Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-1993/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, predsjednik vijeća Sabine Dugonjić, sudac izvjestitelj i član vijeća Amanda Snoj te člana vijeća Josipa Grubišića, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, OIB: 38922958547, Martićeva 71, 10000 Zagreb zastupani po punomoćniku Josipu Mađarić odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika LF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i KF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] oboje zastupani po punomoćniku Petru Crnov odvjetniku iz Đakova, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Đakovu poslovni broj P-4/2022-26 od 8. ožujka 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 8. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Đakovu poslovni broj P-4/2022-26 od 8. ožujka 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred drugog suca pojedinca.
II. O zahtjevu tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev kojim je naloženo tuženicima isplatiti tužitelju iznos od 9.887,85 eura[1] / 74.500,00 kuna sa zateznom kamatom, te kojim je naloženo tuženicima solidarno naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.290,66 eura sa zateznim kamatama, dok je pod točkom II. izreke naloženo tužitelju da tuženicima naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.362,50 eura u roku 15 dana.
2. Protiv te presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stav 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., u daljnjem tekstu: ZPP) predlaže istu preinačiti sukladno žalbi a podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 9.887,85 eura / 74.500,00 kuna koji je isplaćen na ime naknade štete i troškova parničnog postupka, oštećeniku TF, koju štetu je isti pretrpio u prometnoj nezgodi od 18. travnja 1995. godine, a prouzročena je po II tuženiku koji je upravljao neosiguranim teretnim vozilom, vlasništvo I tuženika (član 86. Zakona o osiguranju – Narodne novine broj 9/94 – dalje u tekstu ZO).
5. Na temelju provedenog postupka prvostupanjski sud je utvrdio slijedeće činjenice:
- da je 18. travnja 1995. u [adresa] došlo do prometne nezgode u kojoj je oštećeni ĆF zadobio teške tjelesne ozljede uslijed naleta teretnog vozila (vlasništvo I tuženika), kojim je upravljao II tuženik, na bicikl s pomoćnim motorom kojim je upravljao oštećenik
- da u vrijeme nastanka prometne nezgode teretno vozilo nije bilo osigurano
- da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Đakovu poslovni broj K-136/95 od 19. listopada 1995., II tuženik proglašen krivim zbog teškog djela protiv sigurnosti javnog prometa iz članka 161. stav 3. u svezi članka 156. stav. 1. i 3. KZRH
- da je vezano za zadobivene tjelesne ozljede oštećenika i radi naknade novčane rente na ime izgubljene zarade, vođen parnični postupak pred Općinskim sudom u Đakovu pod poslovnim brojem Pn-138/15, koji je okončan sudskom nagodbom od 26. travnja 2017. sklopljenom između tužitelja – oštećenog ĆF i tuženika Croatia osiguranje d.d. i Grawe Hrvatska d.d. te su tuženi oštećenom na ime naknade štete i troškova parničnog postupka isplatiti ukupno 73.000,00 kuna, a koji iznos su regresirali od tužitelja – Hrvatski ured za osiguranje, dana 2. lipnja 2017. i to u iznosu od 74.250,00 kuna.
6. Temeljem navedenih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da su osiguravajuća društva i oštećenik sklapanjem nagodbe sklopili ugovor, da tuženici nisu nagodbu supotpisali pa se "ne mogu ni obvezati temeljem te nagodbe", te da je iz nagodbe vidljivo da se oštećenik odrekao svih svojih prava prema bilo kojoj fizičkoj osobi, pa tako i prema tuženicima, "a kako subjektivnog prava oštećenika nema jer ga se isti odrekao nema ni prava tužitelja prema tuženicima", pa odlučuje kao u točki I izreke prvostupanjske presude.
7. Ovaj sud smatra da je takvo pravno shvaćanje prvostupanjskog suda pogrešno i posljedica je pogrešne primjene materijalnog prava.
8. Odredbom članka 86. stav 1. ZO propisano je da oštećena osoba kojoj je šteta nanesena uporabom vozila čiji se vlasnik, odnosno korisnik nije osigurao od automobilske odgovornosti podnosi odštetni zahtjev jednom od društava za osiguranje koje se bavi osiguranjem od automobilske odgovornosti.
9. U smislu odredbe članka 86. stav 2. ZO društvo za osiguranje za isplaćeni iznos tereti fond za naknadu štete pri Hrvatskom uredu, a prema stavku 4. istog članka Hrvatski ured za osiguranje ima pravo na regres prema osobi koja je odgovorna za štetu i to za isplaćeni iznos štete, kamatu i troškove.
10. Obzirom na okolnost neosiguranosti teretnog vozila vlasništvo I tuženika, a čijom uporabom nepropisnom vožnjom II tuženika je oštećeniku nanesena šteta, oštećenik je, u smislu odredbe članak 86. stav 1. ZO tužbu radi ostvarivanja svog odštetnog zahtjeva podnio protiv Croatia osiguranja d.d. i Grawe Hrvatska d.d. kao društava za osiguranje koji se bave osiguranjem od automobilske odgovornosti.
11. U smislu stavka 2. članka 86. ZO Croatia osiguranje d.d. i Grawe Hrvatska d.d. za isplaćeni iznos štete i trošak obrade teretile su Hrvatski ured za osiguranje, a koji prema odredbi stavka 4. članka 86. ZO ima pravo na regres prema osobi koja je odgovorna za štetu (isplaćen iznos štete, kamatu, troškove). Kako je zakonom određeno da Hrvatski ured za osiguranje ostvaruje pravo regresiranja za isplaćenu štetu posredstvom jednog od osiguravajućih društava od osobe koja je odgovorna za isplaćenu štetu, to pogrešno prvostupanjski sud smatra da tužitelj nema pravo regresiranja iz plaćene štete od I i II tuženika jer je ta šteta isplaćena temeljem predmetne sudske nagodbe u kojoj tuženici nisu sudjelovali niti su istu potpisali.
12. Slijedom iznesenog te kako zbog pogrešnog pravnog pristupa, prvostupanjski sud je propustio razmotriti druge okolnosti i činjenice odlučne za odluku o predmetu spora, pa i glede visine potraživanja, to je temeljem članka 369. stav 1. ZPP, uvaženjem žalbe tužitelja, odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja, a posljedično tome ukinuta je i odluka o troškovima postupka, dok je o zahtjevu tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka odlučeno temeljem članka 166. stav. 3. ZPP.
U Zagrebu 8. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Sabina Dugonjić