Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-386/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, člana vijeća i suca izvjestitelja i Dubravke Penić Lukač, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Zlatku Badžaku, odvjetniku u Odvjetničkom uredu Zlatko Badžak iz Zagreba, Ljudevita Posavskog 27, protiv tuženika ERUT d.o.o., Zagreb, Ivane Brlić Mažuranić 28, OIB: 02312465778, zastupan po punomoćniku Adnanu Omanoviću, odvjetniku iz Zagreba, Amruševa 1, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1435/2022-23 od 27. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2025. godine.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1435/2022-23 od 27. veljače 2025. u pobijanom dijelu pod točkama I., II. i III. izreke.

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom je suđeno:

„I Nalaže se tuženiku ERUT d.o.o., Zagreb, Ivane Brlić Mažuranić 38, OIB: 02312465778, da na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti isplati tužitelju EĆ iz [adresa], (kod E) OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.875,00 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. lipnja 2022., pa do isplate, dalje na ime naknade za tuđu pomoć i njegu iznos od 348,60 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2025. pa do isplate, i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku ERUT d.o.o., Zagreb, Ivane Brlić Mažuranić 38, OIB:02312465778, da na ime naknade za izgubljenu zaradu isplati tužitelju EĆ iz [adresa], (kod E), OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 867,66 eura bruto, sa zakonskim zateznim kamatama izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržanih u zatraženoj bruto razlici plaće, kako slijedi:

- za 10. mjesec 2021. iznos od 199,08 eura od 16.11.2021,

- za 11. mjesec 2021. iznos od 279,72 eura od 16.12.2021,

- za 12. mjesec 2021. iznos od 293,88 eura od 16.01.2022,

- za 01.mjesec 2022. iznos od 94,98 eura od 16.02.2022,

pa do isplate, i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III Nalaže se tuženiku ERUT d.o.o., Zagreb, Ivane Brlić Mažuranić 38, OIB: 02312465778, da tužitelju EĆ iz [adresa], (kod E), OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.350,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. veljače 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva u visini od 101,40 eura kao neosnovanim.

V Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu na porez na dohodak i prirez poreza na dohodak, na iznos od 867,66 eura, kao neosnovan.“

2. Tuženik žalbom pobija točke I., II. i III. izreke navedene presude zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se presuda u pobijanom dijelu ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak sastava žalbe.

3. Žalba tuženika je neosnovana.

4. Ispitujući presudu prvostupanjskog suda u pobijanom dijelu, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP, budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni.

6. Tijekom postupka sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su važne za zakonito presuđenje ovog spora i na temelju postignutih rezultata valjano utvrdio potrebno činjenično stanje, izloživši ga u obrazloženju pobijane presude. Zbog navedenog ovaj viši sud prihvaća u cijelosti tako utvrđeno činjenično stanje, pa prema tome nije osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao ni opravdanje dano za njega.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio zbog ozljeđivanja na radnom mjestu 28. rujna 2021.

8. Među strankama nije sporno da je tužitelj u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen kod tuženika na radnom mjestu tesara.

9. U prvostupanjskom postupku utvrđene su sljedeće odlučne činjenice:

- da je tužitelj 28. rujna 2021. radio na na gradilištu u [adresa] kada je došlo do pada drvene ploče - oplate,

- da je tužitelj radio sa drugim radnikom, BĆ, te su u rukama držali oplatu, a iznad njih je bio radnik koji je manipulirao drugom oplatom koja mu je ispala i prvo pala tužitelju na rame, a onda na nogu,

- da tužitelj prvo nije osjetio veliku bol te je nastavio raditi, a nakon toga mu je noga natekla i više nije mogao obući cipelu te je zatražio medicinsku pomoć,

- da tužitelj nije pridonio nastanku štetnog događaja, budući je postupao u skladu s danim mu radnim zadacima, te je u okolnostima u kojima je radio primjenio dužnu pažnju i nije mogao spriječiti radnju drugog radnika zbog kojeg mu je nastala šteta,

- da je rješenjem HZZO od 11. siječnja 2022. Klasa: UP/I-502-03/21-02/3742, URBROJ:338-21-02-02-22-7 utvrđeno da se ozljeda nastala dana 28. rujna 2021. tužitelju priznaje ozljedom na radu.

10. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da se odgovornost tuženika temelji na odredbi čl. 111. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14.) i čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine, broj: 71/14, dalje u tekstu: ZZR).

11. Odredbom članka 111. st. 1. ZR propisano je ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

12. Prema odredbi članka 25. st. 1. ZZR tuženik kao poslodavac odgovara tužitelju kao svom radniku za štetu prouzročenu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti). U smislu stavka 2. istog članka poslodavac se, iznimno, može osloboditi odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako se radi o događajima nastalim zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koje poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

13. Tuženik u žalbi prvenstveno iznosi vlastitu ocjenu izvedenih dokaza ponavljajući tijekom postupka istaknutu tvrdnju da nije došlo do ozljede na radu. Prvostupanjski sud je pravilnom ocjenom dokaza, imajući u vidu iskaz tužitelja, koji je suglasan medicinskoj dokumentaciji i rješenju HZZO utvrdio da se tužitelj, prilikom izvršavanja radnog zadatka, ozlijedio kada mu je oplata pala na nogu. Kako tuženik u žalbi samo preocjenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, ne mogu se prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

14. Okolnost što je tužitelj nakon pada oplate nastavio raditi do kraja radnog vremena te što je s gradilišta otišao pješice, ne potvrđuju navode tuženika da tužitelj nije ozlijeđen u predmetnom štetnom događaju. Naime, iz medicinske dokumentacije proizlazi da se tužitelj javio liječniku isti dan u 16.58 sati, da je zadobio ozljedu lijevog gležnja i pete, dok iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da predmetnu ozljedu tužitelj mogao zadobiti u opisanoj dinamici ozljeđivanja. Nadalje, ovaj drugostupanjski sud smatra životnim da je tužitelj potražio liječničku pomoć nakon radnog vremena, odnosno nakon što mu je noga počela oticati i boljeti ga.

15. Slijedom navedenih utvrđenja ovaj drugostupanjski sud prihvaća pravno shvaćanje suda prvog stupnja da se u konkretnom slučaju radi o ozljedi nastaloj u vezi s radom za koju tuženik kao poslodavac odgovara prema kriteriju uzročnosti (objektivna ili kauzalna odgovornost), a tuženik tijekom postupka nije niti tvrdio da bi do štete došlo zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe.

16. Prihvativši djelomično tužbeni zahtjev, sud prvog stupnja polazi od utvrđenja temeljenog na nalazu i mišljenju liječnika vještaka da je tužitelj u štetnom događaju zadobio ozljedu lijevog stopala. Prema mehanizmu ozljeđivanja i slijedu medicinske dokumentacije postoji uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i navedene ozljede. Zbog zadobivenih ozljeda tužitelj je trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana i manjeg intenziteta 45 dana - kumulativno. Tužitelj je u predmetnom štetnom događaju trpio strah; kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta u trenutku ozljede, u daljnjem tijeku trpio je sekundarni strah (strah od zadobivene ozljede i ishoda liječenja), jačeg intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 3 dana, te blagog intenziteta u trajanju od daljnjih 21 dan ukupno. Tuđa pomoć i njega je bila potrebna 3 sata dnevno kroz 35 dana.

17. Prvostupanjski sud je prihvatio nalaz i mišljenje medicinskih vještaka kao jasan, stručan i obrazložen, a na žalbene navode tuženika kojima osporava pravilnost nalaza i mišljenja vještaka valja odgovoriti da tuženik tijekom postupka nije prigovarao nalazu i mišljenju vještaka niti je stavljao dokazne prijedloge u tom smjeru.

18. Na temelju ovakvog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je utvrdio, a primjenom čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05,41/08, 78/15 i 29/18 u daljem tekstu ZOO/05) da je tužitelju u štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti i to na tjelesno i duševno zdravlje a koje opravdava dosuđenje pravične novčane naknade u iznosu od 1.875,00 eur, dok s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu dosuđuje tužitelju iznos od 348,60 eur, primjenom odredbe čl. 223 ZPP.

19. Sud prvog stupnja je dosudivši naknadu za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 1.875,00 eur pravilno primijenio materijalno pravo iz gore citirane odredbe čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO, jer obzirom na sve okolnosti o kojima sud vodi računa u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO, a posebno jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli i straha, kao i svrsi pravične novčane naknade, dosuđena naknada predstavlja pravičnu novčanu naknadu za pretrpljenu neimovinsku štetu.

20. Prvostupanjski sud je na temelju nalaza i mišljena financijskog vještaka, na koji stranke nisu imale primjedbi, utvrdio razliku između potencijalne plaće koju bi tužitelj ostvario da nije bilo štetnog događaja i ostvarene naknade plaće za bolovanje u razdoblju od 1. listopada 2021. do 13. siječnja 2022. godine, u iznosu od ukupno 867,66 eur bruto i to: 199,08 EUR za listopad 2021. godine, 279,72 EUR za studeni 2021. godine, 293,88 EUR za prosinac 2021. godine i 94,98 EUR za siječanj 2022. godine.

21. Stoga su tužitelju pravilno na temelju odredbe članka 1095. ZOO dosuđeni navedeni iznosi na ime izgubljene zarade kao posljedice ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju.

22. Stoga, kako ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, temeljem čl. 368. st. 1. ZPP, žalbu tuženika protiv pobijanih dijelova presude pod točkama I., II. i III. izreke izreke odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u tom dijelu.

23. Tuženiku nije dosuđen trošak žalbenog postupka jer nije uspio sa žalbom (čl. 166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1 ZPP).

U Zagrebu, 8. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić