Poslovni broj: Usž-2287/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Senke Orlić-Zaninović predsjednice vijeća, Kristine Senjak Krunić i Eveline Čolović Tomić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Terra Park d.o.o., Novalja, Primorska 8, OIB: 80944645955, kojeg zastupa opunomoćenik Pane Handžiski, odvjetnik iz Zagreba, Demetrova 22, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave Senj, Senj, Trg Cilnica 1, OIB: 33706439962, radi odgode izvršenja rješenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1928/2024-8 od 27. veljače 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-1928/2024-8 od 27. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe podnesene protiv rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24- 02/869, URBROJ: 443-02-02-20-24-2 od 20. rujna 2024., kojim se tužitelju kao investitoru naređuje da u roku od 15 dana ukloni veći broj u tom rješenju detaljno opisanih građevina.
2. Tužitelj je protiv osporenog rješenja izjavio žalbu kojom pobija njegovu zakonitost zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi iznosi da odgoda tužbe nije protivna javnom interesu, jer se izvršenje osporene odluke odgađa privremeno do pravomoćnog okončanja upravnog spora. Mišljenja je da ne postoji valjana pravna osnova da se pozivom na javni interes derogira temeljno procesno pravo na učinkovitu sudsku zaštitu od pojedinačnih odluka javnopravnih tijela, poglavito, u konkretnom slučaju, gdje ne postoji institut žalbe u upravnom postupku. Ističe da je kroz postupak dokazao da bi mu izvršenjem rješenja, odnosno rušenjem i uklanjanjem postojećih turističkih sadržaja, nastala nepopravljiva šteta. Napominje da je nepopravljivu štetu dužan dokazati na razini vjerojatnosti. Vrijednost već izvedenih radova koje bi trebalo ukloniti kao i radova na njihovom uklanjanju objektivno je velika, a posebno je velika za njega. Svjestan je da postoji institut reizvršenja upravnog akta kao i obveze naknade štete u slučaju nezakonitog rada uprave, ali bi u njegovom radnom vijeku to bilo teško ostvarivo. Ukazuje da bi se izvršenjem rješenja tuženika izgubila i znatna količina radnih mjesta, a time i javnih davanja, što sigurno nije u javnom interesu. Uzimajući u obzir privremenost odgode izvršenja rješenja, u slučaju da rješenje tuženika stekne svojstvo pravomoćnosti, ono će biti provedeno, odnosno postojeći turistički sadržaji će biti uklonjeni i niti jednoj strani neće nastati šteta koja će se kasnije morati nadoknađivati. Budući da su ispunjenje sve pretpostavke iz Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24. dalje ZUS), prema mišljenju tužitelja, tužba u ovom upravnom sporu odgađa izvršenje rješenja tuženika, odnosno donošenjem rješenja o određivanju odgodnog učinka tužbe zaštitila bi se pravna sigurnost kao i ustavom zajamčena prava na sudsku zaštitu te bi se izbjegao nepotreban trošak i administrativna opterećenja u slučaju poništenja tužbom osporenog rješenja. Predlaže da se poništi rješenje prvostupanjskog suda te prihvati njegov prijedlog za odgodnim učinkom, podredno da vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prema podacima spisa predmeta tužitelj je podnio tužbu prvostupanjskom sudu protiv rješenja tuženika KLASA: UP/I-362-02/24-02/869, URBROJ: 443-02-02-20-24- 2 od 20. rujna 2024., kojim je naređeno uklanjanje većeg broja detaljno opisanih građevina, tim rješenjem, koje su izgrađene bez izvršne/pravomoćne građevinske dozvole van građevinskog područja naselja unutar zone namjene ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) te unutar zaštićenog obalnog područja mora od 1000 m. Tužbom je tužitelj ujedno predložio odgodu izvršenja rješenja tuženika u skladu s člankom 42. stavkom 1. ZUS-a, koji prijedlog je odbijen osporenim rješenjem prvostupanjskog suda.
6. Odredbom članka 42. ZUS propisano je da tužba nema odgodni učinak, osim kad je to zakonom propisano (stavak 1.). Sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu (stavak 2). Dakle, prvostupanjski sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak samo ako utvrdi da su kumulativno ispunjeni uvjeti navedeni u citiranoj odredbi.
7. Uzimajući u obzir da se tužitelj rješenjem, čiju odgodu izvršenja traži do okončanja upravnog spora, obvezuje na uklanjanje bespravne izvedene gradnje brojnih građevina, izvan građevinskog područja naselja, odgoda izvršenja takvog rješenja bila bi protivna javnom interesu, kako to pravilno navodi prvostupanjski sud pozivajući se ustaljenu sudsku praksu ovog Suda. Naime, postupanje tuženika, odnosno poduzimanje mjere uklanjanja građevine utemeljeno je na zakonu (članka 113. stavka 1. točka 1. Zakona o Državnom inspektoratu – "Narodne novine" 115/18. i 117/21.), s ciljem suzbijanja nezakonite gradnje. Budući da su predmetne građevine izgrađene bez valjane dozvole, a zakonom je propisano da se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole, propisana mjera uklanjanja bespravne gradnje nužna je za postizanje navedenog cilja. Nezakonitom gradnjom tužitelj je dobrovoljno pristao snositi rizik koji nosi takvo njegovo postupanje, odnosno pristao je na mogućnost da mu nadležni inspektor naloži uklanjanje građevina koje se grade bez odgovarajućeg odobrenja za gradnju.
8. Nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari ni žalbeni navodi tužitelja o nepopravljivoj šteti koja bi se očitovala u posljedicama rušenja, to posebno iz razloga jer se u konkretnom slučaju radi o riziku od štete koji bespravni graditelj prihvaća kao posljedicu svoje protupravne gradnje.
9. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je prilikom donošenja osporenog rješenja poštivao zakonske odredbe, rješenje je doneseno na osnovu pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava.
10. Temeljem svega naprijed izloženog i u sporu utvrđenog, Sud ocjenjuje da je žalba tužitelja neosnovana slijedom čega je nadalje trebalo u smislu odredbe članka 116. stavak 1., a u vezi s odredbom članka 128. stavak 4. ZUS-a, riješiti kao u izreci.
U Zagrebu 8. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović
