Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1845/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Ksenije Grgić predsjednice vijeća, Jadranke Travaš, sutkinje izvjestiteljice i Gordane Držaić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupaju punomoćnice mr. sc. Nada Mikulandra i Suzana Malenica, odvjetnice u Zajedničkom odvjetničkom uredu Mikulandra & Malenica u Šibeniku, protiv tuženika GP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Igor Paulić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Špehar i Gavranić j.t.d. u Zagrebu, radi činjenja i prestanka uznemiravanja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P- 2281/2022-74 od 22. veljače 2024., na sjednici održanoj 8. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2281/2022-74 od 22. veljače 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Uvažava se žalba tužitelja, ukida rješenje Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-2281/2022-74 od 22. veljače 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

III. O troškovima drugostupanjskog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. izreke odbio zahtjev kojim se nalaže tuženiku ukloniti drvene stupove s nekretnine katastarski označene kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na geodetskom situacijskom nacrtu od 22. siječnja 2018. označene slovima A-B-C-D-G-G-E, te uz nalog tuženiku da se ubuduće suzdržava od svakog takvog ili sličnog zadiranja u naprijed opisanu nekretninu tužitelja. Pod točkom II. izreke naloženo je tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 2.293,68 eura sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. veljače 2024. pa do isplate dok je odbijen zahtjev tuženika preko dosuđenog do 13.108,36 eura.

Sud prvog stupnja je donio rješenje kojim nije dopustio preinaku tužbe učinjene podneskom tužitelja zaprimljenim dana 24. studenog 2020. kojom je pored deklaratornog dijela tužbenog zahtjeva (stavljenog u sadržaju: Utvrđuje se da je tužitelj MP, vlasnik fizički određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 6 m2, označenog brojevima 6-8-9-7-6 na skici mjesta očevida sudskog vještaka Maria Jurasa, ing. geod., zaprimljenoj u sudu 9. studenog 2020., a koja čini sastavni dio ove presude“, a o kojoj preinaci je pravomoćno odlučeno da ista nije dopuštena) stavljen i kondemnatorni dio tužbenog zahtjeva u sadržaju kako slijedi „ Nalaže se tuženiku ukloniti ukloniti tondin (željeznu cijev označenu brojem 7) kojeg je postavio na nekretnini katastarski označenoj kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označen brojevima 6-8-9-7-6 na skici mjesta očevida sudskog vještaka Maria Jurasa, ing. geod., zaprimljenoj u sudu 9. studenoga 2020. te da se ubuduće suzdržava od svakog takvog ili sličnog zadiranja u naprijed opisanu nekretninu tužitelja.

2. Protiv navedene presude i rješenja žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže pobijanu presudu i rješenje ukinuti i vratiti sudu na ponovno suđenje uz naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe.

3. Protiv navedene presude u dijelu pod točkom II. izreke kojim je je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka preko dosuđenog do 13.108,36 eura žalbu je podnio tuženik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak uz naknadu troška za sastav žalbe i sudske pristojbe.

4. Žalbe su osnovane.

5. Sud prvog stupnja je pobijanom presudom odbio zahtjev tužitelja kojim se nalaže tuženiku ukloniti drvene stupove s nekretnine katastarski označene kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na geodetskom situacijskom nacrtu od 22. siječnja 2018. označene slovima A-B-C-D-G-G-E, uz nalog tuženiku da se ubuduće suzdržava od svakog takvog ili sličnog zadiranja u naprijed opisanu nekretninu tužitelja.

6. Sud prvog stupnja je nepravilno postupio kada pobijanim rješenje nije dozvolio preinaku zahtjeva kojim se nalaže tuženiku ukloniti tondin (željeznu cijev označenu brojem 7) kojeg je postavio na nekretnini katastarski označenoj kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označen brojevima 6-8-9-7-6 na skici mjesta očevida sudskog vještaka Maria Jurasa, ing. geod., zaprimljenoj u sudu 9. studenoga 2020. uz nalog tuženiku da se ubuduće suzdržava od svakog takvog ili sličnog zadiranja u naprijed opisanu nekretninu tužitelja. Naime, tužitelj je preinačio tužbu nakon provedenog očevida obzirom da pri očevidu, na spornom mjestu nisu zatečeni drveni stupovi, već jedan metalni kolac. Radi navedenog nepravilno je sud prvog stupnja pobijanom presudom odlučio o prvotnom zahtjevu.

7. Prema ocjeni ovog suda nije izvršena promjena istovjetnosti zahtjeva u smislu odredbe čl. 191. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 155/23 ; dalje: ZPP-a) kada tužitelj umjesto nalaganja tuženiku uklanjanja drvenih stupova sa spornog dijela predmetne nekretnine zahtijeva uklanjanje „tondina„, tj. željeznog kolca.

8. Sukladno odredbi čl. 191. st. 1. ZPP, preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći.

9. Odredbom čl. 190. st. 1. ZPP propisano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Prema čl. 2. istog članka iznimno od odredbe st. 1. ovoga članka, tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave, ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

10. Prema odredbi čl. 191. st. 3. ZPP tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen

11. U konkretnom slučaju prvotnim zahtjevom tužitelj traži da se tuženiku naloži uklanjanje drvenih stupova s nekretnine označene kao dio čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na geodetskom situacijskom nacrtu od 22. siječnja 2018. označene slovima A-B-C-D-G-F-E te da se ubuduće tuženik suzdrži od svakog budućeg smetanja dok je nakon zaključenja prethodnog postupka i provedenog očevida dana 19. listopada 2018. uz vještaka mjernika utvrđeno da se na spornom mjestu nekretnini označenoj kao dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi jedan željezni kolac, čije uklanjanje tužitelj traži preinačenim zahtjevom iz podneska od 24. studenog 2020.

12. Slijedom gornjeg utvrđenja, tužitelj nakon provedenog očevida zbog promjene stanja na terenu traži od tuženika uklanjanje „tondina„ tj. željeznog kolca umjesto prvotnog zahtjeva da se uklone drveni stupovi. Kako iz stanja spisa, i iskaza svjedoka BP (list 40 spisa) proizlazi da je na spornom terenu ranije bilo „veći broj kolaca koji su bili fiksirani za zemlju„ dok je danas samo jedan, to nepravilno sud prvog stupnja smatra da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva jer se radi o smanjenju tužbenog zahtjeva pri čemu da li se radi o metalnim ili drvenim kolcima, nije odlučna.

13. Valja reći da je tijekom postupka pravomoćno odlučeno o deklaratornom zahtjevu tužitelja radi utvrđenja da je tužitelj vlasnik fizički određenog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 6 m2, označenog brojevima 6-8-9.7-6 na skici mjesta očevida sudskog vještaka Maria Jurasa, zaprimljenoj u sudu 9. studenog 2020., a koja čini sastavni dio presude poslovni broj P-223/2018 od 20. svibnja 2021., obzirom da je iz spisa razvidno da sud prvog stupnja rješenjem poslovni broj P-223/2018-45 od 20. svibnja 2021. (list 104 spisa) nije dopustio preinaku tužbe postavljanjem deklaratornog zahtjeva tužitelja učinjene podneskom od 24. studenog 2020.

14. U ovom predmetu prvostupanjska je presuda jednom već bila ukinuta, a u čl. 366. a ZPP-a propisana je zabrana ukidanja presude dva puta. No, ovaj sud kao drugostupanjski nije imao drugih procesnih ovlasti nego prvostupanjsku presudu ukinuti po drugi put.

15. Naime, obzirom da sud prvog stupnja nije odlučio o postavljenom zahtjevu podneskom od 24. studenog 2020. smatrajući da se radi o preinaci tužbe koju nije dozvolio slijedom čega je nepravilno primijenio odredbu čl. 191. st. 3. ZPP-a to se može se primijeniti samo čl. 369. st. 1. ZPP-a te prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje. Drugih procesnih ovlasti kojima bi ovaj sud sanirao povredu procesnih pravila sukladno ZPP-u nema.

16. Posebno treba istaknuti da ovaj drugostupanjski sud ne može niti primjenom čl. 373. b st. 6. ZPP-a donijeti odgovarajuću odluku, s obzirom na povrede zakona koje je učinio sud prvog stupnja.

17. Imajući u vidu navode iz točke 12. obrazloženja ove drugostupanjske odluke, kada bi ovaj sud, kao drugostupanjski, bio apsolutno onemogućen u tome da još jednom ukine prvostupanjsku presudu, došlo bi do povrede tužiteljevog prava na pošteno suđenje iz čl. 29. Ustava RH kao pravnog akta s najvišom pravnom snagom i čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao međunarodnog ugovora koji je po svojoj pravnoj snazi iznad zakona, koji, dakle, ima prednost u primjeni spram ZPP-a.

17.1. Isto tako, došlo bi do povrede ustavnog načela jednakosti.

17.2. S obzirom na povredu prava na pošteno suđenje treba navesti sljedeće. Pravo na pošteno suđenje skup je postupovnih jamstava kojima se osigurava pravičnost postupka. Ono ima tako važno mjesto u demokratskom društvu da ne može biti nikakvog opravdanja za restriktivno tumačenje tih jamstava (v. odluku Ustavnog suda br. U-III-3538/2017 od 18. travnja 2019., www. usud. hr).

Dakle, pravo na pošteno suđenje mora uključivati i mogućnost sudova da postupovnim jamstvima (uvijek) provedu pravičan postupak.

17.3. Pri tome treba imati u vidu da pravo na pošteno suđenje ima više aspekata. Oni koji su važni za ovaj spor jesu pravo na pristup sudu, zabrana arbitrarnog postupanja i pravo na pravnu sigurnost.

17.4. Pravo na pristup sudu ne uključuje samo pravo pokrenuti postupak, već i pravo na "rješavanje" spora od strane suda.

18. Ovaj sud smatra da bi pravo na "rješavanje" spora zabranom (ponovnog) ukidanja presude bilo povrijeđeno jer spram tužitelja spor ne bi bio riješen u dijelu koji se odnosi na njegov tužbeni zahtjev, te bi takvim neukidanjem prvostupanjske presude bila narušena sama bit prava na sud.

19. Naime, kada se prvostupanjska presuda ne bi ponovo ukinula, došlo bi do nesankcioniranja očite postupovne nezakonitosti suda prvog stupnja, odnosno spor ne bi bio riješen sukladno zakonu, a to predstavlja povredu prava na pravnu sigurnost.

20. Inzistiranje na primjeni čl. 366. a ZPP-a u opisanim okolnostima predstavljalo bi i pretjerani formalizam koji bi naštetio pravičnosti postupka te bi nerazumna i posebno stroga primjena proceduralnog pravila neopravdano ograničila tužiteljev pristup sudu jer njegov zahtjev ne bi bio riješen sukladno zakonu.

21. Osim prava na pošteno suđenje, neukidanjem prvostupanjske presude bilo bi povrijeđeno i pravo tužitelja na jednakost pred zakonom jer bi u odnosu na sve druge stranke u parničnim postupcima u procesnoj situaciji u kojoj su se našle stranke ovog spora zakon bio drugačije (ispravno) primijenjen.

22. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka u odnosu na koju je tužitelj izjavio žalbu obzirom da ista ovisi o uspjehu tužitelja u sporu

23. O trošku sastava žalbe odlučeno je primjenom čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Zagrebu 8. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća

Ksenija Grgić