REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-1233/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Republika Hrvatska, OIB 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Puli, protiv tuženika Općine Vrsar, OIB 03592077573, Trg De Grasi 1, Vrsar, kojeg zastupa punomoćnica Ingrid Roce Hrastić, odvjetnica u Rovinju, radi ispravka upisa u zemljišnoj knjizi, odlučujući o tužiteljevoj reviziji protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2774/2023-4 od 4. listopada 2023., kojem je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-1668/2015-54 od 16. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Prihvaća se revizija tužitelja i ukida presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2774/2023-4 od 4. listopada 2023. i presuda Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-1668/2015-54 od 16. svibnja 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev za ispravak upisa prava vlasništva na novoformiranoj kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 134 m2, tako da se na istoj upiše pravo vlasništva Republike Hrvatske te je naloženo tužitelju naknaditi troškove postupka tuženiku.

2. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-1276/2024-2 od 5. lipnja 2024., dopuštena je revizija tužitelja protiv drugostupanjske presude kojom je potvrđena prvostupanjska presuda, zbog pravnih pitanja koja glase:

"1) Jesu li odredbe članka 2. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“ broj 92/10-dalje ZTOGZ) i čl. 18. ZTOGZ do čl. 22. ZTOGZ, pravna osnova stjecanja prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojem nisu izgrađeni hoteli i turistička naselja?

2) Jesu li pravna osnova stjecanje prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojem nisu izgrađeni hoteli i turistička naselja, odredba članka 47. Zakona o privatizaciji (Narodne novine 21/96, 71/97 i 73/00), u vezi s člankom 58. stavkom 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom (Narodne novine 145/10) i člankom 33. ZTOGZ-a?".

3. Tužitelj je na temelju odredbe čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) podnio reviziju u odnosu na naznačena dopuštena pravna pitanja. Predlaže reviziju prihvatiti, drugostupanjsku presudu preinačiti te traži trošak podnošenja revizije.

4. Odgovor na reviziju nije podnesen.

5. Revizija tužitelja je osnovana.

6. Na temelju odredbe čl. 391. st. 3. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

7. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za ispravak upisa u zemljišnim knjigama.

8. Nije sporno između stranaka da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] osnovana u postupku obnove i osnivanja zemljišne knjige i to od dijela kč. br. [katastarska čestica] ("stara" oznaka čestice) čija je ukupna površina iznosila 4373 m2, s upisom prava vlasništva tuženika te da je tužitelj podnio prigovor protiv tog upisa, a koji prigovor je odbijen.

9. Prvostupanjski sud cijeni tužbu tužitelja kao tužbu radi ispravka upisa u zemljišnoj knjizi. To s obzirom da je tužba podnesena iz razloga jer je tužitelj protiv upisa sporne nekretnine u postupku obnove i osnivanja podnio prigovor koji je odbijen, a sve u smislu odredbe čl. 197. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17, - dalje: ZZK).

10. Tužitelj tvrdi da je u postupku obnove i osnivanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina], koji se vodio pred Općinskim sudom u Poreču-Parenzo pod poslovnim brojem Z- 5050/2004/1640 osnovana nova katastarska čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ističe da je novonastala katastarska čestica, u naravi Marina-dvorišta u postupku obnove i osnivanja zemljišne knjige, upisana u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Poreču kao vlasništvo Općine Vrsar, u 1/1 dijela te da je ista nastala od dijela čestice stare izmjere kč. br. [katastarska čestica], upisane kao društveno vlasništvo s pravom korištenja društvenog poduzeća DP "Anita" Vrsar. Nadalje, tužitelj navodi da se predmetna čestica na dan 23. srpnja 1991. nalazila unutar granica građevinskog područja te da ista nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala prilikom pretvorbe DP "Anita" i DP "Agrolaguna", a za koju je česticu prostorno planskom dokumentacijom određena ugostiteljsko turistička namjena i to hotel-turističko naselje. Tužitelj se poziva na odredbe Zakonu o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije ("Narodne novine" br. 92/10., - dalje: ZoTOGZ) koji kako tužitelj navodi, kao lex specialis uređuje postupak utvrđenja zemljišta iz članka 18., 19., 20., 24. i 25. istog zakona. Navodi kako taj zakon predviđa provođenje upravnog postupka u kojem se donosi deklaratorno rješenje koje predstavlja tabularnu ispravu za upis prava vlasništva te navodi kako odredba čl. 20. ZoTOGZ ne određuje ex lege vlasništvo jedinica lokalne samouprave već upućuje na provedbu postupka sukladno čl. 27. ZoTOGZ.

11. Tuženik prigovara u cijelosti navodima tužitelja te ističe kako je zakonito u postupku obnove upisan kao vlasnik predmetne nekretnine.

12. Prvostupanjski sud navodi kao nesporno da se nekretnina stare izmjere kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 23. srpnja 1991. nalazila unutar granica građevinskog područja, da nije procijenjena u vrijednost temeljnog kapitala prilikom pretvorbe DP "Anita" i DP "Agrolaguna", pri čemu iznosi pravni stav, da u slučaju kada je riječ o nekretninama na koje se primjenjuje odredba čl. 20. ZoTOGZ, da se u tom slučaju ne provodi upravni postupak iz čl. 27. tog Zakona. Nadalje navodi, da se odredbe od čl. 18. do čl. 22. ZoTOGZ (dakle uključujući i odredbu čl. 20.) odnose na turističko zemljište na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja pri čemu čini razliku da se odredbe čl. 18. i 19. ZoTOGZ odnose na ono turističko zemljište na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja čija je vrijednost procijenjena u društveni kapital društvenog poduzeća, a odredba čl. 20. na ono turističko zemljište na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenoga kapitala.

13. Taj sud zaključno utvrđuje da se u konkretnom slučaju radi o turističkom zemljištu na kojem su izgrađeni hoteli i turistička naselja i to iz razloga što tužiteljica u tužbi navodi da je prostorno planskom dokumentacijom za tu nekretninu određena ugostiteljsko-turistička namjena i to hotel - turističko naselje pa se stoga ima primijeniti odredba čl. 20. ZoTOGZ prema kojoj je to zemljište vlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno tuženice.

14. Drugostupanjski sud u bitnome potvrđuje navode i zaključke prvostupanjskog suda pri čemu zaključuje da s obzirom na to da na spornom zemljištu koje se nalazi na području za koje je određena ugostiteljsko turistička namjena nisu bile izgrađene građevine koje bi bez zemljišta bile procijenjene u postupku pretvorbe, da takvo zemljište sukladno čl. 2. i 20. ZoTOGZ predstavlja vlasništvo tuženika. Isto tako ističe da tužiteljica nije dokazala niti da bi upis u zemljišne knjige bio sporan niti da je ona vlasnica nekretnine te potvrđuje prvostupanjsku presudu u cijelosti.

15. Prema ocjeni ovog suda u revizijskoj fazi postupka, imajući na umu suprotne navode prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ukazuje se i nadalje spornim namjena zemljišta, odnosno radi li se o turističkom zemljištu u smislu odredbe čl. 2 ZoTOGZ i kojoj kategoriji istog ili se radi o ostalom građevinskom zemljištu koje propisuje čl. 23. spomenutog Zakona. Naime, prvostupanjski sud polazi od utvrđenja da se radi o turističkom zemljištu na kojem su "izgrađeni hoteli i turistička naselja", a navedeno utvrđenje da su izgrađeni hoteli i turistička naselja zasniva iz navoda tužiteljice da je prostorno planskom dokumentacijom za tu nekretninu određena ugostiteljsko-turistička namjena i to hotel - turističko naselje, dok drugostupanjski sud smatra da na spornom zemljištu koje se nalazi na području za koje je određena ugostiteljsko turistička namjena "nisu bile izgrađene građevine koje bi bez zemljišta bile procijenjene u postupku pretvorbe" ali ne navodi i ne obrazlaže je li smatra da na navedenom zemljištu nisu uopće izgrađene građevine ili da samo nisu izgrađene građevine koje bi bez zemljišta bile procijenjene u postupku pretvorbe. Međutim niti prvostupanjski sud niti drugostupanjski sud ne navode dokaze niti daju valjanu ocjenu dokaza iz kojih bi proizlazilo njihovo utvrđenje pri čemu se ukazuje da sama činjenica što je za neko zemljište prostorno planskom dokumentacijom određena ugostiteljsko-turistička namjena i to hotel - turističko naselje, nije dokaz da je na tom zemljištu doista izgrađen hotel ili turističko naselje ili kakav drugi objekt, već je to potrebno utvrditi kako bi se tada moglo pravilno primijeniti materijalno pravo, osobito imajući na umu činjenicu kako upravo određeni status zemljišta kako ga utvrđuje ZoTZGZ određuje koje se materijalno pravne odredbe imaju primijeniti prilikom određivanja titulara vlasništva u konkretnom slučaju.

16. Nadalje, vezano za u spornom pravnom režimu mjerodavne odredbe ZoTOGZ ističe se da je čl. 1. tog zakona navedeno da se njime utvrđuje pojam turističkog i ostalog građevinskog zemljišta koje nije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku pretvorbe odnosno privatizacije te se uređuju imovinskopravni odnosi na tom zemljištu i način njegova korištenja. Potom se odredbom čl. 2. st. 1. ZoTOGZ određuje turističko zemljište kao: građevinsko zemljište koje nije procijenjeno u vrijednosti društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe, odnosno koje nije uneseno u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije, a za koje je na dan stupanja na snagu

ZoTOGZ dokumentima prostornog uređenja određena ugostiteljsko-turistička namjena i ono zemljište na kojemu su izgrađene građevine turističko ugostiteljske namjene (kampovi, hoteli i turistička naselja), na kojem su pravo korištenja, upravljanja i raspolaganja imala društvena poduzeća čime navedena odredba dvojako određuje predmetno turističko zemljište.

16.1. Imajući na umu odredbe predmetnog zakona, kod pojma "turističko zemljište" razlikuje se 1) turističko zemljište u kampovima (čl. 5. i 6.), 2) turističko zemljište na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja (čl. 18. i 19.) i 3) preostalo turističko zemljište (čl. 20) te se zakonom dodatno utvrđuje i definira pojam "ostalo građevinsko zemljište" (čl. 23).

17. Nadalje ZoTOGZ regulira i titulara vlasništva ovisno o tome je li se radi o turističkom zemljištu na kojem je izgrađen kamp ili o turističkom zemljištu na kojem je izgrađen hotel ili turističko zemljište ili se radi o "preostalom turističkom zemljištu", pri čemu treba imati u vidu da pod preostalo turističko zemljište potpada zemljište na kojem je društveno poduzeće imalo pravo korištenja i koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala, a koje se ne može smatrati turističkim zemljištem na kojem je izgrađen kamp, hotel ili turističko naselje te zaključno navedeni ZoTOGZ regulira i titulara vlasništva ako se radi o "ostalom građevinskom zemljištu", kao zemljištu na kojem je društveno poduzeće imalo pravo korištenja i koje nije procijenjeno u vrijednost društvenog kapitala, a to zemljište na dan 1. kolovoza 2010., kao dana stupanja na snagu ZoTOGZ, nije bilo određeno za ugostiteljsko turističku namjenu. Pri tome se ukazuje da se predmetnim odredbama ZoTOGZ-a titular određuje na temelju samog zakona (čl. 6. st. 2., čl. 20. i 23.) ili u ovisnosti o provedenom postupku (kod JLS), tako i ovaj sud u odluci Rev-4040/2019-2 od 16. svibnja 2023.

18. S obzirom na sve navedeno, kako u postupku pred nižestupanjskim sudovima nije utvrđena namjena sporne zemljišno knjižne čestice, odnosno nije utvrđeno je li na spornoj čestici izgrađen objekt te ukoliko je izgrađen, o kojoj vrsti objekta se točno radi, slijedom čega, za sada nije moguće odrediti o kojoj vrsti zemljišta u smislu odredbi ZoTOGZ se u konkretnom slučaju radi, obzirom nižestupanjske odluke nemaju razloge o odlučnim činjenicama.

18.1. Stoga, odgovor na prvo postavljeno pravno pitanje glasi: Kako primjena predmetnih odredbi kod određivanja titulara vlasništva na koje se poziva revident čl. 2 te čl. 18. do 22. Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“ broj 92/10- dalje ZTOGZ) ovisi od određene namjene svakog pojedinog zemljišta. Članak 2 ZoTOGZ propisuje određenje turističkog zemljišta kao takvog kao i ostalog građevinskog zemljišta. Odredbe čl. 18. do čl. 22. ZoTOGZ mogu biti pravni osnov za stjecanje vlasništva u onom slučaju kada je riječ o turističkom zemljištu na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja, pri čemu se odredbe čl. 18. i 19. ZoTOGZ odnose na ono turističko zemljište na kojima su izgrađeni hoteli i turistička naselja čija je vrijednost procijenjena u društveni kapital društvenog poduzeća, a u kojem će slučaju titular vlasništva biti trgovačko društvo. Primjena odredbe čl. 20 moguća je u slučaju kada je riječ o preostalom turističkom zemljištu, koje nije procijenjeno u vrijednost društvenoga kapitala.

18.2. Isto tako odgovor na drugo postavljeno pravno pitanje glasi: Pravna osnova stjecanja prava vlasništva na turističkom zemljištu na kojem nisu izgrađeni hoteli i turistička naselja ne može biti odredba članka 47. Zakona o privatizaciji („Narodne novine“, 21/96, 71/97 i 73/00), u vezi s člankom 58. stavkom 4. Zakona o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, 145/10) i člankom 33. ZTOGZ-a, ako nije doneseno konačno rješenje u smislu odredbi ZTOGZ-a.

19. S obzirom da nije utvrđen status sporne zemljišno knjižne čestice te jesu li na istoj izgrađeni bilo kakvi objekti, a ako jesu o kakvim objektima se radi pa nema uvjeta za preinaku pobijane presude pa je na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP odlučeno kao u točki I izreke ovog rješenja. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, neizvjestan uspjeh u sporu pa je ukinuta i odluka o troškovima postupka.

20. U nastavku postupka prvostupanjski sud će utvrditi sve relevantne činjenice na koje je ukazano ovim rješenjem, sukladno dokazanim prijedlozima stranaka, vodeći računa o izraženom shvaćanjima u ovoj odluci.

21. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije donesena je na temelju ovlasti iz odredbe čl. 166. st. 3. ZPP te je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

Zagreb, 8. srpnja 2025.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Jadranko Jug