Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž R-249/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja tog suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednice vijeća, Vlaste Feuš sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tomislava Aralice, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja UH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici JH, Ana-Marija Žužul Horvat, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Bušurelo, Žužul i partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika GEMMA B&D d.o.o., Zagreb, Prisavlje 2, OIB: 75654709066, kojeg zastupa punomoćnik Boris Pivac, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja nedopuštenosti Odluke o otkazu ugovora o radu, utvrđenju da radni odnos nije prestao te vraćanje tužitelja na rad, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-949/2024-10 od 21. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-949/2024-10 od 21. veljače 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I/ Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I Utvrđuje se nedopuštenom i bez pravnog učinka Odluka tuženika GEMMA B&D d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 75654709066 o izvanrednom otkazu ugovora o radu od dana 4. lipnja 2024. godine te da radni odnos tužitelja UH iz [adresa], dr. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kod tuženika nije prestao.
II Nalaže se tuženiku GEMMA B&D d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Prisavlje 2, OIB: 75654709066 vratiti tužitelja UH iz [adresa], dr. [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na radno mjesto vozač – dostavljač ili na drugo odgovarajuće mjesto u slučaju da je u međuvremenu navedeno radno mjesto prestalo postojati, u roku od osam dana, pod prijetnjom ovrhe.
III Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od osam dana, pod prijetnjom ovrhe."
II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 625,00 eura u roku 15 dana."
2. Protiv te presude žali se tužitelj iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da sud drugoga stupnja u cijelosti preinači pobijanu presudu na način da u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu parničnog troška tužitelju, podredno da istu ukine i vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka.
3. Tuženik u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbe tužitelja.
4. Žalba tužitelja je neosnovana.
5. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba Zakona o parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9.,13. i 14. („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14.i 70/19- dalje u tekstu: ZPP), a na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP).
5.1. Sud prvoga stupnja nije počinio niti bitnu povredu odredaba iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju u žalbi ukazuje tužitelj budući pobijana presuda nema nedostatke radi kojih se ne bi mogla ispitati. Izreka pobijane presude je razumljiva i nije u proturječnosti s jasno i potpuno navedenim razlozima u obrazloženju.
6. Nije ostvarena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi s čl. 8. ZPP na koju prema sadržaju žalbe ukazuje tužitelj.
7. Naime prema motrištu ovoga suda prvostupanjski postupak je proveden i pobijana presuda sastavljena je u skladu s odredbama ZPP a pogotovo nije počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP time što nije proveden dokaz saslušanjem svih svjedoka predloženog po tužitelju. Navedeno stoga, što iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud dao jasne razloge zašto nije proveo dokaz saslušanjem, upravo obrazlažući da je provedenim dokazima u dovoljnoj mjeri razjasnio sve relevantne činjenice i okolnosti u kojima su se odvijale pojedine radnje da bi sa sigurnošću donio odluku o tužbenom zahtjevu. O tome koji će se dokazi izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica rješava sud (čl. 220. st. 2. ZPP), a saslušanje svjedoka ŠH nije niti bilo potrebno, jer su odlučne činjenice u prvostupanjskom postupku utvrđene i bez provođenja tog dokaza.
7.1. U odnosu na žalbene navode tužitelja da je prvostupanjski sud pogrešno cijenio iskaze saslušanih svjedoka, valja reći da su isti u cijelosti neosnovani, jer je sud prvog stupnja dao jasne i valjane razloge glede ocjene njihovih iskaza, dok se prigovori žalitelja u suštini svode na preocjenjivanje tih iskaza i davanja vlastite i to pogrešne ocjene izvedenih dokaza, na koju je u smislu odredbe čl. 8. ZPP ovlašten jedino sud.
8. Naime, sud prvog stupnja u skladu s odredbom čl. 8. ZPP odlučuje koje će činjenice cijeniti kao dokazane prema svom uvjerenju i to prema savjesnoj i brižljivoj ocjeni svakog dokaza i svih dokaza zajedno na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
9. Predmet postupka je zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti Odluke tuženika o izvanrednom otkazu ugovora o radu, utvrđenje da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao te vračanje tužitelja na radno mjesto vozača – dostavljača ili drugo odgovarajuće mjesto.
10. Polazeći od utvrđenja da je tužitelj neopravdano odbio izvršavanje svojih radnih zadataka, sud prvog stupnja utvrdio je da su ispunjene pretpostavke za izvanredni otkaz ugovora o radu, odnosno da je u konkretnom slučaju tuženik imao opravdani razlog za izvanredno otkazivanje ugovora o radu tužitelju.
11. U ovom drugostupanjskom postupku po žalbi tužitelja sporno je je li razlog odbijanja izvršavanja radnih zadataka predstavlja osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa.
12. Odredbom čl. 116. st. 1. t. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/2022 i 64/2023 - u daljnjem tekstu ZR), propisano je da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć. Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
13. Odredbom čl. 65. ZR-a propisano je da u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
14. Suprotno žalbenim navodima tužitelja valja odgovoriti da je prekovremeni rad posljedica događaja koji je izvanredan i nepredvidiv te je tuženik dokazao da se kod njega upravo dogodio slučaj kada je morao izvršiti preseljenje svoje robe u drugo skladište kako bi mogao nastaviti redovno poslovanje. Naime, tuženik je kao poslodavac čim je saznao za činjenicu da je preseljenje žurno i nužno o istom na siguran način izvijestio sve zaposlenike, a što proizlazi iz dokaznog postupka. Slijedom navedenoga neodlučan je žalbeni navod da je zaprimio odluku o prekovremenom radu dva dana prije istog jer i iz iskaza samog tužitelja proizlazi da je o prekovremenom radu bio upoznat, kao i svi drugi zaposlenici.
15. Budući iz iskaza tužitelja proizlazi da je kao obiteljski razlog odbijanja prekovremenog rada naveo proslavu dječjeg rođendana, za ukazati je da je odredbom čl. 87.a ZR propisano da se kao opravdani razlog odsutnosti s posla jedan dan može navesti obiteljski razlog uzrokovan bolešću ili nesretnim slučajem, a proslava dječjeg rođendana to ne predstavlja.
16. Slijedom navedenoga budući je odredbom čl. 65. st. 1. ZR propisano kako je radnik dužan na zahtjev poslodavca raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena te da svojevoljno ne može odbiti prekovremeni rad, a izostanak s prekovremenog rada može opravdati samo jedino kao izostanak sa redovnog rada to se žalbeni navodi tužitelja ne mogu prihvatiti kao osnovani.
17. Žalbene navode tužitelja koji nisu od odlučnog značaja, ovaj sud nije ocijenio (čl. 375. st. 1. ZPP).
18. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno je primijenio materijalno pravo iz gore citiranih odredaba Zakona o radu.
19. I odluka prvostupanjskog suda o naknadi parničnog troška je pravilna. Ovo iz razloga što je prvostupanjski sud pri donošenju te odluke imao u vidu samo potreban parnični trošak tuženika (čl. 155. st. 1. i 2. ZPP) te imajući u vidu uspjeh stranaka u parničnom postupku (čl. 154. st. 1. ZPP).
20. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, to je valjalo po osnovu temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja te potvrditi prvostupanjsku presudu.
U Zagrebu, 8. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Vlatka Fresl Tomašević
