Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž R-246/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje /OIB: 02958272670/ sa sjedištem u [adresa], kojeg zastupa GV, dipl. iur. i CV, dipl. iur. (zaposlenici tužitelja), protiv prvotuženika FV /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Mitar Knežić, odvjetnik u Odvjetničkom uredu Lisac iz Dugog Sela, drugotuženice ČV /OIB: [osobni identifikacijski broj]/, [adresa], koju zastupa Mirjana Kopić, odvjetnica iz Zagreba, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi drugotuženice ČV protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1366/2023-9 od 24. ožujka 2025., u sjednici održanoj 8. srpnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba drugotuženice ČV i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1366/2023-9 od 24. ožujka 2025. pod stavkom I. izreke i dijelu stavka II. izreke kojim je odbijen zahtjev drugotuženice ČV za naknadu parničnog troška.
II. Odbija se zahtjev drugotuženice ČV za naknadu troška žalbe.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom je presudom utvrđen ništetnim Ugovor o radu sklopljen između prvotuženika FV i drugotuženice ČV s početkom rada 16. svibnja 2016. /pogrešno navedeno 4. svibnja 2016./ (stavak I. izreke) i odbijeni zahtjevi prvotuženika FV i drugotuženice ČV za naknadu parničnih troškova.
2. Protiv presude žali se drugotuženica ČV pozivom na žalbene razloge iz članka 353. stavka 1. ZPP-a[1] . Predlaže preinaku ili ukidanje prvostupanjske presude i zahtijeva trošak žalbe (312,50 eura).
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je neosnovana.
5. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje ništetnim Ugovora o radu sklopljenog između prvotuženika FV i drugotuženice ČV s početkom rada 16. svibanja 2016.
6. Ispitivanjem prvostupanjske presude nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a).
7. Tumačenje činjenica po drugotuženici ČV i zaključci koje iz takvog tumačenja izvodi ne predstavlja ukazivanje na bitne povrede odredaba parničnog postupka onog značaja koji im žaliteljica pridaje, a zbog kojih ne bi bilo moguće ispitati prvostupanjsku presudu, nepravilno utvrđeno činjenično stanje, niti pogrešnu primjenu materijalnog prava.
10. Naime, ZOO-a[2] je propisano da je ništetan ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenim slučaju ne propisuje što drugo (članak 322. stavak 1.), da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i da se na nju može pozivati svaka zainteresirana osoba (članak 327.), da se pravo na isticanje ništetnosti ne gasi (članak 328.), da će ugovor biti bez učinka ako je nedopuštena pobuda bitno utjecaja na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor i ako je to drugi ugovaratelj znao ili morao znati (članak 273. stavak 2.), da se odredbe o nedopuštenosti činidbe primjenjuju i na pobudu za sklapanje ugovora (članak 273. stavak 4.), da je ugovor ništetan ako je činidba nemoguća, nedopuštena, neodređenja ili neodrediva (članak 270. stavak 1.) i da je činidba nedopuštena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva (članak 271.).
11. Iz navedenih odredbi proizlazi da je nedopuštena pobuda (subjektivni pristup pri sklapanju ugovora) za koju su znale obje ugovorne strane protivna moralu, a time i ugovor ništetan u smislu odredbe članka 322. stavka 1. ZOO-a, da na razloge ništetnosti sud pazi po službenoj dužnosti i da se na nju može pozivati svaka zainteresirana stranka, te da se pravo na isticanje ništetnosti ne gasi.
1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a)
2 Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZOO-a)
12. Iz rezultata raspravljanja pred prvostupanjskim sudom kao izvjesno proizlazi da je prvotuženik FV kao fizička osoba i vlasnik kućanstva (bez poslovne aktivnosti), u razdoblju od 26. siječnja do 13. lipnja 2016., prijavio i odjavio 21 -og radnika (po nekoliko dana ili tjedana), među kojima i drugotuženicu ČV (rođena **.**.1952.), u trajanju od 7 dana (s početkom rada 16. svibnja 2016. do 23. svibnja 2016.), da prvotuženik KV nije predavao zakonom propisanu dokumentaciju za radnike i da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje utvrdio prestanak svojstva osiguranika drugotuženici ČV s nadnevkom 16. svibanj 2016. i poništio staž osiguranja za istu od 17. svibnja do 23. svibnja 2016. kod privatnog poslodavaca FV - kućanstvo iz [adresa].
13. Prema tome, kako je svrha sklapanje Ugovora o radu između prvo i drugo tuženika na sedam dana bila ostvarivanje ne pripadajućih prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja drugotuženice ČV, uz istovremeno svjesnu zloupotrebu pravila radnog odnosa, što su obje ugovorne strane znale, posljedice koje se reflektiraju na tužitelja na način da formalno prijavljenim radnicima, među kojima je drugotuženica ČV priznaje ne pripadajuća prava iz zdravstvenog osiguranja na svoj teret i teret državnog proračuna, to je prvostupanjski sud pravilno zaključio da se radi o nedopuštenoj pobudi (činidbi koja je protivna prisilnim propisima /članak 10. ZR-a[3] / i moralu) i primijenio navedeno materijalno pravo kad je prihvatio tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti Ugovora o radu sklopljenog između prvotuženika FV i drugotuženice ČV s početkom rada 16. svibanj 2016.
14. Stoga, nije u pravu drugotuženica ČV kada tvrdi da je pravo na zdravstveno osiguranje ostvarila na temelju valjane pravne osnove, a niti je od značaj njezin promašeni stav da bi se radilo o prividnom pravnom poslu, posljedice kojeg nisu ništetnost, već nepostojanost, te kada se koristila pravima iz zdravstvenog osiguranja s obzirom da predmet ove parnice nisu posljedice ništetnosti, već utvrđenje ništetnosti, razloge za što je prvostupanjski dao pod točkama 12. do 20. obrazloženja prvostupanjske presudu, koji se žalbenim navodima ne dovode u dvojbu. Navod o početku rada "4.5.2016." (umjesto 16.05.2016.) je očita pogreška u pisanju brojeva, kojim nije izmijenjen sadržaj volje prvostupanjskog suda formiran pri donošenju presude pod stavkom I. izreke, a koju pogrešku prvostupanjski sud može ispraviti u svako doba (članak 342. stavak 1., 2. i 4. ZPP-a).
15. Kako žaliteljica ne navodi konkretne povrede i propuste koje je po njoj prvostupanjski sud počinio vezano za odluku o troškovima, već se samo poziva na zakonsku formulaciju o povredama zbog kojih se i ta odluka može pobijati, te kako drugostupanjski sud na pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima (članak 365. stavak 2. ZPP-a), to odluka o troškovima pod stavkom II. izreke, kojom je odbijen zahtjev drugotuženice ČV ostaje neizmijenjena.
16. Drugotuženici ČV nije priznat trošak žalbe jer nije uspjela sa istom (članak 154. stavak 1. ZPP-a).
3 Zakon o radu (Narodne novine, broj: 93/2014., 98/2019., 151/2022., 46/2023., 64/2023.) 17. Zaključno, ispitivanjem presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1366/2023-9 od 24. ožujka 2025. nisu utvrđeni razlozi pobijanja po drugotuženici ČV, niti razlazi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP-a), zbog čega je odlučeno kao u izreci (članak 368. stavak 1. ZPP-a za stavak I., članak 166. stavak 1. ZPP-a za stavak II.).
U Zagrebu 8. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Nika Grospić Ivasović
