REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2677/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, mr. sc. Senije Ledić, i dr. sc. Ante Perkušića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NN pok. Ž, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i tužitelja VN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Zdenko Duvnjak, odvjetnik u Trogiru, protiv tuženika FN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], TN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], LN pok. ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], ĆN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], RN pok. NN (ABC), OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], GN pok. N iz [adresa], kojeg zastupa privremeni zastupnik Zoran Skelin, odvjetnik u Trogiru, JN iz [adresa], i EN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-210/2025-2 od 20. ožujka 2025., kojom je preinačena presuda i presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru broj P-2273/2024-5 od 31. srpnja 2024., u sjednici održanoj 8. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Tužiteljima se dopušta podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-210/2025-2 od 20. ožujka 2025., u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava na pravično suđenje i u njemu sadržanog prava na pristup sudu.
Obrazloženje
1. Tužitelji su podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-210/2025-2 od 20. ožujka 2025., u dijelu u kojem je preinačena presuda i presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru broj P-2273/2024-5 od 31. srpnja 2024., te su u prijedlogu postavili više pravnih pitanja, između kojih i pitanja navedena u izreci ovog rješenja, smatrajući ih važnim za pravilnost primjene materijalnog prava u ovoj pravnoj stvari i za ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, a kao razloge važnosti navedenim pitanjima pozvali su se na više odluka županijskih sudova (Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-116/2022-2 od 8. svibnja 2024.) u kojima je izneseno pravno shvaćanje suprotno shvaćanju iznesenom u pobijanoj odluci, te na odluku revizijskog suda broj Rev-1019/1997-2 od 21. veljače 2001., Rev-2195/1992-2 od dana 30. prosinca 1992., Rev-585/2024-2 od 15. svibnja 2024., Rev-1109/1992-2 od 9. rujna 1992 Rev-1092/2022-4, Rev-808/2015-2, Rev-1287/1993 od 7. rujna 1994.
2. Pozivom na odredbu čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), prijedlog je utemeljen i na tvrdnji da su mu u postupku provedenom pred drugostupanjskim sudom povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“, Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17), i to prava na pravično suđenje (pravo na obrazloženu sudsku odluku) iz čl. 29. st. 1. Ustava RH i čl. 6. st. 1. Konvencije, odnosno pravo jednakosti svih pred zakonom zajamčeno odredbom čl. 14. st. 2. Ustava RH i pravo vlasništva zajamčeno čl. 48. st. 1. Ustava RH.
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Prijedlog je osnovan.
5. Predmet tužbenog zahtjeva tužitelja je zahtjev za utvrđenje prava vlasništva.
6. Prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjeva tužitelja, ocjenjujući da su tužitelji dokazali osnovanost svojih navoda, a drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku odluku u odnosu na sve tuženike prihvaćajući jedino podnesenu žalbu tuženika GN uz obrazloženje, da se radi o nasljedničkoj zajednici i nužnim i jedinstvenim suparničarima.
7. Tužitelj u prijedlogu, između ostalog, navodi da odluka drugostupanjskog suda odstupa od navedene prakse revizijskog suda, odnosno, da je ista sasvim protivna sudskoj praksi i dovodi do nejedinstvene primjene prava i stvaranje neravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
8. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP revizijski je sud dopustio reviziju s obzirom da su tužitelji učinili vjerojatnim da su im u postupku pred drugostupanjskim sudom povrijeđena temeljna ljudska prava i to pravo na pravično (pošteno) suđenje, odnosno pravo na pristup sudu te zaštitu od arbitrarnosti u odlučivanju sudova i drugih državnih tijela, zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
9. Naime, u konkretnom slučaju prvostupanjski sud je utvrdio da su tužitelji dokazali osnovanost tužbenog zahtjeva, a drugostupanjski sud je po žalbi samo jednog tuženika (GN), uz obrazloženje, da se radi o nasljedničkoj zajednici i nužnim i jedinstvenim suparničarima, preinačio prvostupanjsku presudu i odbio tužbeni zahtjev u odnosu na sve tuženike, iako su prema utvrđenjima prvostupanjskog suda iza prodavatelja (prednika tuženika) provedeni i pravomoćno okončani ostavinski postupci, a da se pri tome drugostupanjski sud uopće nije izjasnio o tome jesu li predmetne nekretnine uopće bile predmet ostavinskog postupka iza prednika tuženika, a od čega zavisi jesu li tuženici nužni i jedinstveni suparničari u odnosu na predmetne nekretnine.
10. Navedenim arbitrarnim postupanjem suda, tužitelji su dokazali, do stupnja vjerojatnosti, da je drugostupanjski sud grubo povrijedio načelo jednakosti stranaka i pravo na pristup sudu, te pravo vlasništva.
11. Stoga je, u smislu citirane odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP, u izreci ovog rješenja određeno u odnosu na koju povredu temeljnog ljudskog prava i u odnosu na koji dio odluke je dopušteno podnošenje revizije.
Zagreb, 8. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Marina Paulić
