Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

    Z A G R E B

    Broj: Rev-426/2025-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika (u daljnjem tekstu: tužitelja) LE (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Goran Gatara, odvjetnik u Rijeci, protiv tuženice-protutužiteljice (u daljnjem tekstu: tuženice) TE (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Marija Budimir, odvjetnica u Puli, uz sudjelovanje posebne skrbnice mlt. djece NE iz Centra za posebno skrbništvo, DJ Rijeka, radi roditeljske skrbi, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob-576/2022-14 od 4. rujna 2024., kojom je dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služna u Poreču-Parenzo poslovni broj P Ob-59/2021 od 10. ožujka 2022., u sjednici održanoj 8. srpnja 2025.,

    r i j e š i o  j e:

    I. Ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž Ob- 576/2022-14 od 4. rujna 2024., pod točkom I. izreke, stavak 3., podstavak (odlomak) 5. (kojim je odlučeno da je tuženica "dužna osigurati ostvarenje osobnih odnosa s djecom bez prisustva izvanbračnog druga") i u tom dijelu predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

    II. O troškovima nastalim u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

    „I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja.

    II Mlt. ČE, rođen **.**.2007. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. PE, rođen **.**.2016. u [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovati će s majkom TE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

    III Osobni odnosi mlt. ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. PE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sa ocem LE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], održavati će se kako slijedi:

    - svaki utorak i četvrtak nakon završetka školskih i vrtićkih obveza djece pa do 19,00 sati na način da otac preuzima djecu u vrtiću i školi, te ih u 19,00 sati vraća na adresu majke,

    - svaki drugi vikend od petka nakon završetka školskih i vrtićkih obveza djece pa do nedjelje u 19,00 sati na način da otac preuzima djecu u vrtiću i školi, te ih u nedjelju u 19,00 sati vraća na adresu majke,

    - svaki drugi blagdan i državni praznik na način da otac preuzima djecu na dan koji prethodi blagdanu ili državnom prazniku u 19,00 sati na adresi majke i na dan blagdana ili državnog praznika u 19,00 sati vraća djecu na adresu majke,

    - polovicu ljetnih praznika, s time da prvih 15 (petnaest) dana djeca budu s ocem, slijedećih 15 (petnaest) dana s majkom, potom 15 (petnaest) dana s ocem, potom 15 (petnaest) dana s majkom, potom 7 (sedam) dana s ocem, te potom 7 (sedam) dana s majkom, s time da majka preuzima djecu na adresi oca, a otac vraća djecu na adresu majke,

    - polovicu zimskih praznika, s time da prvu polovicu zimskih praznika mlt. djeca budu s ocem, a drugu polovicu zimskih praznika budu s majkom, s time da majka preuzima djecu na adresi oca, a otac vraća djecu na adresu majke,

    - polovicu proljetnih praznika, s time da prvu polovicu proljetnih praznika mlt. djeca budu s ocem, a drugu polovicu s majkom, s time da majka preuzima djecu na adresi oca, a otac vraća djecu na adresu majke.

    IV Nalaže se tužitelju LE, OIB: [osobni identifikacijski broj], da doprinosi za uzdržavanje mlt. ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 1.487,86 kn mjesečno i za mlt. PE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 1.149,71 kn mjesečno najkasnije do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, od presuđenja pa sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog mjesečnog iznosa pa do isplate propisanim čl. 29. ZOO-a na tekući račun majke - tuženice TE.

    V Svaka strana snosi svoj trošak.".

    2. Drugostupanjskom presudom žalba tuženice je u cijelosti odbijena, dok je žalba tužitelja djelomično prihvaćena te je prvostupanjska presuda potvrđena u točki V izreke kojom je odlučeno o parničnim troškovima, a preinačena u točki I kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, u točki II kojom je odlučeno o tome s kojim će roditeljem mlt. djeca stanovati, u točki III. kojom je odlučeno o osobnim odnosima mlljt. djece i oca te u točki IV kojom je odlučeno o uzdržavanju mlljt. djece te je suđeno:

    "1. Odbija se protutužbeni zahtjev.

    2. Mlt. ČE, rođen **.**.2007. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. PE, rođen **.**.2016. u [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će s ocem.

    3. Osobni odnosi između majke i mlt. ČE i mlt. PE održavat će se svaki tjedan ponedjeljkom i srijedom od 16,00 sati do 19,00 sati, svaku prvu i treću subotu u mjesecu od 10,00 sati do 20,00 sati, svaki drugi i četvrti petak u mjesecu od 16,00 sati do 20,00 sati.

    Za vrijeme državnih i vjerskih praznika i blagdana, djeca će s majkom osobne odnose održavati na način da dan Božića 2024. i na dan 1. siječnja 2025., budu kod majke od 10,00 sati do 20,00 sati, a na dan Uskrsa 2025. kod oca, a slijedećih godina naizmjenično obratno.

    Za u vrijeme zimskih školskih praznika djeca provedu kod majke drugi dio zimskih školskih praznika od 10,00 sati do 19,00 sati svaki dan, proljetne praznike svaki dan od 10,00 sati do 19,00 sati, ljetne praznike u srpnju sedam dana od 1. srpnja do uključujući 7. srpnja svaki dan od 9,00 sati do 20,00 sati, te u kolovozu 7 dana od 1. kolovoza do uključujući 7. kolovoza svaki dan od 9,00 sati do 20,00 sati. Majka je dužna svaki put doći po djecu na adresu njihovog stanovanja ili u školu ako im u to vrijeme završava nastava, a otac je dužan doći po djecu po završetku osobnih odnosa na adresu stanovanja majke.

    Majka TE dužna je osigurati da se osobni odnosi koje će održavati s djecom, održavaju bez nazočnosti izvanbračnog partnera majke, ZE.

    4. Nalaže se tuženoj TE, OIB: [osobni identifikacijski broj], da doprinosi za uzdržavanje mlt. ČE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 197,47 €1/1.487,86 kuna mjesečno i za mlt. PE, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 152,59 €/1.149,71 kunu mjesečno najkasnije do 15-tog u mjesecu za tekući mjesec, od 10. ožujka 2022. pa sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog mjesečnog iznosa pa do isplate propisanim čl. 29. ZOO-a po stopi koja im pripada kao sudionicima u ostalim odnosima, na tekući račun oca LE.

    II. Nalaže se tuženoj naknaditi tužitelju trošak žalbenog postupka u iznosu 1.768,07 eura u roku od 15 dana.

    III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu 2.651,73 eura.

    IV. Odbija se zahtjev tužene za naknadu troškova žalbenog postupka.".

    3. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-241/2025-2 od 28. siječnja 2025. tuženici je dopušteno je podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude u dijelu pod točkom I. izreke stavak 3. podstavak (odlomak) 5. (kojim je odlučeno da je tuženica dužna osigurati ostvarenje osobnih odnosa s djecom bez nazočnosti izvanbračnog druga), u odnosu na pravno pitanje:

    "Predstavlja li pogrešnu primjenu materijalnog prava kojom je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno člankom 35. Ustava Republike Hrvatske i čl. 8. Protokola br. 1. Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pravno shvaćanje po kojem bi majka maloljetne djece bila dužna osigurati da se osobni odnosi koje će održavati sa djecom bez nazočnosti izvanbračnog druga, posebice uzimajući u obzir da majka i izvanbračni drug imaju zajedničko dijete?".

    4. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženica je protiv dijela drugostupanjske presude kojim je odlučeno da je tuženica dužna osigurati ostvarenje osobnih odnosa s djecom bez nazočnosti izvanbračnog druga, podnijela reviziju na temelju odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja u odnosu na koje je revizija dopuštena. Predložila je da Vrhovni sud Republike Hrvatske preinači, a podredno ukine dugostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i vrati predmet na ponovno suđenje drugostupanjskom sudu uz naknadu tuženici troška revizije.

    5. Na reviziju nije odgovoreno.

    6. Revizija je osnovana.

    7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja iz članka 385.a ZPP zbog kojeg je dopuštena.

    8. Drugostupanjskom presudom u pobijanom dijelu je naloženo tuženici osigurati da se osobni odnosi koje će održavati s djecom, održavaju bez nazočnosti izvanbračnog partnera majke.

    8.1. Drugostupanjski sud svoju odluku temelji na nalazu i mišljenju medicinskih vještaka, psihologa i psihijatra te je obrazlaže činjenicom što partner majke boluje od ovisnosti o opijatima i srednje teškom kognitivnom poremećaju izazvanom štetnom upotrebom psihoaktivnih tvari, a njegovo kognitivno funkcioniranje bilježi znatan pad te ima niski prag tolerancije na frustraciju, pa zaključuje da povremenim nekontroliranim postupcima šteti razvoju oba djeteta izazivajući u njima strah, nelagodu te predstavlja loš model za identifikaciju. Stoga, polazeći od odredbe čl. 360 st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 - u daljnjem tekstu: Obiteljski zakon) ocjenjuje da je protivno interesima djece da u druženje sinova s majkom bude i on uključen.

    9. Pri ocjeni osnovanosti revizije treba uzeti u obzir odredbe Obiteljskog zakona, Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14 - u daljnjem tekstu: Ustav), Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99 - proč. tekst, 8/99 - ispr., 14/02, 1/06 i 13/17- u daljnjem tekstu: Konvencija ) te Konvencije Vijeća Europe o ostvarivanju prava djeteta koju je Republika Hrvatska potpisala i verificirala, a koja je stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku stupila na snagu 01. kolovoza 2010. (u daljnjem tekstu: Konvencija Vijeća Europe).

    10. Prema odredbi čl. 360 st. 1. Obiteljskog zakona u postupcima u kojima se odlučuje o osobnim i imovinskim pravima potrebno je voditi računa o najboljem interesu djece.

    10.1. Odredbom čl. 35. Ustava je propisano:

    "Svakomu se građaninu jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.".

    10.2. Odredbom čl. 8. Konvencije je propisano:

    “1. Svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja.

    2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.".

    10.3. Odredbom članka 3. st. 1. Konvencije Vijeća Europe o ostvarivanju prava djeteta koju je Republika Hrvatska potpisala i verificirala, a koja je stupila na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 01. kolovoza 2010., propisano je da u svim akcijama koje u svezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora se prvenstveno voditi računa o interesima djeteta.

    11. Navedenim odredbama jamči se pravo i interesi djece kao i pravo poštivanja obiteljskog života, odnosno smisao sadržaja tih odredbi je upravo zaštita djece, ali i zaštita pojedinaca od arbitrarnog miješanja javne vlasti u obiteljski život. Miješanje u prava i interese djece, kao i u pravo na obiteljski život predstavlja povredu tih prava, osim ako je u skladu sa zakonom, ako ima legitiman cilj i nužno je u demokratskom društvu.

    12. Međutim, nerijetko se događa da su pri odlučivanju u određenim pravnim situacijama ta prava suprotstavljena, odnosno stavljanjem jednog od tih prava u nadređeni položaj povrjeđuje se drugo pravo.

    12.1. Država uživa slobodu prosudbe pri izboru mjera koje će omogućiti štovanje zajamčenih prava djeteta iz odredbi Obiteljskog zakona i odredbi Konvencije Vijeća Europe o ostvarivanju prava djeteta, kao i zajamčenih prava obiteljskog života iz čl. 35. Ustava i čl. 8. Konvencije. U takvoj situaciji uvijek se mora voditi računa o pravičnoj ravnoteži koju valja postići između suprotstavljenih interesa pojedinca i zajednice u cjelini provođenjem testa razmjernosti kako bi se moglo odlučiti kojem od tih prava, u okolnostima konkretnog slučaja, treba dati prednost.

    13. Stoga, ukoliko sud u postupku radi ostvarivanja roditeljske skrbi nad maloljetnom djecom, naloži majci da je dužna osigurati da osobne odnose koje će održavati sa djecom budu bez nazočnosti izvanbračnog druga s kojim živi i ima zajedničko dijete, sve na temelju odredbe čl. 360 st. 1. Obiteljskog zakona, vodeći računa samo o najboljem interesu djece, bez da je proveo test razmjernosti u odnosu na majčina prava obiteljskog života zajamčena čl. 35. Ustava i čl. 8. Konvencije, povrijedio je majčina temeljna ljudskog prava na obiteljski život, a što ujedno predstavlja i odgovor na u reviziji postavljeno pitanje.

    14. Kako u ovoj konkretnoj situaciji iz pobijane presude ne proizlazi da je sud pri donošenju svoje odluke vodio računa o svim okolnostima konkretnog slučaja u kojima živi majka te ih suprotstavio pravima njezine maloljetne djece, odnosno proveo test razmjernosti da bi mogao zaključiti čije će pravo staviti u nadređeni položaj i time opravdao nužnost i razmjernost svoje odluke, tako zbog navedenog pogrešnog pravnog pristupa nije pravilno utvrđeno činjenično stanje, zbog čega nije bilo uvjeta za preinačenje presude, pa je valjalo na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP odlučiti kao u toč. I. izreke.

    15. O troškovima parničnog postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

    Zagreb, 8. srpnja 2025.

    Predsjednik vijeća:

    Ivan Vučemil

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.