REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-532/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića, mr.sc. Senije Ledić i dr.sc. Ante Perkušića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice KD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vlatki Cindrić, odvjetnica u Ogulinu, uz sudjelovanje na strani tužiteljice 1. umješača GD iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] i 2. umješača FD iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, Eparhija Gornjokarlovačka, Crkvena općina Jasenak, u Jasenku, Centar b.b., OIB 63170008510 (Srpska pravoslavna crkvena općina Jasenak), koga zastupa punomoćnik Milan Musulin odvjetnik u Rijeci, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tužiteljice izjavljene protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-866/2022-2 od 28. veljače 2024., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu poslovni broj P-652/2017-81 od 17. siječnja 2018., u sjednici održanoj 8. srpnja 2025.,

p r e s u d i o  j e :

I. Preinačuje se presuda Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-866/2022-2 od

28. veljače 2024. i sudi:

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu broj P-652/2017-81 od 17. siječnja 2018.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove revizijskog postupka u iznosu 1.231,18 € u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja broj P-652/2017-81 od 17. siječnja 2018. suđeno je:

"1. Utvrđuje se da je tužiteljica KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik dijela nekretnine, i to: dijela kč. br. [katastarska čestica] pašnjak i gospodarska zgrada površine 109 čhv koja dolazi upisana u K. O. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], pod novom oznakom: kč. br. [katastarska čestica] Mjesna rudina: oranica površine 87 čhv, ruševina površine 7 čhv, ukupne površine 94 čhv K. O. [katastarska općina], zk. ul. br. [broj ZK uloška], sukladno Parcelacijskom elaboratu mjerničnog vještaka Natalije Bokulić, ing. geod., potvrđenim po Područnom uredu za katastar Karlovac, Odjelu za katastar nekretnina Ogulin 2. svibnja 2013. Klasa:932-06/13-02/36, Urbroj:541-13-03/1-13-2 koji je sastavni dio ove presude pa je tuženik Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj, Eparhija Gornjokarlovačka, Crkvena općina Jasenak, u Jasenku, Centar b.b., Jasenak, OIB:63170008510 (u zemljišnim knjigama upisan kao: Srpska pravoslavna crkvena općina Jasenak), dužan trpjeti brisanje svog prava vlasništva na naprijed navedenoj nekretnini pod novom oznakom i upis prava vlasništva tužitelja na istoj u zemljišnim knjigama, u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, Eparhija Gornjokarlovačka, Crkvena Općina Jasenak u Jasenku, Centar b.b., Jasenak, OIB:63170008510, da tužiteljici KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 15.561,76 kn (petnaest tisuća petsto šezdeset jedna kuna i sedamdeset šest lipa) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja 17. siječnja 2018. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe."

2. Drugostupanjski sud preinačio je prvostupanjsku odluku i odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-3011/2024-2 od 16. siječnja 2025. tužiteljici dopustio podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnih pitanja:

„1.) Je li na tužiteljici teret dokaza poštenog posjeda njezinih pravnih prednika, ako se poštenje posjeda presumira, ili je teret dokaza na onome tko tvrdi suprotno te je li u pobijanoj presudi Županijski sud u Karlovcu neopravdano nametnuo teret dokazivanja tužiteljici umjesto tuženiku?

2.) Trebaju li saslušani svjedoci imati osobna – neposredna saznanja o posjedovanju pravnih prednika tužiteljice do 6. travnja 1941. godine, ili su dovoljna njihova posredna saznanja o pravno odlučnim okolnostima odnosno može li sud prihvatiti iskaze svjedoka koji su svoja saznanja o činjenicama odlučnim za rješenje spora stekli posrednim putem?“

4. Postupajući po navedenom dopuštenju tužiteljica je podnijela reviziju protiv drugostupanjske odluke na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - proč.tekst, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pitanja zbog kojih je revizija dopuštena. Predložila je da ovaj sud preinači pobijanu odluku na način da odbije žalbu tuženika i potvrdi prvostupanjsku presudu podredno ukine pobijanu odluku i vrati predmet drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. Na reviziju nije odgovoreno.

6. Revizija je osnovana.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP-a ovaj sud ispitao je pobijanu odluku samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz čl. 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je dosjelošću stekla pravo vlasništva određenog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] prema parcelacijskom elaboratu koji je sastavni dio presude.

9. Prvostupanjski je sud, uz utvrđenja da se predmetna livada nalazi u posjedu članova obitelji tužiteljice kroz nekoliko generacija, da postoji nesporan podatak iz Ureda za katastar Ogulin da je u razdoblju od 1956. (od kada postoji podatak u arhivi) kao posjednik bio upisan ED (djed tužiteljice) iz [adresa], da iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da se predmetna parcela nalazila u posjedu tužiteljičinih prednika od davnina, da su istu posjedovali njezin pradjed RD, zatim njezin djed ED, potom i njezin stric FD koji joj je predmetnu parcelu darovao, da se ista u naravi neposredno nalazi uz parcele kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koje su u suvlasništvu članova obitelji tužiteljice pa s obzirom na tvrdnje glede neprekidnog i nesmetanog posjeda predmetne parcele po tužiteljičinim prednicima u nekoliko generacija, zaključio da su ispunjene pretpostavke za priznanje prava vlasništva dosjelošću tužiteljici, a sukladno odredbi paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika jer je posjed tužiteljice, u koji se uračunava posjed njezinih prednika trajao neprekidno duže od 40 godina, a koje vrijeme je ispunjeno do 6. travnja 1941. Stoga je prvostupanjski sud ocijenio da su tužiteljica i njezini prednici u neprekidnom mirnom posjedu tijekom vremena potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ranije važećeg Općeg građanskog zakonika koji se primjenjivao u slučaju dosjelosti na crkvenoj imovini ukoliko je vrijeme potrebno za dosjelosti proteklo do 6. travnja 1941. te je prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti.

10. Drugostupanjski je sud, koristeći ovlaštenja iz čl. 373.a ZPP preinačio prvostupanjsku odluku i odbio tužbeni zahtjev. Zaključio je da se prema odredbi članka 388. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. – u daljnjem tekstu ZV) koji je na snazi od 1. siječnja 1997., stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, pa su u pogledu stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine izvanrednom dosjelošću posjedovanjem iste 40 godina u razdoblju od 1900. godine do 6. travnja 1941. mjerodavna pravna pravila iz tada važećeg Općeg građanskog zakonika (OGZ). Prema paragrafu 1460. OGZ-a za stjecanje prava vlasništva potrebno je da je posjed zakonit, pošten i istinit i da traje kroz cijelo vrijeme potrebno za stjecanje, s time da prema paragrafu 1461. OGZ-a zakonit posjed je onaj koji je utemeljen na osnovu za stjecanje vlasništva, prema paragrafu 1463. posjed mora biti pošten, te prema paragrafu 1464. posjed mora biti istinit a onaj tko prisvoji neku stvar ili ako stvar posjeduje na izmoljeni način, ni on sam ni njegovi nasljednici ne mogu dosjesti takvu stvar. Prema paragrafu 1472. OGZ-a za izvanredno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u vlasništvu crkve koje nisu upisane na ime posjednika u javne knjige, vlasništvo dosjelošću može se steći posjedom od 40 godina. Prema paragrafu 326. OGZ-a nepošteni posjednik je onaj koji zna ili iz okolnosti mora misliti, da je tuđa stvar koju posjeduje. Stoga je drugostupanjski sud ocijenio da tužiteljica nije dokazala tvrdnje o tome da je vlasništvo predmetne nekretnine stečeno izvanrednom dosjelošću poštenim posjedovanjem njezinog pradjeda RD i članova njegove obitelji prema paragrafu 1472. OGZ-a 40 godina u razdoblju od 1900. godine do 6. travnja 1941., a niti nakon 6. travnja 1941. iz kojeg razloga, kako je to objasnio sud u pobijanoj presudi, tužiteljica nije poštena i njezini prednici nisu pošteni niti savjesni posjednici, obzirom su znali odnosno morali znati da je predmetna nekretnina vlasništvo crkve to jest tuženika (jer je crkva upisana kao vlasnica u zemljišnoj knjizi), a nepošteni posjednik ne može dosjelošću steći pravo vlasništva nekretnine bez obzira na duljinu trajanja njegovog posjeda.

11. Ovaj sud je odlukom broj Rev-125/2019 od 19. listopada 2022. ukinuo prethodnu odluku istog drugostupanjskog suda broj Gž-455/2018-2 od 11. srpnja 2018. u kojoj je izraženo pravno shvaćanje da tužiteljica treba dokazati poštenje svog posjed, a koje shvaćanje je drugostupanjski sud ponovio i u pobijanoj odluci.

12. Poštenje posjeda je pravni pojam koji se odnosi na saznanje posjednika, prilikom stjecanja posjeda, o tome je li imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a poštenje prestaje kad posjednik sazna da mu pravo na posjed ne pripada. Poštenje posjeda predstavlja pretpostavku stjecanja prava vlasništva dosjelošću. I za ovaj spor najvažnije, poštenje posjeda se pretpostavlja, osim ako se dokaže suprotno (čl. 18. st. 5. ZV).

13. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u nizu odluka izrazio pravno shvaćanje prema kojem se nepoštenje posjeda mora dokazati (Rev-811/1996 od 9. veljače 2000., Rev- 725/22 od 11. listopada 2022., Rev-2514/2018 od 18. svibnja 2022. i druge). Osim toga treba naglasiti s obzirom da se poštenje posjeda pretpostavlja, okolnost da je u zemljišnoj knjizi upisano pravo treće osobe, samo po sebi nužno ne znači da je posjednik nekretnine znao, odnosno da je imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, o čemu je ovaj sud izrazio shvaćanje u nizu odluka (Rev- 1258/2024-2 od 24. rujna 2024., Rev-2426/1990 od 19. veljače 1991. i druge).

14. U konkretnom sporu tuženik nije dokazao nepoštenje posjeda tužiteljičinih prednika i tužiteljice osobno. Stoga se poštenje tužiteljice i njezinih prednika pretpostavlja. Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno proizlazi iz paragrafa 1477. i paragrafa 328. Općeg građanskog zakonika koji je bio na snazi u razdoblju u kojem je stečen predmetni posjed.

15. Slijedom iznesenog odgovor na prvo naznačeno pitanje glasi:

Poštenje posjeda se predmnijeva, osim ako se dokaže suprotno, poštenje posjeda je činjenica koju tužiteljica nije dužna dokazati, već to mora dokazati onaj koji tvrdi suprotno (tako i u Rev-1628/2015 od 11. prosinca 2018., Rev-543/2015 od 8. siječnja 2019., Rev-457/2016 od 5. studenog 2019., Rev-125/2019 od 19. listopada 2022., Rev-725/22 od 11. listopada 2022. i dr.).

16. Stoga se u ovom sporu posjed tužiteljice smatra poštenim jer tuženik nije dokazao da posjed tužiteljice i njezinih prednika nije pošten (&1477. Opći građanski zakonik).

17. U odnosu na drugo naznačeno pitanje treba istaknuti da Zakon o parničnom postupku ne isključuje kao dokazna sredstva svjedoke koji imaju posredna saznanja o pravno odlučnim okolnostima, kao i da sama dob saslušanih svjedoka ne znači da svjedoci ne mogu imati i posrednih znanja o predmetu spora što je ujedno i odgovor na drugo naznačeno pitanje (tako i u Rev-2835/2017 od 22. rujna 2020., Rev- 1414/2014 od 13. lipnja 2018., Rev-577/1998 od 28. veljače 2001.).

18. Međutim o odgovoru na drugo naznačeno pitanje ne ovisi odluku u ovom sporu obzirom na to da je tužbeni zahtjev odbijen jer tužiteljica nije dokazala poštenje posjeda.

19. Pobijana nižestupanjska odluka temelji se na pravnom shvaćanju koje nije u skladu s pravnim shvaćanjem iznijetim u odgovoru na prvo naznačeno pravno pitanje stoga je s obzirom na pogrešno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda, valjalo na temelju čl. 391. st. 7. ZPP-a preinačiti drugostupanjsku presudu i odlučiti kao u točki I. izreke ove odluke.

20. Preinačenjem drugostupanjske odluke tužiteljici je valjalo, sukladno odredbama čl. 166. st. 2. čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP-a dosuditi troškove revizijskog postupka i to sastav prijedloga za dopuštenje revizije i sastav revizije od 3. listopada 2018. i revizije od 28. svibnja 2025., svaki u iznosu od 375 € uz PDV (3x375€) prema Tbr. broj 10. toč. 5. uz Tbr. 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23) te za trošak plaćene sudske pristojbe na reviziju od 106,18 € ukupno 1.231,18 €, kao u točki II. izreke.

Zagreb, 8. srpnja 2025.

Predsjednica vijeća

Marina Paulić