Poslovni broj: Usž-3899/2024-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Kristine Senjak Krunić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Eveline Čolović Tomić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Baketina d.o.o., Split, Ulica Slobode 46., OIB: 67040883669, zastupan po opunomoćenici Saneli Antoniji Šegvić, odvjetnici u Splitu, Ulica Slobode 46., protiv tuženika Hrvatske ceste d.o.o., Zagreb, Vončinina 3., OIB: 55545787885, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 1117/2023-4 od 29. ožujka 2024., na sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Žalba se odbija i potvrđuje rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-1117/2023-4 od 29. ožujka 2024. godine.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem je odbačena tužba tužitelja podnesena radi šutnje tuženika o prigovoru tužitelja na obavijest o poništenju postupka javnog nadmetanja od 01. prosinca 2022., a u kojem prigovoru traži dostavu odluke o poništenju javnog nadmetanja; poništenje Odluke (obavijest) tuženika, KLASA: 003-01/19-01/369, URBROJ: 345-600-610/409-23-51 od 16. ožujka 2023. kojom tuženik obavještava tužitelja da ostaje kod odluke da se ugovor o korištenju cestovnog zemljišta sklopi s društvom Parking car j.d.o.o. te traži poništenje Odluke tuženika o prihvaćanju ponude od 25. siječnja 2023.
2. Tužitelj u opširnoj žalbi, u bitnom, navodi da prvostupanjski sud nije sudio po zakonima i Ustavu RH kako mu nalaže čl. 5. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), jer da obrazloženje iznijeto na stranici 3. t. 9., 10., 11., 12. pobijanog rješenja nije u skladu sa pravnim poretkom RH te ciljem i predmetom ZUS-a. Smatra da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16. I 114/22.-dalje: ZJN) jer davanje u zakup bilo kojeg objekta ne može biti predmetom javne nabave sukladno čl. 1. ZJN-a, a ovdje zbog četverogodišnjeg zakupa ne može biti riječ ni o bagatelnoj javnoj nabavi. Predlaže ovom Sudu da opći akt po čl. 15. ZJN- a kojim se navodno regulira predmet spora zbog pragova i predmeta nabave po ex offo ocjeni nezakonitim po čl. 83.st. 2. ZUS-a. Obrazloženje pobijanog rješenja tužitelj nalazi kontradiktornim, jer se u pobijanom rješenju sud u točki 2. obrazloženja navodi da se radi o riješenoj upravnoj stvari te konstatira da tužitelj u tužbi posebno ne iznosi navode zbog načina na koji je upravna stvar riješena, a po točki 12. bez obrazloženja i protivno zakonima te činjenicama, sud zaključuje da se ovdje ne radi o upravnoj stvari i odbacuje tužbu čime je tužitelja onemogućio u ostvarenju prava na pristup sudu. Poziva se na odluku Ustavnog suda od 6. svibnja 2020. godine, broj: U-III-987/2017) iz koje je razvidno da sud koji smatra da nije nadležan, mora ustupiti spis nadležnom sudu ili izazvati sukob nadležnosti pred Vrhovnim sudom. Ustavni sud u toj Odluci ponavlja da u odnosu na sve pojedinačne akte, upravne ili druge, mora postojati sudska zaštita. Protiv svake vrste akata, posebice kada se upravlja javnim dobrom u općoj uporabi mora postojati sudska zaštita, tako Ustavni sud RH u odluci od U-III- 2100/14. Ukazuje na brojne nezakonitosti konkretnog postupka javnog nadmetanja i predlaže usvojiti žalbu, odnosno, ako ovaj Sud nije nadležan za postupanje po žalbi zbog naravi predmeta spora, moli se da spis dostavi nadležnom sudu. Potražuje trošak spora.
3. U odgovoru na žalbu tuženik osporava navode žalbe o postupku javnog nadmetanja koji je proveo, smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da se ovdje ne radi o upravnoj stvari i predlaže odbiti žalbu.
4. U svojem očitovanju na odgovor na žalbu tužitelj ponavlja da je u tijeku prvostupanjskog postupka i u žalbi, detaljno obrazložio i potkrijepio dokazima svoje navode o nezakonitom postupku tuženika i ponavlja stav da ako sud navodi da se ne radi o području upravnog prava, mora navesti o kojem postupku je riječ te ustupiti predmet nadležnom sudu sukladno Odluci Ustavnog suda od 6. svibnja 2020. godine, broj: U-III-987/2017, a ako ovaj Sud smatra da konkretni postupak ne spada u nadležnost upravnih sudova jer se ne može voditi upravni spor na temelju propisa RH, neka onda ustupi predmet nadležnom sudu uz jasno obrazloženje o kojoj vrsti postupka je u konkretnom slučaju riječ, a u svrhu izazivanja sukoba nadležnosti pred Vrhovnim sudom RH. Prilaže i presudu istog prvostupanjskog suda u kojoj je izražen stav da se radi o upravnom aktu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tuženik, kao javni naručitelj, temeljem Zakona o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, dalje: ZoC) i Pravilnika o korištenju cestovnog zemljišta i obavljanju pratećih djelatnosti na javnoj cesti („Narodne novine“ broj 78/14, 43/20, dalje: Pravilnik) u Narodnim novinama od 2. studenog 2022. te u Slobodnoj Dalmaciji od 3. studenog 2022. objavio javno nadmetanje za davanje na korištenje cestovnog zemljišta uz državnu cestu DC410 u Splitu u svrhu parkiranja vozila na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 476 m2, na rok od 4 (četiri) godine. U navedenom javnom nadmetanju sudjelovao je i tužitelj.
6.1. Tuženik nije izabrao niti jednu ponudu već je donesena Odluka o poništenju predmetnog javnog nadmetanja, da bi potom tuženik u Narodnim novinama 16. prosinca 2022. te u Slobodnoj Dalmaciji 17. prosinca 2022. objavio novo nadmetanje za isti predmet uz približno iste uvjete, u kojem je ponovnom javnom nadmetanju sudjelovao i tužitelj. U objavi natječaja tuženik je zadržao pravo ne izabrati ikojeg od ponuditelja, odnosno poništiti natječaj.
6.2. Potom je tuženik, na svojoj 3. sjednici Uprave dana 25. siječnja 2023., donio Odluku da se prihvaća ponuda društva Parking car j.d.o.o., Split, za davanje na korištenje predmetnog cestovnog zemljišta i obavljanja prateće djelatnosti u ukupnom iznosu od 4.959,00 EUR (bez PDV) te je određeno provođenje postupka zaključenja ugovora s navedenim najpovoljnijim ponuditeljem, sukladno uvjetima provedenog nadmetanja.
7. Prema odredbama članka 3. Pravilnika, (koji regulira postupak i uvjete davanja cestovnog zemljišta fizičkim i pravnim osobama radi obavljanja pratećih djelatnosti) tuženik je ovlašten ugovorom o korištenju cestovnog zemljišta i na druge zakonom dozvoljene načine sukladno općim propisima obveznog prava povjeriti cestovno zemljište fizičkim i pravnim osobama radi obavljanja pratećih djelatnosti, u pravilu putem javnog nadmetanja.
8. Tužitelj dvoji oko pravne prirode ovog postupka to jest dvoji radi li se o upravnom ili kakvom drugom reguliranom postupku.
9. Prema odredbama ZJN-a taj se zakon odnosi na nabavku robe ili usluga potrebnih naručitelju, što ovdje nije slučaj.
10. Prema ocjeni ovog Suda na pitanje provedbe predmetnog javnog nadmetanja ne primjenjuju se odredbe ZJN-a, a ugovorno povjeravanje na korištenje javne ceste na određeno vrijeme fizičkim ili pravnim osobama radi obavljanja pratećih djelatnosti prema članku 3. ZoC-a spada u područje zakupnih odnosa. Prema članku 73. ZoC-a uvjete i način korištenja cestovnog zemljišta, uvjete i postupak povjeravanja te prava i obveze u svezi s obavljanjem pratećih djelatnosti (ugostiteljstvo, trgovina, benzinske postaje, servisi i drugo) na cestovnom zemljištu propisuje ministar, koji je donio gore naznačeni Pravilnik. Sam postupak odabira osobe s kojom će tuženik, kao ovlašteni upravitelj javnom cestom (članak 31. stavak 1. alineja 3 ZoC-a) sklopiti ugovor je propisan Pravilnikom, a prema članku 75. ZoC-a, na pravo korištenja cestovnog zemljišta radi izgradnje pratećih uslužnih objekata i obavljanja djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, usluga opskrba gorivom, servisnih usluga i slično, primjenjuju se odredbe Zakona o koncesijama (Narodne novine, broj 69/17. i 107/20.-dalje: ZoK) jer se to pravo ostvaruje koncesijom.
11. Iz svega navedenog slijedi da se ovdje radi o upravnoj stvari, jer je člankom 3. ZoK-a, propisano da ugovor o koncesiji za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra jest upravni ugovor, u pisanom obliku, čiji je predmet gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra za koje je zakonom određeno da je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, a koje ne predstavlja izvođenje radova iz stavka 4., odnosno pružanje i upravljanje uslugama iz stavka 5. ovoga članka.
12. Zbog navedenog Sud nalazi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, ali postupovne povrede u vidu onemogućavanja pristupa sudu nisu počinjene. Ovo stoga što je tužitelj propustio redovni tijek pravne zaštite jer je prigovorom pogrešno upućenim raznim tijelima tuženika, sadržajno osporavao odluku o odabiru društva Parking Car j.d.o.o. pa je svoje nezadovoljstvo provedenim postupkom i odlukom o odabiru trebao izraziti Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, koja je, prema članku 96. ZoK-a nadležna za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima davanja koncesija.
13. Stoga jer je, u slučaju traženja sudske zaštite, pravo na pristup sudu uvjetovano prethodnim korištenjem prava na izjavljivanje redovnog pravnog lijeka, što je u ovom slučaju izostalo, tužbu je kao preuranjenu, trebalo odbaciti, no time što je prvostupanjski sud umjesto članka 30. stavak 1. točka 1. (sada čl. 46. stavak 1. točka 1. ZUS-a) svoje rješenje utemeljio na članku 30. stavak 1. točka 7. ZUS-a, nije povrijedio zakon na štetu tužitelja.
14. Tužitelj koji je ovaj spor izgubio nema pravo na naknadu troškova zastupanja po odvjetniku koje je zatražio.
15. Slijedom svega navedenog, valjalo je odgovarajućom primjenom odredbe članka 74. stavka 1. ZUS-a u vezi članka 67. stavka 3. odlučiti kao u izreci presude, a odluka o troškovima spora (točka II.) utemeljena je na odredbi članka 79. stavka 1. i 4. istog Zakona u vezi s odredbom članka 79. stavka 6. ZUS-a.
U Zagrebu 8. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća
Kristina Senjak Krunić