Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-277/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatski ured za osiguranje iz Zagreba,OIB: 38922958547, Martićeva 71, protiv ovršenice JĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vjeran Paić, odvjetnik u Šibeniku, radi izravne naplate, povodom prijedloga ovršenice za proglašenja zaplijene i prijenosa novčanih sredstva nedopuštenom odnosno odgodom pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba Knin poslovni broj Ovr-758/2023 od 6. prosinca 2023., dana 8. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba ovrhovoditelja kao osnovana, preinačuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba Knin poslovni broj Ovr-758/2023 od 6. prosinca 2023. i odbija prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi nedopuštenosti ovrhe.

II. Nalaže se ovršenici da ovrhovoditelju nadoknadi trošak žalbe u iznosu od 250,00 eura u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„Odgađa se ovrha u ovom postupku odnosno nalaže se FINI da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja temeljem njegovog zahtjeva za izravnu naplatu podnesenog FINI 19. listopada 2023.g. po sudskoj nagodbi zaključenoj pred ovim sudom na zapisnik od 17. listopada 2013.g. pod posl. brojem Povrv-571/12 do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi nedopuštenosti ovrhe odnosno pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava temeljem predmetnog zahtjeva za izravnu naplatu kojeg će ovršenica naknadno pokrenuti po zaključku suda.“

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj navodeći da se žali zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se odbije prijedlog ovršenice. Traži trošak žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Prvostupanjski sud je utvrdio da je prijedlogom od 10. studenog 2023. ovršenica predložila sudu da donese rješenje kojim će proglasiti nedopuštenim pljenidbu i prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava s njenog računa temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu podnesenog FINI 19. listopada 2023. po sudskoj nagodbi zaključenoj pred ovim sudom na zapisnik od 17. listopada 2013. u predmetu posl. broj Povrv-571/12 kojim potražuje naplatu iznosa od 1.343,15 eura/10.120,00 kn i da u navedenom prijedlogu ovršenica navodi da je FINA 30. listopada 2023. izvršila blokadu njenih novčanih sredstava po navedenoj osnovi u iznosu od 1.123,67 eura, da smatra da je predmetni zahtjev ovrhovoditelja nedopušten zbog nastupa zastare potraživanja odnosno iz razloga navedenog u odredbi čl. 50.st.1.toč.11. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj:112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024. - dalje: OZ) pa da je predložila sudu da donese rješenje kojim će predmetnu pljenidbu i prijenos novčanih sredstava proglasiti nedopuštenim.

5. Nadalje je prvostupanjski sud utvrdio da je uz predmetni prijedlog ovršenica dostavila sudu zahtjev ovrhovoditelja za izravnu naplatu podnesen FINI 19. listopada 2023., sudsku nagodbu zaključenu između stranka na zapisnik ovog suda 17. listopada 2013. pod posl. brojem Ovrv-571/12, očevidnik FINE o neizvršenim osnovama za plaćanje od 30. listopada 2023. i specifikaciju FINE o izvršenju osnove za plaćanje od 30. listopada 2023., da iz sudske nagodbe proizlazi da je ovršenica zajedno sa sudužnikom IĆ solidarno dužna isplatiti ovrhovoditelju iznos od 10.120,00 kn/1.343,15 eura, a da iz specifikacije FINE o izvršenju osnove za plaćanje od 30. listopada 2023. proizlazi da je po predmetnoj osnovi na računima ovršenice zaplijenjen iznos od 1.123,67 eura te da je ostao nenaplaćen iznos od 3.772,49 eura.

6. Temeljem gore provedenih dokaza prvostupanjski sud je utvrdio da su u predmetnom slučaju ispunjeni zakonski uvjeti za odgodu ovrhe odnosno odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava na prijedlog ovršenice iz odredbi čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a u svezi s odredbama čl. 65.st.1. OZ-a jer smatra da je ovršenica učinila vjerojatnim da bi provedbom predmetne ovrhe odnosno prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava u slučaju da uspije u parničnom postupku radi proglašenja predmetne pljenidbe nedopuštenom pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu jer bi u slučaju da uspije u parničnom postupku radi proglašenja predmetne izravne naplate nedopuštenom na koji će biti naknadno upućena od strane ovog suda nakon isteka zakonskog roka ovrhovoditelju za očitovanje o predmetnom prijedlogu iz zaključka od 6. prosinca 2023. morala naknadno ostvarivati pravo na povrat neosnovano naplaćenih novčanih sredstava i pravo na naknadu štete sukladno odredbi čl.210. st.4. OZ-a.

7. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Prema stavku 2. na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

8. Iz zahtjeva koji je ovršenica predala na sud 10. studenoga 2023. (list 1 spisa) proizlazi da je ovršenica podnijela prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodu ovrhe prijenosa, u kojem je istaknula prigovor zastare tražbine kao žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ-a.

9. Prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ-a ovrha se na prijedlog ovršenika može odgoditi ako se kumulativno ispune dvije pretpostavke i to ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, dok se druga pretpostavka odnosi na to da ovršenik postupi na jedan od načina taksativno navedenih u točki 1. do 8. st. 1. čl. 65. OZ-a.

10. S obzirom da je ovršenica prijedlog za proglašenjem nedopuštenom pljenidbe i prijenosa utemeljila na žalbenom razlogu iz čl. 50. st. 1. toč 11. OZ-a, time je ispunjena pretpostavka iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a, no u pravu je žalitelj kada u žalbi ukazuje kako je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio da je ispunjena i druga zakonska pretpostavka za dopuštenost odgode.

11. Naime, ovršenica u prijedlogu za odgodu prijenosa uopće ne opisuje niti obrazlaže u čemu nalazi postojanje i te druge kumulativno propisane pretpostavke za odgodu ovrhe, dok prvostupanjski sud zaključuje da bi provedbom pljenidbe i prijenosa ovršenica pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu jer bi u slučaju da uspije u parničnom postupku radi proglašenja predmetne izravne naplate nedopuštenom morala naknadno ostvarivati pravo na povrat neosnovano naplaćenih novčanih sredstava i pravo na naknadu štete. Međutim, u situaciji kada ovršenica u prijedlogu niti ne iznosi činjenične tvrdnje koje bi potkrijepile postojanje druge kumulativno propisane zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, tada ovršenica nije ni učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu štetu.

12. Okolnost što bi ovršenica provedbom ovrhe morala, u slučaju da uspije u sporu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ostvarivati pravo na povrat, sama po sebi ne dokazuje vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, već se u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a pod nastankom nenadoknadive ili teško nadoknadive štete podrazumijeva šteta koju bi ovršenica trpjela u slučaju da stavljanjem izvan snage ovršne isprave ne može kraj visine naplaćene ovršne tražbine i imovinskih prilika ovrhovoditelja ostvariti povrat ovrhom naplaćene tražbine. No, na postojanje takvih okolnosti ovršenica u prijedlogu za odgodu ne ukazuje, niti njihovo postojanje proizlazi iz u spisu priloženih isprava. Naposljetku, ovršenica svojim navodima nije učinila vjerojatnim niti da je odgađanje ovrhe potrebno da bi se spriječilo nasilje, jer provedba ovrhe i prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u korist ovrhovoditelja nema značaj nasilnih radnji u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a.

13. Prema tome, polazeći od pogrešna utvrđenja i ocjene postojanja zakonskih pretpostavki za dopuštenost odgode ovrhe prvostupanjski je sud pogrešno primijenio materijalno pravo iz odredbe čl. 65. st. 1. toč. 5. u vezi čl. 210. OZ-a kada je prihvatio prijedlog ovršenice i odgodio prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava do pravomoćnog okončanja parničnog postupka.

14. Zbog svega prethodno navedenoga, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a prihvatiti žalbu ovrhovoditelja, preinačiti prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao pod točkom I. izreke.

15. Kraj osnovanosti žalbe ovršenica je obvezna ovrhovoditelju nadoknaditi trošak žalbe u iznosu od 250,00 eura u skladu sa Tbr. 13. st. 1. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/2023.) imajući u vidu visinu ovršne tražbine čija se prisilna naplata zahtijeva.

U Zagrebu 8. srpnja 2025.

Sutkinja

Mirela Mijoč Kramar