Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-2401/2022-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednika vijeća, Tomislava Aralice, člana vijeća i suca izvjestitelja te Vlaste Feuš, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja BJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupan po ODO-u Split, radi isplate, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-7031/2021 od 18. svibnja 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 8. srpnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr-7031/2021 od 18. svibnja 2022.

r i j e š i o  j e

II. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se rješenje o troškovima postupka sadržano u presudi Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Pr- 7031/21 od 18. svibnja 2022. u pobijanom dijelu pod t. II. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev u preostalom dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, Ministarstvo financija, zastupani po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, da tužitelju BJ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj]., na ime razlike plaće isplati daljnji iznos od 4.399,00 kn bruto zajedno sa zatraženom zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 196,34 kn od 16.11.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 215,00 kn od 16.12.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 136,06 kn od 16.01.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 68,70 kn od 16.06.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 72,00 kn od 16.07.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 262,90 kn od 16.01.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 206,10 kn od 16.02.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 138,00 kn od 16.05.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 207,00 kn od 16.07.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 138,00 kn od 16.11.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 198,00 kn od 16.01.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 216,90 kn od 16.02.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 198,90 kn od 16.04.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 138,60 kn od 16.07.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 331,50 kn od 16.09.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 138,60 kn od 16.12.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 69,30 kn od 16.01.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 221,60 kn od 16.07.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 72,00 kn od 16.09.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 327,40 kn od 16.01.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 224,20 kn od 16.02.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 375,30 kn od 16.06.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 246,60 kn od 16.07.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl.29. Zakona o obveznim odnosima, koja je određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015. godine, a od 01.08.2015. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena, te da plati trošak parničnog postupka zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi koja teče od presuđenja pa do isplate".

II. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak."

2. Rješenje o troškovima postupka sadržano u presudi suda prvog stupnja u dijelu pod t. II. izreke pobija žalbom tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP). Predlaže drugostupanjskom sudu preinačiti osporavanu presudu.

3. Presudu suda prvog stupnja pobija i tužitelj u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da se ista preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno ukine.

4. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode tužitelja u cijelosti te predlaže odbiti žalbu u cijelosti kao neosnovanu.

5. Žalba tuženika nije osnovana.

6. Žalba tužitelja nije osnovana.

U odnosu na žalbu tužitelja:

7. Neosnovano tuženik u žalbi navodi da je donošenjem pobijane presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, jer navedena presuda sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, a kako ne postoji niti proturječje između razloga te presude i stanja spisa, to ista presuda nema nedostatka zbog kojih se ne može ispitati.

8. Nisu počinjene niti preostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP-a na počinjenje kojih ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a.

9. Prema odredbi čl. 467. st. 1. ZPP-a presuda kojom se završava postupak u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog točno određenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP te zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a ne i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga žalbeni navodi tužitelja kojima osporava pravilnost činjeničnih utvrđenja suda prvog stupnja i počinjenja relativno bitnih povreda odredaba parničnog postupka nisu cijenjeni.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja, djelatnika Područnog carinskog ureda, na radnom mjestu carinika, za isplatu razlike plaće s osnove prekovremenih sati u razdoblju od listopada 2013. do lipnja 2018.

11. U ovoj žalbenoj fazi postupka nije sporno da je tužitelj u spornom razdoblju radio kao carinik u turnusu 12 – 24 – 12 – 48, sporno je je li sud prvog stupnja pravilno obračunao mjesečni fond sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati te visinu naknade koju ostvaruje tužitelj primjenom odredbe stavka 12. članka 44. Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (Narodne novine, broj: 93/08, 89/12, 104/13, 150/13, 153/13:dalje- KU/08), odnosno stavka 10. članka 38. Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (Narodne novine, broj: 112/17, 12/18 - dalje: KU/17).

12. Odredbom članka 87. stavak 2. Zakona o carinskoj službi (Narodne novine, broj: 68/13, 30/14, 115/16 - dalje: ZCS) propisano je da se tjedno radno vrijeme carinskog službenika u pravilu raspoređuje na pet radnih dana i traje 40 sati dok se prema odredbi članka 89. stavak 4. ZCS-a radom u turnusu smatra rad carinskih službenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji carinski službenik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u smjenama od po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Ako je rad carinskih službenika organiziran u smjenama ili turnusu, prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od redovne smjene ili turnusa te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati (članak 89. stavak 6. ZCS).

13. Nastavno, odredbom članka 44. KU/08, odnosno članka 38. KU/17, propisano je da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se za svaki sat rada i to za prekovremeni rad 50%. Prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno.

14. S obzirom na odredbu članka 120. stavak 1. KU/08, odnosno članka 101. stavak 8. KU/17, tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike i namještenike (dalje: Komisije) imaju pravnu snagu i učinke Kolektivnog ugovora pa se u primjeni stavka 12. članka 44. KU/08, odnosno stavka 10. članka 38. KU/17, vezan tumačenjima Komisije. Tumačenjem br. 11/44 donesenom 13. lipnja 2013., Komisija je utvrdila da rad službenika koji traje 12 sati dnevno ima obilježje rada u turnusu ako se rad obavlja u ciklusima 12-24-12-48, dok u ostalim slučajevima takav rad ima obilježja rada organiziranog na drugi način iz članka 44. stavak 11. KU i prema Tumačenju broj 8/44 donesenom na sjednici Komisije od 29. travnja 2013. službenik koji radi u smjenama nema pravo na naknadu plaće za blagdan i zakonom predviđene neradne dane koji padaju na dane ponedjeljak - petak, ako prema rasporedu radnog vremena u te dane nije trebao raditi. Službenik koji radi u smjenama i stvarno radi na blagdan ili zakonom predviđeni neradni dan koji pada u dane ponedjeljak- petak (za koji službenici koji rade od ponedjeljka do petka imaju pravo na naknadu plaće), da ima pravo na uvećanje plaće od 150%. Pored toga, može ostvariti pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad ako su ispunjeni uvjeti iz članka 44. stavak 10., 11. i 12. Kolektivnog ugovora, odnosno za svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

15. Prema Tumačenju Komisije broj 2/35 redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje svaki službenik ili namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana (dani od ponedjeljka do petka, bez državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom) u tekućem mjesecu pomnoži s osam(8).

16. Prema Tumačenju Komisije broj 24/44 donesenim na sjednici od 22. siječnja 2014. službenik ili namještenik koji radi u turnusima, smjenama ili u radu organiziranom na drugačiji način iz članka 44. stavak 11. Kolektivnog ugovora nema pravo na naknadu za blagdan. Ako je navedeni službenik i namještenik radio na blagdan ima pravo na uvećanu plaću za 150%. Ako je navedeni službenik i namještenik prema rasporedu radnog vremena odradio sve svoje radne dane/sate, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovni mjesečni fond sati, koji čine redovni mjesečni fond radnih sati iz članka 44. stavak 12. Kolektivnog ugovora i sati plaćenog blagdana na koje imaju pravo službenici i namještenici koji rade od ponedjeljka do petka, ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz članka 41. stavak 2. Kolektivnog ugovora te dodatke na plaću koje je ostvario.

17. Također se navodi i tumačenje Zajedničke komisije vezano uz članak 44 st. 10. i 12. KU/08 od 16. svibnja 2012. u kojem se navodi: "Prekovremeni sati rada djelatnika koji rade u turnusu, dobije se na način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom. Prekovremeni rad se djelatniku, koji radi u turnusu, obračunava mjesečno, neovisno o tome je li djelatnik radio na blagdan ili neradni dan određen zakonom, ili nije. Djelatniku koji radi u turnusu, ne plaća se posebno naknada plaće za blagdan ili neradni dan određen zakonom ako ne radi taj dan. Ako na taj dan radi, plaća mu se uvećava za rad blagdanom, odnosno neradnim danom određenim zakonom, a prekovremeni rad obračunava mu se po isteku mjeseca kao rad koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati."

18. Zaključno treba kazati da prema odredbi stavka 1. članka 44. KU/08, odnosno stavka 10. članka 38. KU/17, sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan, u smislu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj: 33/96, 96/01, 13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,), evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenskom radu i na blagdan ili neradni dan i dr., ti sati uvećavaju se prema stavku 12. članak 44. KU/08, odnosno stavku 10. članku 38. KU/17. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbe stavka 12. članka 44. KU/08, odnosno stavka 10. članka 38. KU/17.

19. Tužitelju temeljem pravilno obračunatih sati prekovremenog rada pripada pravo na razliku plaće po varijanti i izračunu vještaka u tablici broj 4 i 5. Broj odrađenih prekovremenih sati preko mjesečnog fonda radnih sati vještak je prikazao u tablici br. 4. na temelju dokumentacije u spisu i taj broj prekovremenih sati među strankama nije sporan. U tablici broj 5 vještak je dao izračun bruto iznosa za sate prekovremenog rada iz tablice 4. Neosnovano se tužitelj u žalbi poziva na izračune vještaka iz tablice broj 7 u kojima je vještak upravo na traženje tužitelja iz podneska od 4. studenog 2019. izračunao "ukupan broj sati odrađenih na blagdan, neradne dane utvrđene Zakonom te da ih obračuna kao sate rada koji prelaze mjesečni fond radnih sati po isteku pojedinog mjeseca u utuženom razdoblju…". Takav način obračunavanja prekovremenih sati suprotan je ranije navedenim propisima, a prvostupanjski sud je pravilno prihvatio broj prekovremenih sati tužitelja prikazan u tablici 4., a ne izračun iz tablice 7 u kojoj je, kako navodi vještak, "izračunao koliko bi tužitelj trebao biti dodatno plaćen ako bi se rad na dane blagdana i neradne dane obračunao kao prekovremeni rad" (list 210 spisa). Izračun vještaka o broju stvarno odrađenih prekovremenih sati tužitelja navedenih u tablici 4., a obračunatih u tablici 5. tužitelj tijekom postupka, a niti u žalbi ne osporava, a ispravnost tih podataka proizlazi i iz stanja spisa. Pogrešno tužitelj u žalbi smatra da mu je pobijanom presudom trebao biti priznat "prekovremeni rad po isteku mjeseca koji rad prelazi redovan mjesečni fond radnih sati" u iznosu od 5.234,38 kuna temeljeći isti na podacima iz tablice 7. nalaza vještaka izrađenoj na način da se broj prekovremenih sati rada koje je tužitelj odradio na blagdane kada su u tjednu padali od ponedjeljka do petka imaju smatrati satima koji prelaze mjesečni fond radnih sati, bez obzira na činjenicu da li ostvareni sati rada tužitelja dosita prelaze redovan mjesečni fond radnih sati ili ne. Kako je tužitelju presudom Općinskog suda u Splitu posl. br. Pr- 819/18 od 2. prosinca 2020. već naloženo tuženoj da tužitelju isplati iznos od 834,45 kn bruto, tj. upravo iznos obračunat u tablici br. 5. nalaza vještaka temeljem ispravno utvrđenog stvarnog broja prekovremenih sati iz tablice br. 4. pravilno je prvostupanjski sud odbio zahtjev tužitelja za isplatu daljnjeg iznosa od 4.399,00 kuna bruto s pripadajućim zatraženim kamatama.

20. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju pravilne odredbe čl. 154. st. 4. ZPP-a i članka 155. ZPP-a. Kako je neosnovana žalba tužitelja to nisu osnovani niti njegovi žalbeni navodi kojima osporava omjer uspjeha stranaka u sporu.

21. Slijedom iznesenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

U odnosu na žalbu tuženika:

22. Pravilna je zakonita odluka suda prvog stupnja po kojoj svaka stranka snosi svoje troškove postupka iako tuženik pravilno u žalbi navodi da je u ponuđenoj izvansudskoj nagodbi za 12 prekovremenih sati ponudio u roku 30 dana od zaključenja nagodbe (a do njezinog zaključenja nije došlo) isplatiti tužitelju iznos od 746,32 kn, a prvostupanjski sud je u pobijanoj presudi naveo da rok za isplatu nije bio određen, ostaje činjenica da tuženik nije tužitelju isplatio niti taj nesporan iznos do zaključenja glavne rasprave pred prvostupanjskim sudom.

23. Slijedom iznesenog valjalo je na temelju odredbe čl. 380. t. 2. odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Zagrebu, 8. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević