljenog RP kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Zlataru broj K-266/2024-25 od 19. prosinca 2024, na temelju članka 554. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20; 80/22. i 36/24 - dalje: ZKP) utvrđeno je da je RP počinio protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv života i tijela – teške tjelesne ozljede, opisane i kažnjive po članku 118. stavku 1.KZ/11, te je na temelju članka 554. stavak 1. ZKP prema okrivljenom RP određeno psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju 6 (šest) mjeseci. Psihijatrijsko liječenje na slobodi biti će zamijenjeno prisilnim smještajem u psihijatrijsku ustanovu, ako do dana određenog rješenjem o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu okrivljenik ne započne liječenje na slobodi. Na temelju članka 158. ZKP oštećeni EP je s imovinskopravnim zahtjevom upućen u parnicu. Na temelju članka 148. stavak 6. u vezi članka 554. stavak 1. ZKP okrivljenik je u cijelosti oslobođen plaćanja troškova kaznenog postupka.

    2. Protiv navedene presude žali se okrivljeni RP po braniteljici Ivani Emi Hemar, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Terešak i partneri, iz Zagreba, a žali se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenik oslobodi od optužbe, odnosno da se pobijana presuda ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavak 1. ZKP predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

    5. Žalba okrivljenog RP nije osnovana.

    6. Okrivljenik u žalbi navodi da je u presudi počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka navodeći da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama jer nije dana ocjena vjerodostojnosti iskaza okrivljenika i oštećenika koji su međusobno oprečni. No, prvostupanjski sud je analizom svih provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj vezi, utvrdio i obrazložio razloge zbog čega prihvaća kao vjerodostojan iskaz oštećenog EP nalazeći isti životniji, logičniji i uvjerljiviji, te je potvrđen nalazom i mišljenjem vještaka sudske medicine dr. Pere Bubala (toč. 13.), dok obranu okrivljenika smatra neistinitom utvrđujući da do teške tjelesne ozlijede, prema sudsko- medicinskom vještačenju, nije moglo doći na način kako to opisuje okrivljenik (toč. 15.).

    7. Okrivljenik osporava i činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda navodeći da je sve činjenice pravilno utvrdio, ali je izveo pogrešan zaključak na temelju kojeg je donio osuđujuću presudu kojom je okrivljenika proglasio krivim za inkriminirano mu kazneno djelo. No, prvostupanjski sud je, na temelju nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Slavka Trontala utvrdio da je okrivljenik u inkriminiranom događaju bio u stanju smanjenih intelektualnih kapaciteta i emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti, zbog čega nije mogao shvatiti značenje svojeg djelovanja niti upravljati svojim postupcima, a iz iskaza oštećenog EP utvrdio je da ga je okrivljenik prvo rukom odgurnuo u predjelu ramena, uz riječi „što ti imaš balavac meni govoriti“, uslijed čega je on udario leđima u kvaku vrata, a potom ga je okrivljenik PVC bocom punom vode udario po lijevoj strani vrata, uslijed čega je, prema medicinskoj dokumentaciji, zadobio prijelom trupa drugog vratnog kralješka s manjim krvarenjem izvan tvrde moždane ovojnice u području prijeloma što prema nalazu i mišljenju dr. Pere Bubala predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je okrivljenik u stanju neubrojivosti počinio radnje protupravnog djela zakonskih obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede iz članka 118. stavku 1. KZ/11, pa žalba okrivljenika u tom dijelu nije osnovana.

    8. Protivno navodima žalbe prvostupanjski sud nije okrivljeniku izrekao kaznenopravnu sankciju, s obzirom da ga nije proglasio krivim već je utvrdio da njegove radnje čine obilježja protupravnog djela, pa je uslijed njegovog stanja odredio psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju 6 (šest) mjeseci. Takva odluka prvostupanjskog suda temeljena je na stručnom i obrazloženom nalazu i mišljenju psihijatrijskog vještaka dr. Slavka Trontala koji je kod okrivljenika vještačenjem utvrdio da nije u stanju adekvatno testirati realitet, nema uvida u svoje psihičko stanje niti kritičnost spram istog. Zbog smanjenih intelektualnih kapaciteta i emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti okrivljenik nije u stanju shvatiti značenje svojeg postupanja i nije u stanju adekvatno vladati svojom voljom, zbog čega postoji realna opasnost da bi okrivljenik zbog svojeg psihičkog stanja mogao počiniti teže kazneno djelo. Za otklanjanje opasnosti od počinjenja težeg kaznenog djela dostatno je liječenje okrivljenika na slobodi. Stoga je, ispravno, okrivljenom RP određeno psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju 6 (šest) mjeseci. Slijedom navedenog, neosuđivanost okrivljenika koja je u žalbi istaknuta kao olakotna okolnost nije od utjecaja na pravilnost odluke prvostupanjskog suda niti može izmijeniti odluku o psihijatrijskom liječenju okrivljenika na slobodi jer, kako je pravilno utvrdio prvostupanjski sud, postoji velika vjerojatnost da bi okrivljenik zbog duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost, mogao počiniti teže kazneno djelo i za otklanjanje te opasnosti potrebno je njegovo psihijatrijsko liječenje na slobodi.

    9. Kako žalbenim razlozima nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    10. S obzirom na navedeno valjalo je, primjenom članka 482. ZKP odlučiti kao u izreci.

    U Zagrebu 8. srpanj 2025.

    PREDSJEDNICA VIJEĆA:

    Gordana Mihela Grahovac

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.