REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 13. Pr-315/2023-66

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Domagoju Franji Frntiću, kao
sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M.V. iz Z., OIB: …, zastupane po punomoćnici M. J.J., odvjetnici iz Z., protiv tuženika A. o. d.d., Z., OIB: …, zastupanog po odvjetnicima iz O. d. G. & P. d.o.o., Z., radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18. listopada 2023. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice M.J.J., odvjetnice, te zamjenika punomoćnika tuženika I. G., odvjetnika, dana 27. studenog 2023.

p r e s u d i o j e

I/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati iznos od 2.670,38 eur /

20.120,00 kn¹ s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 18. ožujka

2019. do isplate, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i
dr.), za razdoblje do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako
polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.
siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem
kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje
glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg
polugodišta, za tri postotna poena, u roku od 8 dana.

II/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka
u iznosu od 2.403,11 eur / 18.106,25 kn¹, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama
sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja
se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska
središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je
obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena,
tekućim od 27. studenog 2023. do isplate, u roku od 8 dana.

__________________________________

1Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2 Poslovni broj: 13. Pr-315/2023-66

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi i tijekom postupka navodila da je kao radnik I.I. d.d. pretrpjela ozljedu na radu, te u ovom postupku potražuje naknadu nastale
štete, od tuženika kao osiguravatelja, sve uz pripadajuće zakonske zatezne kamate i
naknadu troškova.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodio da se protivi
tužbi i tužbenom zahtjevu, navodeći pritom da se osporava odgovornost poslodavca
tužiteljice, kao i opseg nastale štete, kojim slijedom je bila osporena osnovanost i
visina tužbenog zahtjeva, s tim da je iznesen i prigovor stvarne nenadležnosti ovog
suda.

3. Tijekom postupka prvostupanjski sud donio je presudu dana 24. srpnja 2020.
poslovnog broj Pr-897/2019 (kojom je djelomično usvojen tužbeni zahtjev, list 179-
187 spisa), koju je Županijski sud u Rijeci u ožaljenom dijelu ukinuo svojom odlukom
poslovnog broja Gž R-132/2021 od 15. veljače 2023. (list 231-234 spisa),
uvažavajući prigovor stvarne nenadležnosti kojeg je iznosio tuženik, te je predmet
vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Sud je u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja tijekom ponovljenog postupka
izvršio uvid u Prijavu o ozljedi na radu od 5. listopada 2018. (list 5-10, 37-42 spisa),
medicinsku dokumentaciju (list 11-28, 43-67, 85 spisa), zapisnik o obavljenom
inspekcijskom nadzoru od 18. prosinca 2018. (list 30-32 spisa), zapisnik o izjavi
povodom ozljede na radu od 17. listopada 2018. i 11. listopada 2018. (list 33-34, 35-
36 spisa), dopis od 13. ožujka 2019. (list 76 spisa), presliku police osiguranja broj
… (list 93-94 spisa), uvjete za osiguranje od odgovornosti (list 95-99
spisa), Opće uvjete za osiguranje imovine (list 100-103 spisa) i presliku zdravstvenog
kartona (list 115-131 spisa), kao što je saslušana i sama tužiteljica te svjedoci
M.J., oboje na ročištu održanom 12. ožujka 2020. (list 165-168 spisa) i
D. H. na ročištu održanom 2. srpnja 2020. (list 171-174 spisa). Također je
provedeno i medicinsko vještačenje po vještaku prof. dr. sc. B.Š. (nalaz i mišljenje od 24. rujna 2019., list 135-138 spisa, dodatno usmeno očitovanje
na ročištu održanom 28. listopada 2019., list 150-152 spisa).

5. Izvršen je i uvid u priklopljeni spis Ministarstva, KLASA: …

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza
zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91 i dr.) sud je
utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila zaposlena u trgovačkom
društvu I. I. d.d., s tim da je iz Police osiguranja broj … vidljivo
da je tuženik osiguravatelj navedenog trgovačkog društva, u naravi poslodavca
tužiteljice, između ostalog, i za slučajeve odgovornosti prema vlastitim djelatnicima.

8. Nadalje, iz priložene dokumentacije proizlazi da se tužiteljica dana 4.
listopada 2018. ozlijedila za vrijeme radnog vremena, kod čega tužiteljica navodi da

__________________________________

1Fiksni tečaj konverzije 7,53450

3 Poslovni broj: 13. Pr-315/2023-66

joj je s naslova predmetnog ozljeđivanja nastala šteta, naknadu koje potražuje u ovom postupku.

9. Pritom je, a kako je već ukazano, tuženik iznosio prigovor stvarne
nenadležnosti ovog suda, navodeći da se ne bi radilo o radnom sporu, mada se
potražuje naknada štete nastale na radu, ali temeljem police tj. ugovora o osiguranju.
No, predmetni prigovor nije osnovan, budući da je u konkretnom slučaju tužiteljica
radnik kojem je nastala šteta, predmet spora je naknada štete nastale na radu, dok je
tuženik (osiguravajuće društvo) u navedenoj procesnoj poziciji kao osiguravatelj
poslodavca tužiteljice, upravo u odnosu na pokrivanje šteta koje pretrpe zaposleni
kod predmetnog poslodavca, što je vidljivo iz priložene police.

10. Na taj način, a uzimajući u obzir da ne postoji propis koji bi određivao da se
radnim sporom ne smatra i ona parnica za naknadu štete nastale na radu u kojoj
tuženik nije poslodavac (već njegov osiguravatelj), nije bilo moguće prihvatiti
spomenuti prigovor tuženika, u vezi čega se ukazuje i da u konkretnom slučaju
pitanje stvarne nenadležnosti ne utječe na pravnu i činjeničnu prirodu spora (npr. u
odnosu na primjenu propisa i sl., kod čega se ističe da policom npr. nije isključena
primjena odredbi koje uređuju materiju naknade štete nastalu radniku na radu ili u
vezi rada od strane poslodavca), kojim slijedom su neosnovani navodi tuženika iz
odgovora na tužbu kada tvrdi da se osnovanost tužbenog zahtjeva, aktivna te
pasivna legitimacija neće razmatrati u smislu radno-pravnih propisa, a neosnovan je i
prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika s obzirom da se radi, kako je već
rečeno o osiguravatelju poslodavca tužiteljice, i to i za slučajeve odgovornosti prema
vlastitim djelatnicima, što je ovdje slučaj. Navedeno je sukladno i sa stajalištem
Vrhovnog suda Republike Hrvatske (izraženo npr. i u odluci poslovnog broja Gr1
404/2021, koja je dostavljena i u ovaj spis), u podudarnoj pravnoj situaciji tj. također u
postupku u kojem je tužitelj bio radnik trgovačkog društva koje je u vrijeme štetnog
događaja imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti kod tuženika, te u vezi
čega Vrhovni sud Republike Hrvatske navodi da među radne sporove spadaju i
sporovi o naknadi štete koju radnik pretrpi na radu ili u vezi s radom, i kada valja
primijeniti odredbe čl. 433.-437. Zakona o parničnom postupku, te je kao stvarno
nadležni sud u tom (usporedivom) postupku odredio naslovni sud (Općinski radni sud
u Zagrebu), i kakvo shvaćanje po stajalištu ovog suda valja prihvatiti i u ovom
postupku, tj. ocijeniti da je prigovor stvarne nenadležnosti neosnovan te da je
naslovni sud nadležan za suđenje u ovom postupku, kao funkcionalno specijalizirani
sud za radne sporove na području svoje mjesne nadležnosti (kojoj se u ovom
postupku nije prigovaralo).

11. Nastavno navedenom, za ukazati je da valja uzeti u obzir odredbu čl. 25.
važećeg Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14 i dr.), kojom je propisana objektivna
odgovornost poslodavca za štete nastale na radu i u vezi rada, dok razlozi
oslobođenja odgovornosti mogu biti samo namjera ili krajnja nepažnja radnika,
odnosno viša sila ili radnja trećeg.

12. Kako se prigovaralo i odgovornosti same tužiteljice za nastanka štetnog
događaja, to su tijekom postupka izvođeni dokazi i s tim u vezi, tj. izvršen je uvid u
priloženu dokumentaciju, uključivo i u priklopljeni spis Ministarstva KLASA: …, kao što je
saslušana i sama tužiteljica te svjedoci M.J. te D.H.

__________________________________

1Fiksni tečaj konverzije 7,53450

4 Poslovni broj: 13. Pr-315/2023-66

13. Pritom je tužiteljica iskazivala da je zaposlena kod naprijed navedenog
poslodavca, kao dipl. ing. kemije, te poslove prvenstveno obavlja u laboratoriju, koji
je u sklopu prostorija poslodavca, s tim da poslovi i radni zadaci između ostalog
obuhvaćaju i ispitivanje toplinsko-izolacijskih materijala, što je tužiteljica obavljala i u
trenutku nastanka štetnog događaja, tj. radila je na kondicioniranju jednog od
uzoraka, i to ekspandiranog polistirena, što je jedan od izolacijskih materijala, radilo
bi se u naravi o materijalu stiropornog tipa, nije bio veće mase, no radilo se o
relativno glomaznom i nespretnom predmetu.

14. Slijedom uobičajenog rasporeda radnji prilikom takvih poslova, kako je
iskazala tužiteljica, uzorak je prenosila s jednog mjesta u laboratoriju na drugo,
konkretno prema sušilici budući da se uzorak morao osušiti prije daljnjeg ispitivanja,
te se u tom trenutku spotaknula na jednu od posuda koje su se nalazile na podlozi u
laboratoriju, izgubila ravnotežu te pala tj. udarila desnim koljenom i stranom tijela u
podlogu, na koji način je dobila povrede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji,
prvenstveno na koljenu, kuku te desnoj ruci, kao što je dobila i potres mozga,
proizlazi da je na kratko izgubila i svijest.

15. U iskazu je pojašnjeno da je u samom laboratoriju svaki dan, i to kroz više
godina, budući da radi kod tog poslodavca već kakvih šest godina te praktički dnevno
koristi laboratorij. Također je tužiteljici bilo poznato da su spomenute posude na koje
je zapela na podu, no ipak je zapela na jednu, vjerojatno slučajno, naime zbog
nošenja glomaznog uzorka nije imala dobar pregled prostorije s tim da je tužiteljica
dodatno ukazala da se po laboratoriju kreće redovito, sa i bez uzoraka. Ocjenjuje da
se kretala primjereno pažljivo, dok je bila odjevena u propisanu zaštitnu odjeću, što
uključuje kutu te rukavice, dok je na nogama imala vlastite cipele, koje i inače nosi na
poslu.

16. Neposrednih očevidaca događaja nije bilo, budući da je u tom trenutku bila
sama u laboratoriju, kolege su očito nešto čule te su priskočile u pomoć. Koliko se
sjeća, među prvima je došla kolegica D. H., kao i M.J., koji
su očito bili u susjednoj prostoriji. Vozilom hitne pomoći tužiteljica je bila prevezena
radi pružanja odgovarajuće liječničke pomoći.

17. Na bolovanju povodom događaja je bila oko pet mjeseci, prilikom liječenja
kod kuće tuđu pomoć joj je pružala prvenstveno sestra, s tim da se nastavno vratila
na posao te ponovno radi.

18. Iznesene navode tužiteljice u bitnom je potvrdio svjedok M.J.,
osobito okolnosti da u redovne radne zadatke spada i baratanje s uzorcima, uključivo
i s ekspandiranim polistirenom, a potvrdio je i da se u laboratoriju ne nosi zaštitna
obuća, mada je moguće zadužiti takve cipele. Potvrđeno je i da se u laboratoriju na
podlozi nalaze pojedini predmeti, konkretno posude za držanje ili ispitivanje
materijala, no smatra da je bilo dovoljno mjesta za prolazak, u kojem smislu je
iskazivala i svjedokinja D.H., koja je također iznosila da je bilo dovoljno
mjesta za kretanje po laboratoriju, kao i da je tužiteljica kritične zgode uzorak nosila
bočno, što je i prirodno, jer bi se nošenjem s frontalne strane blokirao pogled, kod
čega je navedena svjedokinja iskazivala i da je ona redovito u laboratoriju prenosila
takav tip uzoraka.

__________________________________

1Fiksni tečaj konverzije 7,53450

5 Poslovni broj: 13. Pr-315/2023-66

19. Ocjenjujući naprijed navedeno, za ukazati je da tuženik, na kojem je teret
dokazivanja (budući da je osiguravatelj u procesnoj poziciji poslodavca, na kojem je
teret dokazivanja s obzirom na zakonom propisanu objektivnu odgovornost, i što,
kako je prethodno već rečeno, nije isključeno postojećom policom osiguranja), nije
dokazao postojanje razloga za oslobođenje od odgovornosti tj. nije dokazana
namjera ili krajnja nepažnja tužiteljice (obična nepažnja ne predstavlja razlog
oslobođenja od odgovornosti). To iz razloga što iz utvrđenog činjeničnog stanja ne
proizlazi da bi postupanje tužiteljice predmetne zgode odudaralo od postupanja
usporedivog radnika u istoj situaciji, a što je vidljivo iz izvedenih dokaza, osobito
iskaza, u kojima se u bitnome suglasno navodi da je rad s opisanim tipom uzoraka
bio uobičajen, da su ih radnici prenosili po laboratoriju, da nije bilo potrebno koristiti
posebnu zaštitnu obuću, kao i da je po stajalištu svjedoka bilo dovoljno mjesta za
kretanje, s tim da je svjedok J., inače rukovoditelj laboratorija, naveo da su
na podlozi bili i drugi predmeti, tj. posude s uzorcima (svjedokinja H. je rekla da
se ne sjeća navedenog), a potvrđeno je i da je tužiteljica uzorak nosila bočno (uz
tijelo), kako to spominje svjedokinja H.

20. Na taj način proizlazi, a što je podudarno s priloženom Prijavom o ozljedi na
radu (spominje se spoticanje i pad tužiteljice - t. 36.) te s utvrđenjima iz priklopljenog
spisa Ministarstva, gdje se također spominje da su na
stolovima i slobodnom prostoru odloženi uzorci za ispitivanje kao da se uz stolove na
podu nalaze četiri plastične posude, dimenzija 85x63x45, u kojima su se nalazi uzorci
u vodi, što je spominjao i svjedok J., kod čega je inspekcija rada utvrdila
prolaz širine 135 cm, da u postupanju tužiteljice, kako je već rečeno, nema
elemenata namjere ili krajnje nepažnje, što bi jedino moglo dovesti do oslobođenja
od odgovornosti u ovom slučaju (u predmetnoj situaciji se ne može govoriti o radnji
trećeg ili višoj sili), s tim da se ističe i da nije bilo potrebno provoditi daljnje dokaze na
okolnost odgovornosti, a s obzirom na prethodna utvrđenja suda, kojim slijedom nije
bilo potrebno provesti npr. vještačenje po vještaku zaštite na radu, na okolnost da li
je tužiteljica posao obavljala na siguran način, budući da izvođenje tog dokaza ne bi
dovelo do utvrđenja da je na strani tužiteljice bilo namjere ili krajnje nepažnje, a nije
bilo potrebno niti saslušati uređujućeg inspektora rada koji je obavio konkretni nadzor
(D.Č.), s obzirom da je u spis priložena dokumentacija inspektorata, iz koje
proizlaze sve relevantne okolnosti.

21. Dakle, slijedom iznesenog bi proizlazilo da se u konkretnom slučaju radi o
ozljeđivanju na radu, kojim slijedom je za naknadu štete objektivno odgovoran
poslodavac tj. posljedično njegov osiguravatelj u smislu postojeće police, pri čemu je,
kako je naprijed šire obrazloženo, utvrđeno da ne postoje razlozi za oslobođenje od
odgovornosti (napominje se, a u odnosu na sudsku praksu dostavljenu uz podnesak
tuženika od 21. kolovoza 2020., da je ista neprimjenjiva na ovu pravnu stvar, budući
da se ne odnosi na Zakon koji je važio u trenutku nastanka štetnog događaja koji je
predmet ovog postupka i na kojem Zakonu se temelji ova presuda /Zakon o zaštiti na
radu, NN, 71/14 i dr., u smislu kojeg razlog za oslobođenje od odgovornosti može biti
samo namjera ili krajnja nepažnja radnika/, već se dostavljena sudska praksa odnosi
na raniji Zakon o zaštiti na radu /NN, 59/96 i dr./, u smislu kojeg razlog za
oslobođenje od odgovornosti može, uz namjeru ili krajnju nepažnju radnika, biti i
obična nepažnja radnika, a koji Zakon u vrijeme nastanka štetnog događaja nije bio
na snazi).

__________________________________

1Fiksni tečaj konverzije 7,53450

6 Poslovni broj: 13. Pr-315/2023-66

22. Na taj način je utvrđena pasivna legitimiranost te odgovornost tuženika za
naknadu štete tužiteljici, te se u daljnjem tijeku postupka utvrđivala i visina nastale
štete, kao i postojanje uzročno-posljedične veze između štetnog događaja te nastale
štete.

23. Navedeno se utvrđivalo prvenstveno provođenjem medicinskog vještačenja
po vještaku prof. dr. sc. B.Š., spec. kirurg-subspec. traumatolog, koji je
u svom pisanom nalazu i mišljenju (list 135-138 spisa) utvrdio da je tužiteljica
stradala na radnom mjestu tj. spotaknula se i pala. Zadobila je natučenje glave s
lakšim potresom mozga, natučenje desnog kuka, desnog koljena i desnog ručnog
zgloba. Prema mehanizmu ozljeđivanja i slijedu medicinske dokumentacije postoji
uzročno-posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i navedenih ozljeda.
Liječena je u bolnici dva tjedna gdje je obrađivana zbog glavobolja i vrtoglavica.
Tijekom boravka u bolnici u jednom navratu je kratkotrajno izgubila svijest i pala što
je pripisano vazovagalnoj sinkopi (kratkotrajni, iznenadni gubitak svijesti zbog
smanjene opskrbe mozga krvlju a koji nastaje zbog smanjenog srčanog minutnog
volumena). Tužiteljica se prije predmetnog štetnog događaja liječila zbog anksiozno-
depresivnog stanja a u preslici zdravstvenog kartona 13. kolovoza 2013. je navedeno
da je mjesec dana imala vrtoglavicu. I nakon otpusta iz bolnice nastavljeno je
liječenje i obrađivanje zbog vrtoglavice ali razlog vrtoglavice nije utvrđen. Dana 14.
studenog 2018. joj se pri naglom ustajanju u ordinaciji obiteljske medicine zavrtjelo,
pala je i zadobila ponovno natučenje desnog koljena i desne ruke te natučenje
područja brade.

24. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja.

25. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu kod pregleda
tužiteljice, po završetku liječenja kod tužiteljice nisu zaostale trajne posljedice koje bi
dovele do smanjenja životne aktivnosti tužiteljice a uslijed čega bi trpjela duševne
boli.

26. Tužiteljica je zbog zadobivene ozljede i tijekom liječenja trpjela fizičke
bolove jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg osam dana i manjeg šest tjedana
kumulativno. Tužiteljica je trpjela fizičke bolove i zbog pada 14. studenog 2018.,
navedeni fizički bolovi su isključeni iz navedene ocjene.

27. Tužiteljica je trpjela primarni strah jer je u trenutku štetnog događaja
kratkotrajno izgubila svijest. U nastavku liječenja trpjela je sekundarni strah
(zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja, pogoršanje ranije prisutnog anksiozno-
depresivnog stanja) jačeg intenziteta dva dana, srednjeg osam dana, te manjeg
osam tjedana kumulativno.

28. Tuđa pomoć u opsegu dva sata dnevno joj je bila potrebna četiri tjedna
(preporučeno mirovanje zbog prisutnih glavobolja i vrtoglavica) za obavljanje težih
kućanskih poslova, za nabavke i pripremu hrane, i sl..

29. Liječenje tužiteljice je završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo s pregledom neurologa 14. ožujka 2019..

__________________________________

1Fiksni tečaj konverzije 7,53450

7 Poslovni broj: 13. Pr-315/2023-66

30. S obzirom na navode tuženika iz podneska od 21. listopada 2019., vještak
se i usmeno očitovao na ročištu održanom 28. listopada 2019., te je na prigovor
tuženika da ozljede navedene u vještačenju nisu objektivno utvrđene vještak je
naveo da je tužiteljica nakon predmetnog štetnog događaja bila hospitalizirana na
odjelu za traumatologiju petnaest dana i da su u otpusnom pismu jasno navedene
dijagnoze, koje je i vještak citirao u svom nalazu i mišljenju. Činjenica da je tužiteljica
hospitalizirana govori u prilog tome da se kod tužiteljice nije radilo o banalnom, već o
ozbiljnijim ozljedama. Zbog glavobolje i vrtoglavice koja je zaostala nakon
ozljeđivanja, tužiteljica je obrađivana tijekom hospitalizacije, a obradu je nastavila i
nakon otpusta iz bolnice. Iz priložene medicinske dokumentacije vidljivo je da je dulje
vrijeme trpjela glavobolju, mučnine, vrtoglavice, a iz preslike zdravstvenog kartona
vidljivo je da se tužiteljica prije predmetnog štetnog događaja nije liječila zbog
glavobolja, u jednom navratu, 2013., navedeno je da ima vrtoglavicu, ali se nakon
toga više nije zbog istog javljala svome liječniku. Dijagnoze postavljene u otpusnom
pismu su javni dokument i vještak ih mora akceptirati bez obzira što neke od ozljeda
nisu opisane u medicinskoj dokumentaciji, a i neke dijagnoze se ne mogu postaviti
samo na temelju anamnestičkih podataka, kao npr. dijagnoza potresa mozga. Ocjena
fizičkih bolova, straha i potrebe za tuđom pomoći, a na koje tuženik također
prigovara, je dana u skladu s težinom zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja, uz
napomenu da je liječenje završeno 14. ožujka 2019., odnosno da je trajalo oko šest
mjeseci. U cijelosti je na taj način vještak ostao pri danom nalazu i mišljenju.

31. Na poseban upit punomoćnika tuženika koje ozljede nisu opisane u
medicinskoj dokumentaciji, a dijagnosticirane su, vještak odgovara da se radi o
natučenju glave, dok su ostale ozljede opisane, odnosno navedeno je da postoji
bolnost desnog ručnog zgloba, bolnost desnog koljena i bolnost zdjelice. Na pitanje
da tužiteljica da tijekom boravka u bolnici nije imala sinkopu, da li bi bila toliko dugo u
bolnici, odnosno da li bi bile rađene sve učinjene pretrage, vještak je odgovorio da se
o postavljenom pitanju ne može decidirano izjasniti, ali zbog izraženih glavobolja i
vrtoglavica kod tužiteljice bi se radila dalja obrada, vjerojatno u nešto manjem obimu.
Na pitanje da li je vazovagalna sinkopa uzročno-posljedično vezana uz predmetni
štetni događaj, odgovara da nije. Također, na pitanje da li je pri ocjeni trajnih fizičkih
bolova, straha i potrebe za tuđom pomoći uključio i vazovagalnu sinkopu, odnosno
cjelokupno liječenje, odgovara da vazovagalna sinkopa nema utjecaj na njegovu
ocjenu kao vještaka, odnosno zbog bazovagalne sinkope tužiteljica nije trpjela fizičke
bolove, a i njegova ocjena trajanja fizičkih bolova iznosi sedam tjedana, a liječenje
tužiteljice je trajalo oko šest mjeseci.

32. Na zaključno pitanje koliki je utjecaj natučenja kuka i koljena na ocjenu,
odgovoreno je da je ocjena pretrpljenih fizičkih bolova prvenstveno posljedica
natučenja glave, zaostalih glavobolja, vrtoglavica, mučnina, dok natučenje koljena i
kuka imaju znatno manji utjecaj.

33. Sud je u cijelosti prihvatio predmetni nalaz i mišljenje vještaka, kao i
usmenu dopunu, budući da je predmetno vještačenje provedeno od strane osobe
koja raspolaže potrebnim znanjima za provođenje istog, dok je nalaz i mišljenje
podudaran i s priloženom medicinskom dokumentacijom, uključivo i priloženi
zdravstveni karton, pri čemu se ukazuje da je vještak na stručan i argumentiran način
otklonio prigovore tuženika, osobito vezano za isključenje vazovagalne sinkope na
njegove ocjene. U smislu navedenog onda nije bilo moguće prihvatiti prigovore

__________________________________

1Fiksni tečaj konverzije 7,53450

8 Poslovni broj: 13. Pr-315/2023-66

tuženika, uključivo i prijedlog za provođenjem sudsko-medicinskog vještačenja, budući da je činjenično stanje s tim u vezi u dovoljnoj mjeri utvrđeno.

34. Tim slijedom, a u smislu odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima
(NN, 35/05 i dr.), u vezi čl. 111. st. 1. Zakona o radu (NN, 93/14 i dr.), tužiteljici bi
pripadala odgovarajuća naknada zbog utvrđene povrede prava osobnosti, i to
uzimajući u obzir pretrpljene fizičke bolove te strah, o čemu je sud vodio računa, te bi
tužiteljici s tog osnova ukupno pripadalo 19.000,00 kn (u smislu postojećih
Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje visine nematerijalne štete, i to za bol 10.000,00
kn te strah 9.000,00 kn).

35. Također tužiteljici pripada i naknada za materijalnu nenovčanu štetu, uslijed
primljene tuđe pomoći u ukupnom trajanju od pedeset i šest sati, za što joj pripada

1.120,00 kn, s tim da je cijena jednog sata pružanja takve pomoći od 20,00 kn
utvrđena uzimajući u obzir cijenu takve usluge u mjestu stanovanja tužiteljice, sve i u
smislu čl. 223. st. 1. Zakona o parničnom postupku, s tim da je prihvaćen i dio iskaza
tužiteljice kada navodi da su joj potrebnu pomoć pružali ukućani tj. sestra.

36. U smislu svega iznesenog stoga je valjalo usvojiti tužbeni zahtjev u visini od

20.120,00 kn (19.000,00 kn + 1.120,00 kn), te je tim slijedom odlučeno kao pod
točkom I. izreke ove presude, dok je ranijom presudom od 24. srpnja 2020. tužbeni
zahtjev bio odbijen u visini od 2.000,00 kn, i na što se tužiteljica nije žalila.

37. Nadalje, ističe se da je kao svrsishodnu valjalo dopustiti zatraženu preinaku
tužbenog zahtjeva u smislu odredbe čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (u
primjeni na sve postupke u tijeku, temeljem odredbe čl. 39. Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o parničnom postupku /NN, 70/19/), u kojem smislu je i odlučeno
raspravnim rješenjem na ročištu od 2. srpnja 2020..

38. Visina zakonske zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29.
Zakona o obveznim odnosima, s tim da su kamate na dosuđeni iznos od 20.120,00
kn tekuće od 18. ožujka 2019., kada je tužiteljica podnijela tužbu, sve i u smislu
odredbe čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (vidljivo je da se tužiteljica i ranije
/priložen odgovor od 13. ožujka 2019. - list 76 spisa/ obraćala tuženiku prije
podnošenja tužbe, s odštetnim zahtjevom), kako je to pobliže navedeno u točki I.
izreke ove presude, s tim da su neosnovani navodi tuženika da zakonske zatezne
kamate mogu teći tek od konačnog postavljanja tužbenog zahtjeva (2. srpnja 2020.),
budući da tijek kamata ne ovisi o visini zatraženog zahtjeva, već je određen u smislu
naprijed citirane odredbe Zakona o obveznim odnosima.

39. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 5.
Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91 i dr.), a u vezi odredbe čl. 155. istog
Zakona.

40. Punomoćniku tužiteljice u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika te temeljem priloženog troškovnika stoga pripada nagrada
za sastav tužbe te podnesaka od 23. listopada 2019. i 17. ožujka 2023., za svaku
radnju po 100 bodova, te za podneske od 27. svibnja 2019., 14. lipnja 2019. i 14.
lipnja 2019. nagrada od po 25 bodova, kao i nagrada za zastupanje na ročištima
održanim 2. svibnja 2019., 28. listopada 2019., 12. ožujka 2020., 2. srpnja 2020. i 18.

__________________________________

1Fiksni tečaj konverzije 7,53450

9 Poslovni broj: 13. Pr-315/2023-66

listopada 2023., za svako ročište po 100 bodova, što je ukupno 875 bodova,
odnosno 13.125,00 kn, tj. uz uvećanje za PDV od 25% (3.281,25 kn) iznos od

16.406,25 kn, kao i uz nadoknadu iznosa uplaćenog za podmirenje troškova
medicinskog vještačenja od 1.700,00 kn, ukupno 18.106,25 kn tj. 2.403,11 eur, koliko
je onda s naslova nadoknade parničnih troškova tuženik dužan isplatiti tužiteljici,
budući da je tužiteljica s konačno postavljenim tužbenih zahtjevom iz ponovljenog
postupka uspjela u cijelosti, dok u prvotnom postupku nije uspjela samo u manjem
dijelu (oko 9%), u vezi čega nisu nastali posebni troškovi, kojim slijedom tuženik
nema pravo na naknadu parničnih troškova, uključivo ni na troškove žalbe na
presudu od 24. srpnja 2020., s obzirom da se žalbeni navodi tuženika ukazuju
neosnovanima.

41. Tijek zakonske zatezne kamate na dosuđene parnične troškove temelji se na odredbi čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN, 112/12 i dr.).

42. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.

Zagreb, 27. studenog 2023.

Sudac:

Domagoj Franjo Frntić, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog
suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od osam (8) dana, a o žalbi odlučuje
nadležan Županijski sud.

DNA:

- punomoćniku tužiteljice
- punomoćniku tuženika

__________________________________

1Fiksni tečaj konverzije 7,53450