Republika Hrvatska

Općinski sud u

Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: K-7/2021-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Tini Ružić Škrobonja kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivone Datković kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika DR zbog kaznenog djela iz čl. 147. st. 1. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – u daljnjem tekstu: KZ/11), povodom privatne tužbe privatnog tužitelja Alena Barbića od 25. studenoga 2020., nakon održane javne rasprave zaključene 03. srpnja 2025. u nazočnosti okrivljenika DR, opunomoćenice privatnog tužitelja DRH, odvjetnice iz [adresa], **.**.2025. izrekao je i javno objavivši

p r e s u d i o  j e

I. okrivljenik DR, OIB: [osobni identifikacijski broj], po nadimku D, sin oca K i majke Ž, rođene Š, rođen **.**.1959. u [adresa], državljanin RH, s mjestom stanovanja u [adresa], po zanimanju upravni pravnik, nezaposlen, bez primanja, otac dvoje punoljetne djece, vlasnik kuće kod Vrbovca površine od 120 metara kvadratnih, zemljišta površine par tisuća metara kvadratnih kod Vrbovca, šume površine jedan hektar, suvlasnik stana na adresi prebivališta površine 60 metara kvadratnih, suvlasnik građevinskog zemljišta u Baderni površine 4000 kvadrata i 5000 kvadrata poljoprivrednog zemljišta, vlasnik motornog vozila marke Škoda Fabia 2004. godišta, neosuđivan, na slobodi,

k r i v  j e

što je

u predstavci na nezakonit rad suca u predmetu Općinskog suda u Pazinu 28 Pn-247/2019, zaprimljenoj u Uredu predsjednika Općinskog suda u Pazinu 07. listopada 2020. pod brojem 9 Su-431/2020 za suca Alena Barbića napisao:

1) "Nije on niti "lukav" nit pametan, već isključivo ljudski pokvaren kao i "zemljak" mu KR. Sve je to isti polusvijet.","…da jednostavno LAŽE u sudskom postupku.. Sudac, obični uličar i pripadnik civilizacijskog polusvijeta! "Da li je to njegova privatna institucija da se u njoj može ponašati kao nepismeni DIVLJAK?"

dakle, uvrijedio drugoga,

2) PRETVORIO JE SUDNICU U SVOJ VLASTITI OPG U KOJEM RADI ZA

SVOJE IME I ZA SVOJ RAČUN

dakle, za nekoga iznio neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može naškoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je neistinita

čime je djelom opisanim pod točkom 1) počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvredom, opisano i kažnjivo po čl. 147. st. 1. KZ/11, a djelom opisanim pod točkom 2) počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevetom, opisano i kažnjivom po čl. 149. st. 1. KZ/11, sve uz primjenu čl. 51. KZ/11.

II. Okrivljeniku DR se za gornja kaznena djela utvrđuju slijedeće kazne:

- za kazneno djelo uvrede na temelju čl. 147. st. 1. KZ/11 novčana kazna u visini od 40 okrivljenikovih dnevnih iznosa

- za kazneno djelo klevete na temelju čl. 149. st. 1. KZ/11 novčana kazna u visini od 200 okrivljenikovih dnevnih iznosa,

pa se okrivljenik DR uz primjenu čl. 51. st. 1. i 2. KZ/11

o s u đ u j e

na jedinstvenu novčanu kaznu

u visini od 210 (dvjesto deset) okrivljenikovih dnevnih iznosa koji se utvrđuju u visini od 10,00 eura (deset eura) tako da novčana kazna iznosi 2.100,00 eura (dvije tisuće sto eura) koju je okrivljenik dužan platiti u roku od 3 (tri) mjeseca.

III. Temeljem čl. 42. st. 6. i čl. 43. st. 1., 2., 3. i 4. KZ/11 okrivljenik DR je dužan jedinstvenu novčanu kaznu od 2.100,00 eura platiti u roku od 3 (tri) mjeseca od dana pravomoćnosti presude, s time da kad novčana kazna nije u cijelosti ili djelomično plaćena u roku, a ne postoje uvjeti iz čl. 42. st. 7. KZ/11 naplatit će se prisilno putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona; ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku od 3 mjeseca, sud će uz pristanak osuđenika donijeti odluku o zamijeni novčane kazne radom za opće dobro na način da će jedan dnevni iznos zamijeniti s dva sata rada, pri čemu rad za opće dobro ne smije premašiti 720 sati; ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna odnosno rad za opće dobro zamijenit će se kaznom zatvora, a kada se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud će jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora, pri čemu kazna zatvora ne može biti dulja od dvanaest mjeseci.

IV. Na temelju čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08 nalaže se okrivljeniku podmiriti troškove kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 500,00 eura (petsto eura), te nužne izdatke privatnog tužitelja i nagradu i nužne izdatke opunomoćenice privatnog tužitelja sukladno čl. 145. st. 2. toč. 7. ZKP/08, o visini kojih troškova će sud sukladno čl. 148. st. 4. ZKP/08 donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. U uvodno naznačenoj kazneno pravnoj stvari privatni tužitelj Alen Barbić tužbom tereti okrivljenika zbog učina dva kaznena djela protiv časti i ugleda i to jednog kaznenog djela uvrede iz čl. 147. st. 1. KZ/11 i jednog kaznenog djela klevete iz čl. 149. st. 1. KZ/11, u svemu činjenično i pravno pobliže opisanima u toč. I 1) i I. 2) izreke presude.

2. Pozvan da se očituje o optužbi okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim.

3. U tijeku dokaznog postupka na raspravi održanoj 03. srpnja 2025. na temelju čl. 431. st. 1 toč. 7. ZKP/08 pročitan je iskaz privatnog tužitelja kao svjedoka sa zapisnika od 18. prosinca 2023., a pročitana je i materijalna dokumentacija koja prileži spisu, i to : predstavka zaprimljena kod Općinskog suda u Pazinu pod poslovnim brojem 9 Su-431/20 dana 07. listopada 2020., zapisnik od 21. rujna 2020. (prilog predstavke) sastavljen kod Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, dopis Ureda predsjednika Općinskog suda u Pazinu od 21. listopada 2020., dio stranice 19. i 20. isprave – izjave (prilog zapisniku od 11. svibnja 2015. u predmetu posl. br. 3 Pn-269/15-16) i rješenje OS Pazin posl. br. 29 Su-411/20-2 od 24. rujna 2020.

4. Iznoseći svoju obranu, okrivljenik je u bitnome naveo da je tužitelj podigao tužbu zbog događaja koji da se je dogodio u tužiteljevom obnašanju sudačke dužnosti u sudskom postupku kada da je on (okrivljenik) pokušavao ostvariti svoja građanska prava, a da mu je tužitelj u svojstvu suca na sudu kršio njegova temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom o ljudskih pravima i to pravo iz čl. 13., 14., 22. i 29. Ustava Republike Hrvatske. Tužiteljevo osporavanje prava u sudskom postupku i njegovo nedolično ponašanje da je dovelo do njegove predstavke upućene predsjedniku suda, a na tom sadržaju da tužitelj temelji svoju tužbu. Svi događaji da su unijeti u sudske zapisnike na Općinskom sudu u Poreču i da je tužitelj bio i jest upoznat s njegovim izjavama koje da nikada i niti na koji način nije pokušao osporiti pravim putem.

Da je na sudskom zapisniku na sudu u [adresa] 11. svibnja 2016. dao izjavu u kojoj da je između ostalog ustvrdio da je 05. travnja 2013. išao na Općinski sud u Poreč predati sva pismena koje je ŽDO upućivalo Općinskom sudu u Poreču i kada mu je djelatnica kaznene pisarnice donijela pomoćni spis u kojem su bila i odložena tražena pismena i kopirala ih prema njegovom zahtjevu, da je listajući pomoćni spis vidio da se u njemu nalazi i sporno pismeno koje da je bilo prilog njegovoj žalbi protiv prvostupanjske presude. U sudskoj kaznenoj pisarnici da je tražio od djelatnice da mu omogući ponovni uvid u pomoćni spis i kopiranje spornog pismena, ali da je ista otišla kod predsjednika suda, tužitelja Alena Barbića, koji da je došao sa djelatnicom u sudsku pisarnicu i rekao mu, pa i galameći, da nema pravo ponovnog uvida u pomoćni spis i kopiranje spornog pismena te ga tjerao van iz pisarnice. Privatni tužitelj da je tada naredio djelatnici pisarnice da izađe van s njim iz ureda pisarnice i da oni neće ući u ured dok on (okrivljenik) ne izađe, ali da je isti ponovno ušao u pisarnicu i da je on (okrivljenik) izgovorio da mu je puna kapa [adresa] i [adresa], na što da je privatni tužitelj počeo histerično vikati i naređivati djelatnici doslovno: „jesi li ga čula što je rekao. Jesi li ga čula što je rekao, da mu je puna kapa [adresa] i [adresa]. Zovi policiju, zovi policiju“, a potom da je kao malo dijete panično pobjegao iz pisarnice. U konačnici da mu je dana kopija spornog pismena. Da se je tada privatni tužitelj ponašao kao neodrasli pubertetlija koji je dobio „vlast“ i koji pokušava prijetnjama nekoga zastrašiti golom činjenicom što je predsjednik suda, a ne zakonskim argumentima, a da je ovakvim ponašanjem samo pokazao svoj kućni odgoj, stručnost i svoju civilizacijsku vrijednost. Ali on (privatni tužitelj) da je „veliki Z“ rođenjem civiliziraniji od njega „divljeg“ nepismenog R koji da nije znao što je kultura dok nije došao u Istru. Tom Izjavom da je dokazano tužiteljevo nedolično ponašanje i uskraćivanje njegovih (okrivljenikovih ) građanskih i ljudskih prava koje da graniči sa činjenjem kaznenog djela. Iako je privatnom tužitelju kao sucu rekao da se ponaša kao neodrasli pubertetlija, na zapisniku sa ročišta od 21. rujna 2020. da ga nije novčano kaznio zbog vrijeđanja, a niti je podnio tužbu jer da je znao da je to što da mu je izrekao istina i da on cijelo vrijeme laže. Sve ovo da dokazuje tužiteljevo nedolično ponašanje i uskraćivanje njegovih prava, a sve s pozicije moći, a dokazuje i da ono što da je naveo u predstavci predstavlja njegovu pravnu borbu za prava.

Da je privatni tužitelj u tužbi lagao da je do sporne predstavke i njezinog sadržaja došao u trenutku kada mu ju je predočila djelatnica sudske pisarnice. U svojoj tužbi je naveo pod kojim službenim brojem (9 Su-431/2020) je predstavka zaprimljena u Uredu predsjednika suda. Prilikom saslušanja u svojstvu svjedoka ponovio je ovu tvrdnju kao istinitu što je unijeto u zapisnik ovog suda. Prilikom saslušanja u svojstvu svjedoka na pitanje da li je djelatnica sudske pisarnice u [adresa] mogla znati kojeg datuma i pod kojim brojem će biti zaprimljena sporna predstavku Uredu predsjednika suda, isti je izjavio „da nije moguće da službenica suda prilikom zaprimanja predstavke zna Su broj predstavke pod kojim će predstavka biti zaprimljena u Uredu predsjednika suda“. Da je sam tužitelj ovom izjavom potvrdio da je lagao već u svojoj tužbi i da je istu laž ponovio pred ovim sudom, ali sada pod „prisegom“. Nakon što je shvatio da je uhvaćen u laži mijenja svoju tvrdnju da je možda došao do sadržaja same predstavke kada je od predsjednika OS Pazin dobio na znanje odgovor na njegovu predstavku. Predstavka upućena predsjedniku suda da predstavlja za Ured predsjednika upravnu stvar i službenu stavku i da kao takva niti na koji zakonit način ne može biti dostavljena bilo kome pa ni sucu-tužitelju na čiji je rad i ponašanje prigovarao. Da je tužitelj do sporne predstavke došao na nezakonit način prekoračujući svoje službene ovlasti.

Da nije bilo nikakve namjere nikoga vrijeđati niti klevetati, već jedino i isključivo boriti se da svoja građanska i ljudska prava iz osjećaja diskriminacije koji da je proistekao iz dokazanog neciviliziranog i nedoličnog ponašanja tužitelja, a da je on izrekao samo istinu. Da je samo izrekao moralni i civilizacijski sud koji bi izrekao svaki pristojan i civiliziran građanin za takvu lažljivu osobu.

Da je tužitelja usporedio sa KR i naveo da je to isti lažljivi polusvijet. Spreman lagati, krasti, izmišljati, sve iz osobne koristi, a s ciljem da drugome nanese isključivo zlo. Sve iz dokazane osobne mržnje. Da je njega (okrivljenika) istarski organizirani kriminal (mafija) nastojao moralno, profesionalno i materijalno uništiti, a to sve iz razloga što da je kao porezni inspektor predstavljao ozbiljnu i utemeljenu opasnost za njezinu kriminalnu djelatnost i da ga se nije moglo kontrolirati ni na koji način. Tih godina, koje da su prethodile njegovom „progonu“, da je utvrdio gotovo 40.000,00 kn utaje poreza i da je najprije dobio novčanu ponudu od organiziranog kriminala da će mu oni isplaćivati određenu mjesečnu sumu novca i da može i dalje provoditi kontrole kako smatra da je zakonito, a kada mu se kaže kod koga da to odradi površno i „žmireći“ da to tako obavi. Nedugo nakon toga da je organizirani kriminal donio odluku o njegovoj eliminaciji „pod svaku cijenu“. Za to da je iskorištena nacionalna mržnja KR kojemu da su se iz istoga razloga pridružili isto šovinistički orijentirani poduzetnici sve iz razloga što da im je on utvrđivao više milijunske ili znatne porezne utaje, s tim da je sve započelo nakon što je II. Stupanj potvrdio njegovu više milijunsku utvrđenu utaju u Hodžićevom poduzeću Hann Invest. Koliko je privatni tužitelj pokvaren kao osoba, profesionalno i stručno impotentan da dokazuje i u ovom postupku dokazana činjenica da je spreman lagati ili zloupotrebljavati svoju poziciju suca samo da bi mogao iskontrolirati ove događaje da kao građanin može podnijeti privatnu tužbu protiv drugog građanina ne birajući sredstva. Spreman je zbog svoje narcisoidnosti omalovažavati i svoje profesionalne kolege i predsjednika OS Pazin kao i ovaj sud smatrajući ih glupima i da neće moći shvatiti njegove obmane i laži. Da bi njegova odgovornost kao građanina upravo radi činjenice što obavlja poslove suca, trebala biti puno veća od običnog građanina, jer da od suca građani očekuju uljuđenost, civiliziranost, poštenje i pridržavanje zakona, zaštitu ljudskih prava, jednakost, a ne diskriminaciju i zloupotrebu svoje sudačke moći. Da na nikakav način nije mogao oklevetati privatnog tužitelja da je korumpiran jer da niti jednom riječju nije izrekao tako nešto, a to što je on (privatni tužitelj) izveo vlastiti zaključak to da je nešto drugo.

Da je sam privatni tužitelj potvrdio prilikom njegova ispitivanja njega kao svjedoka, da u spornom sudskom predmetu nije postojala niti teoretska niti praktična mogućnost da bude korumpiran u konkretnom predmetu, a radi kojeg da je i pokrenuo kazneni postupak kao privatni tužitelj.

Nakon provedenog dokaznog postupka na ovom sudu, da svjesno stoji iza svake napisane riječi u spornoj predstavci i da je sve istina.

5. Privatni tužitelj ispitan u svojstvu svjedoka na raspravi održanoj 18. prosinca 2023. naveo je da je okrivljenik podnio predsjedniku suda predmetnu predstavku koja da je vezana za parnični postupak u kojem da je on (privatni tužitelj) sudio, a u kojem da je okrivljenik kao tužitelj tužio Republiku Hrvatsku radi naknade štete. Nakon što je predstavka zaprimljena na sudu, njemu da je pristupila službenica parnične pisarnice, koja mu ju je donijela, pritom ga pitavši da li ju treba zaprimiti u spis predmeta. On da je predstavku pročitao i da je uvidio da ga njome okrivljenik vrijeđa i kleveće. Da ga je uvrijedio u bitnome riječima koje su kao takve precizirane u privatnoj tužbi, a to su : da on nije niti lukav niti pametan, već da je isključivo ljudski pokvaren, da je polusvijet, da laže, da je običan uličar i pripadnik civilizacijskog polusvijeta, kao i da je nepismeni divljak. Nadalje, okrivljenik da ga je i oklevetao riječima da je on sudnicu pretvorio u svoj vlastiti OPG, u kojem da radi za svoje ime i za svoj račun.

On da je službenici odgovorio da ta predstavka nije za sudski spis, već da treba ići u Ured predsjednika, a nakon što da ju prethodno pomno pročitao.

Nakon toga da je on odlučio podnijeti privatnu tužbu, a smatra da je iz svega gore navedenog prema njemu okrivljenik počinio kaznena djela za koja se tereti, odnosno kazneno djelo uvrede i kazneno djelo klevete.

Na upit okrivljenika odakle crpi saznanje pod kojim brojem je u Uredu predsjednika zaprimljena predstavka, svjedok je odgovorio da se ne sjeća i da nije moguće da službenica suda prilikom primanja predstavke zna broj Su pod kojim će predstavka biti zaprimljena u Uredu predsjednika, a pretpostavlja da je on, s obzirom da je prošlo 4 godine, do predmetne predstavke došao tako što da je predsjednik suda odgovorio ovdje okrivljeniku na predstavku pa je njemu dostavio na znanje. Na upit okrivljenika svjedok je naveo da se smatra poštenim.

Na upit okrivljenika je li ga uvrijedilo kada mu je rekao na raspravi jedanput da laže i da se ponaša kao mali pubertetlija, svjedok je odgovorio da ga je to uvrijedilo, a da je njegovo pravo, a ne obveza da li će nekoga tužiti ili ne. Nikada u toj parničnoj stvari da nije tražio svoje izuzeće, nego da je samo sukladno odredbama ZPP-a obavijestio predsjednika suda o onome što mu je okrivljenik rekao na ročištu na koje se poziva.

Na konačni upit okrivljenika da li postoji mogućnost da ga netko može korumpirati u parničnom predmetu poradi koje je podnesena predstavka, svjedok je odgovorio da teoretski ni praktično ne postoji.

6. Iz predstavke zaprimljene kod Općinskog suda u Pazinu pod poslovnim brojem 9 Su-431/20 dana 07. listopada 2020. (list 61- 63 spisa) proizlazi da je istu okrivljenik uputio Predsjedniku suda vezano za postupak u kojem sudi sudac Alen Barbić i koji se vodi pod poslovnim brojem 28 Pn-247/19, a u kojem je okrivljenik tužitelj, a tužena je RH. Nadalje, proizlazi da u istoj okrivljenik navodi tijek radnji i postupanja u tom predmetu te između ostalog, osim što ustvrđuje da sudac svjesno i namjerno odugovlači postupak, postupa protivno Zakonu, zloupotrebljava procesnu poziciju, ne poštuje pravne norme ZPP-a, navodi da nije niti "lukav" nit pametan, već isključivo ljudski pokvaren kao i "zemljak" mu KR. Sve je to isti polusvijet." Konačno, proizlazi da u istoj okrivljenik navodi da je ovo već tri sudac s Općinskog suda u Pazinu, Samostalna služba u Poreču, za kojeg da je pravno i činjenično dokazao da jednostavno laže u sudskom postupku, lažno prikazujući činjenice kao istinite. Sudac, obični uličar i pripadnik civilizacijskog polusvijeta!, a potom proizlazi da se okrivljenik zaključno pita: "Da li je to njegova privatna institucija da se u njoj može ponašati kao nepismeni DIVLJAK? Pretvorio je sudnicu u svoj vlastiti OPG u kojem radi za svoje ime i za svoj račun."

6.1. U privitku predmetne predstavke je i kopija zapisnika upravo iz toga predmeta Pn- 247/19, koju je okrivljenik i dostavio sudu uz predmetnu predstavku, a iz koje proizlazi da sudac Alen Barbić postupa u predmetu koji se vodi između okrivljenika kao tužitelja i RH kao tužene radi naknade štete.

7. Iz dopisa Ureda predsjednika Općinskog suda u Pazinu od 21. listopada 2020. (list 71 spisa) proizlazi da je isti upućen ovdje okrivljeniku vezano za predmetnu predstavku u predmetu Pn-247/19, s tim da se u trećem pasosu dopisa navodi da je ista zaprimljena u Uredu predsjednika suda pod posl. br. 9 Su – 431/2020. Dopis se dostavlja se na znanje i sucu Alenu Barbiću.

8.

Iz dijela isprave, konkretno stranice 19 i 20 spisa koja je prilog zapisniku od 11. svibnja 2015. i to od dijela sa stranice 19 "…Kako je izgledalo moje otkrivanje…" do stranice 20 u dijelu koji završava rečenicom "On je ovakvim ponašanjem samo pokazao svoj kućni odgoj, stručnost i svoju civilizacijsku vrijednost.", proizlazi u bitnome da se radi o sadržaju istovjetnom dijelu obrane okrivljenika navedene u drugom pasosu toč. 4. ovog obrazloženja.

9.

Iz rješenja Općinskog suda Pazin posl. br. 29 Su-411/20-2 od 24. rujna 2020. (list 107-108 spisa) proizlazi da je odbijen zahtjev za izuzeće suca Alena Barbića u predmetu tog suda Pn-247/19.

10. Analizirajući obranu okrivljenika te sve ostale rezultate ovako provedenog dokaznog postupka, ovaj sud smatra da je nedvojbeno u cijelosti dokazano da je okrivljenik počinio terećeno mu kazneno djelo uvrede iz čl. 147. st. 1. KZ/11 u stjecaju sa kaznenim djelom klevete iz čl. 149. st. 1. KZ/11, u vrijeme, na mjestu i na način kako je to opisano u izreci presude, te da nema okolnosti koje isključuju njegovu krivnju odnosno protupravnost učinjenih djela.

11. Naime, u ovom postupku nije bilo sporno da je okrivljenik inkriminirane riječi navedene u toč. I. 1.) i I. 2) izreke presude sadržajno, u mjestu i vremenu kako se to tereti, iznio za privatnog tužitelja u spornoj predstavci. To s obzirom da navedeno okrivljenik nije osporavao tijekom ovog postupka, a isto potvrđuje i pisana isprava – predmetna predstavka koju sud prihvaća kao vjerodostojnu jer nema razloga sumnjati u istu. Osim toga, o sadržaju inkriminiranih riječi okolnosno je ispitivan privatni tužitelj koji je iste i potvrdio i njegov iskaz u tom dijelu sud prihvaća kao istinit jer je u skladu s navedenom ispravom – predmetnom predstavkom.

12. No, s druge strane je bilo sporno da li se radi o negativnom vrijednosnom sudu (kada je riječ o inkriminaciji iz toč. I. 1.) izreke presude) odnosno o neistinitoj tvrdnji (kada je riječ o inkriminaciji iz toč. I. 2.) izreke presude), koji su podobni štetiti časti i ugledu privatnog tužitelja, te da li je okrivljenik postupao u cilju da našteti časti i ugledu privatnog tužitelja.

13. Prije svega, vrijednosni sud je osobna i subjektivna tvrdnja kojom nešto, u konkretnom slučaju nekog, označavamo kao dobrog ili lošeg, pozitivnog ili negativnog. Kazneno djelo uvrede čini se iznošenjem negativnih vrijednosnih sudova pri čemu se postojanje uvrede ocjenjuje po objektivnom mjerilu, odnosno shvaćanjima prosječnog čovjeka koji se odnosi na kontekst izgovorene ili napisane riječi u datoj sredini. Dakle, uvreda je kazneno djelo kojim počinitelj izražava omalovažavanje druge osobe ili nepoštivanje dostojanstva drugog te je to negativni vrijednosni sud o drugoj osobi.

13.1. Ovaj sud je uvjerenja da su navodi okrivljenika u kojem isti u predmetnoj predstavci opisuje privatnog tužitelja kao ljudski pokvarenog, pripadnika polusvijeta, lažljivca, običnog uličara i pripadnika civilizacijskog polusvijeta i nepismenog divljaka, negativni vrijednosni sudovi podobni štetiti časti i ugledu privatnog tužitelja jer ga prikazuju kao osobu koja nije vrijedna uvažavanja i priznavanja od strane drugih osoba, a osim toga isti su izneseni i da dovedu u pitanje i uvrijede profesionalnu sposobnost privatnog tužitelja kao suca, ali i njegovu osobnost. Iz obrane okrivljenika, jasno i nesporno proizlazi da je nezadovoljan postupanjem privatnog tužitelja kao uređujućeg suca u parničnom postupku u kojem je on (okrivljenik) bio tužitelj, a svoje nezadovoljstvo manifestira ovakvim ponašanjem prema privatnom tužitelju. Sud ne prihvaća obranu okrivljenika u kojoj navodi da nije imao namjeru uvrijediti privatnog tužitelja budući je ovakva obrana okrivljenika neuvjerljiva i usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti. Naime, mišljenje je suda da je okrivljenik nezadovoljan postupanjem privatnog tužitelja kao suca, istome izrekao riječi uvredljivog sadržaja, a sve u cilju da ga omalovaži i prikaže kao osobu koja nije vrijedna uvažavanja i priznavanja od strane drugih osoba. Okrivljenikovo je pravo da, ukoliko smatra da je došlo do povrede nekog njegovog prava i / ili nedoličnog ponašanja privatnog tužitelja kao uređujućeg suca, podnese predstavku predsjedniku suda sukladno čl. 4. st. 3. Zakonu sudovima, ali nije i ne može biti njegovo pravo da pritom koristi riječi koji ulaze u kriminalnu zonu, kao što je to ovdje slučaj.

14. U odnosu na kazneno djelo klevete valja reći da su specifičnosti tog kaznenog djela u tome što je teret dokazivanja klevete na strani okrivljenika i u tome što se radi se o najtežem kaznenom djelu protiv časti i ugleda zbog dva razloga. Prvi je zapriječena kazna koja je za kvalificirano kazneno djelo klevete propisana kao novčana kazna do 500 dnevnih iznosa, a drugi je oblik krivnje, jer se za klevetu traži izravna namjera (što sadržajno znači da počinitelj mora biti svjestan da iznosi neistinitu činjeničnu tvrdnju pri čemu ona mora biti podobna na našteti nečijoj časti ili ugledu, i počinitelj mora htjeti ostvarenje zabranjene posljedice ili barem biti siguran da će posljedica nastupiti).

14.1.U ovom postupku okrivljenik nije dokazao istinitost činjenične tvrdnje da je privatni tužitelj pretvorio sudnicu u svoj vlastiti OPG u kojem radi za svoje ime i za svoj račun. Dakle, radi se o tvrdnji koja u objektivnom smislu predstavlja klevetnički navod i koji s obzirom da je privatni tužitelj sudac, očito ne može biti istinit. S obzirom da okrivljenik nije dokazao istinitost te tvrdnje, proizlazi da je on znao da ista nije istinita, dakle da je lažna. Tom je tvrdnjom okrivljenik povrijedio ugled i čast privatnog tužitelja, odnosno istim umanjio osjećaj njegove osobne i profesionalne vrijednosti, a u sklopu toga doveo i do moralnog ocrnjivanja privatnog tužitelja jer se njome između ostalog, imputira i da je privatni tužitelj korumpiran.

15. I u pogledu kaznenog djela uvrede i klevete ističe se da se okrivljenik ne može ekskulpirati od svoje kazneno pravne odgovornosti navodom da nije bilo nikakve namjere nikoga vrijeđati niti klevetati, već jedino i isključivo boriti se da svoja građanska i ljudska prava. To stoga što je okrivljenik kao odrasla i zrela osoba znao i morao znati da isticanjem ovakvih tvrdnji koje imaju uvredljiv i klevetnički sadržaj čini terećena mu kaznena djela. Osim toga, kada se cijene okolnosti da je okrivljenik rođen 1959.g. i da je po obrazovanju upravni pravnik, kao i njegovo životno iskustvo, po mišljenju ovoga suda okrivljenik je u potpunosti svjestan protupravnosti svojih djela. Sud smatra dokazanim da okrivljenik nije uvažavao ljudsko dostojanstvo privatnog tužitelja već je iznošenjem uvredljivih i klevetničkih riječi znao da time može u velikoj mjeri narušiti časti i ugledu privatnog tužitelja kao suca i kao čovjeka te naštetiti kako njegovom osobnom životu tako i profesionalnom.

16. Ovdje sud smatra važnim ukazati i na slijedeće. Činjenica je da suci kao dužnosnici moraju imati viši prag tolerancije na upućene kritike u svezi obnašanja vlasti odnosno svojih dužnosti. No, po mišljenju ovoga suda, navodi koje ističe okrivljenik u inkriminiranoj predstavci ne predstavljaju nikakvu afirmativnu i konstruktivnu kritiku već predstavljaju riječi koji prelaze u kriminalnu zonu, kaznenih djela protiv časti i ugleda klevete i uvrede kako je gore u obrazloženju izloženo. Svatko ima pravo tražiti od drugoga da poštuje njegove vrijednosti koje mu pripadaju u demokratskom društvu, a u koju vrijednost nedvojbeno ulazi: vlastita vrijednost odnosno vrijednost koju neka osoba osjeća prema sebi tj. čast te priznanje ljudskog dostojanstva tj. ugled, a ukoliko bi u nekoj iznesenoj riječi došlo do povrede odnosno napada na čast i ugled te osobe, nesporno je da je uloga suda pružiti pravnu zaštitu primjenom pravnih normi toj osobi.

17. S obzirom na sve gore navedeno nedvojbeno je da je okrivljenik svjesno iznosio riječi kojima je vrijeđao privatnog tužitelja kao i tvrdnju za koju je znao da je neistinita pa je tako postupao s izravnom namjerom da uvrijedi privatnog tužitelja kao i da o njemu iznese neistinitu tvrdnju s ciljem da naškodi njegovoj časti i ugledu kako u privatnom tako i u profesionalnom smislu. Kao oblik krivnje za terećena kaznena djela Kaznenim zakonom propisana je namjera, a temeljem utvrđenog inkriminiranog ponašanja okrivljenika tempore criminis isti postupa upravo s takvim oblikom krivnje jer je svjestan da se radi o klevetničkom i uvredljivom sadržaju navoda iznesenih u odnosu na privatnog tužitelja, a usprkos tome te navode iznosi, dakle, hoće njihovo počinjenje. Stoga je okrivljenik ova djela počinio sa izravnom namjerom prvog stupnja. Okrivljenik je naprijed opisanim postupanjem u svemu ostvario kako objektivna tako i subjektivna obilježja kaznenih djela uvrede iz čl. 147. st. 1. KZ/11 i klevete i čl. 149. st. 1. KZ/11 i to stjecaju u smislu čl. 51. KZ/11.

18. Sud je raspravnim rješenjem od 03. srpnja 2025. odbio kao neosnovan prijedlog okrivljenika za izdvajanjem iz spisa predmeta predstavke okrivljenika koja je zaprimljena u Uredu predsjednika Općinskog suda u Pazinu 07. listopada 2020. pod brojem 9 Su-431/20 za privatnog tužitelja Alena Barbića.

18.1. Naime, pojam nezakonitih dokaza u kaznenom postupku određen je u čl. 10. st. 2. ZKP/08, a korištenje takvog dokaza u kaznenom postupku zabranjeno je u čl. 10. st. 1. ZKP/08 i odredbom čl. 29. Ustava Republike Hrvatske. Zakonitost dokaza, kako je to i navedeno u čl. 10. st. 2. ZKP/08 toč. 1., 2. i 3. ZKP/08 procjenjuje se s obzirom na način pribavljanja dokaza.

18.2. U konkretnom slučaju, iz iskaza privatnog tužitelja kojeg sud u tom dijelu prihvaća kao istinit jer ne nalazi razloga da bi isti u tom dijelu lažno iskazivao, proizlazi da mu je predmetnu predstavku predočila službenica parnične pisarnice pritom ga pitavši da li ju treba zaprimiti u spis predmeta, a da joj je on, nakon što je predstavku pročitao, odgovorio da ta predstavka nije za sudski spis, već da treba ići u Ured predsjednika. Dakle, slijedi da za sadržaj predstavke privatni tužitelj nije saznao na nezakonit način, kao što na takav način nije saznao niti broj iz upisnika "Su" pod kojim je predstavka zavedena u Uredu Predsjednika. Naime, u odgovoru (dopisu) Ureda predsjednika na predmetnu predstavku, konkretno u pasosu 3 istog naveden je broj spisa predmeta "Su", a upravo je taj odgovor (dopis) dostavljen na znanje privatnom tužitelju, kako on to i sam pretpostavlja u svom iskazu.

19. Zaključno, kako tijekom postupka nije ničim dovedena u sumnju ubrojivost okrivljenika tempore criminis, valjalo je istoga proglasiti krivim te mu izreći određenu kaznenopravnu sankciju cijeneći pri tome sve okolnosti koje utječu na izbor, vrstu i visine kazneno pravne sankcije. U konkretnom slučaju sud je olakotnim okrivljeniku cijenio činjenicu da se radi o neosuđivanoj osobi, a što je utvrđeno čitanjem KE evidencije u spisu, dok je kao otegotnim cijenio činjenicu da je počinio u stjecaju dva kaznena djela na štetu iste osobe – privatnog tužitelja, da su djela počinjena s težim oblikom krivnje – izravnom namjerom prvog stupnja, koja iako sastavnica kazneno djela, mora imati svoj odraz i u kazneno pravnoj sankciji. Otegotnim je sud okrivljeniku cijenio i potpuni nedostatak kritičnosti u odnosu na djela, a koja se očituje u tome da i tijekom ovog postupka okrivljenik nastavlja vrijeđati privatnog tužitelja, pa tako za istoga i tijekom ovog postupka navodi da je "spreman lagati, krasti, izmišljati" i da je pokvarena, lažljiva i narcisoidna osoba.

20. S obzirom na izneseno, sud je okrivljenika osudio na jedinstvenu novčanu kaznu kao u izreci presude, s tim da je ponajprije sud utvrdio novčanu kaznu okrivljeniku i to za kazneno djelo uvrede na temelju čl. 147. st. 1. KZ/11 u visini od 40 okrivljenikovih dnevnih iznosa, a za kazneno djelo klevete na temelju čl. 149. st. 1. KZ/11 u visini od 200 okrivljenikovih dnevnih iznosa, te mu potom izrekao jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 210 okrivljenikovih dnevnih iznosa pri čemu je, imajući u vidu da je nezaposlen, njegov dnevni iznos uzeo u zakonskom minimumu od 10,00 eura tako da novčana kazna iznosi 2.100,00 eura (10x210). Što se tiče visine dnevnog dohotka sud je uzeo u obzir činjenicu da je okrivljenik nezaposlena osoba i ne ostvaruje primanja, ali ima više nekretnina, tako da je sud uzimajući u obzir njegove imovinske prilike, ali i troškove nužne za vaše uzdržavanje, odredio da je njegov prosječan dnevni iznos 10,00 eura. Što se tiče broja dnevnih iznosa, sud je prilikom odmjeravanja novčane kazne okrivljeniku temeljem čl. 42. u svezi čl. 47. KZ/11, broj dnevnih iznosa utvrdio na osnovi činjenice da je ova djela počinio u stjecaju prema istom privatnom tužitelju prema kojem i tijekom ovog postupka ponovno upućuje riječi uvrede, što sve ukazuje da kod okrivljenika postoji izrazita verbalna agresivnost i izražena netrpeljivost prema privatnom tužitelju.

21. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08, a s obzirom da je okrivljenik proglašen krivim, sud je odlučio da je isti dužan podmiriti trošak kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 500,00 eura (petsto eura) imajući u vidu duljinu trajanja postupka i složenost postupka te okrivljenikovo imovinsko stanje (on je nezaposlen, ali ima u vlasništvu više nekretnina i u suvlasništvu jednu nekretninu), s tim da je isti dužan podmiriti i nužne izdatke privatnog tužitelja i nagradu i nužne izdatke opunomoćenice privatnog tužitelja sukladno čl. 145. st. 2. toč. 7. ZKP/08, o visini kojih troškova će sud sukladno čl. 148. st. 4. ZKP/08 donijeti posebno rješenje. Ovaj sud je mišljenja kako plaćanjem navedenih troškova postupka neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

22. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Rijeka, 08. srpnja 2025.

Sutkinja

Tina Ružić Škrobonja

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.