Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-138/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice ABC, [adresa], [osobni identifikacijski broj], koju zastupa glavni ravnatelj NŠ, a njega punomoćnica Nataša Owens, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Owens i Houška d.o.o. Zagreb, Praška 10, protiv ovršenice ŽŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, odlučujući o žalbi ovrhovoditeljice protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovrv-4498/2025-2 od 4. lipnja 2025., 7. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditeljice ABC kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovrv-4498/2025-2 od 4. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja, riješeno je:

"Odbija se prijedlog za ovrhu podnesen putem sustava eOvrhe dana 29. svibnja 2025. god. podnesen Općinskom sudu u Čakovcu, protiv naznačene ovršenice ŽŠ kao nasljednice pokojnog ovršenika, kao neosnovan."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila ovrhovoditeljica, pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba parničnog i ovršnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe da je 12. svibnja 2025. prvostupanjski sud pozvao ovrhovoditeljicu da u roku od 15 dana predloži daljnje korake u postupku, budući da nasljednica kako sam prvostupanjski sud navodi „nije preuzela postupak“. Takva formulacija nema nikakvo zakonsko utemeljenje i pravno je nemoguće da nasljednica, u odnosu na koju je već doneseno rješenje o nastavku postupka, ne preuzme postupak. S obzirom da ovrhovoditeljici nije bila ostavljena mogućnost pravnog lijeka na to rješenje, 29. svibnja 2025. je prvostupanjskom sudu podnijela prijedlog za ovrhu uređen u odnosu na nasljednicu ŽŠ, koji je prijedlog pobijanim rješenjem odbijen kao neosnovan. Navodi kako je odbijeni prijedlog podnijela izravno prvostupanjskom sudu, a ne putem sustava eOvrhe, kako navodi prvostupanjski sud. Prvostupanjski je sud najprije pozvao ovrhovoditeljicu zbunjujućim i nezakonitim rješenjem da poduzme radnju u odnosu na nasljednicu, sada ovršenicu, a onda isti prijedlog odbio, ne ostavljajući time mogućnost ovrhovoditeljici na ispravak ili dopunu prijedloga, odnosno podredno ostvarenje svojih prava. Evidentno je stoga da je prvostupanjski sud pogrešnom primjenom i tumačenjem relevantnih zakonskih odredbi parničnog i ovršnog postupka donio nezakonitu odluku i time počinio bitnu povredu odredaba postupka. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, uz naknadu troškova ovršnog i žalbenog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Iz spisa predmeta slijedi da je ovrhovoditeljica 14. studenog 2023. podnijela prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv ovršenika ŠŠ, radi naplate novčane tražbine u iznosu od 62,31 eura sa zakonskim zateznim kamatama. Vršiteljica dužnosti javnog bilježnika Sandra Marodi iz Čakovca ovršeniku je 29. studenog 2023. uputila obavijest da je ovrhovoditeljica protiv njega podnijela prijedlog za ovrhu i da u roku od 15 dana može ispuniti svoju obvezu prema ovrhovoditelju, te de će, ukoliko to ne učini, javni bilježnik donijeti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, koja obavijest ovršeniku nije uručena.

4.1. Vršiteljica dužnosti javnog bilježnika spis je 10. siječnja 2024. proslijedila prvostupanjskom sudu jer je utvrđeno da je ovršenik umro **.**.2023., pa je prvostupanjski sud rješenjem posl. broj Ovrv-6158/23-6 od 16. siječnja 2024. utvrdio prekid postupka zbog smrti ovršenika te odredio da će se postupak nastaviti kada nasljednik ili skrbnik ostavine preuzme postupak ili kad ga sud na prijedlog suprotne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učini, sve pozivom na odredbu čl. 212. toč. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22. – u daljnjem tekstu: OZ).

4.2. Nakon što je ovrhovoditeljica dostavila pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza smrti ovršenika pok. ŠŠ doneseno od strane vršiteljice dužnosti javnog bilježnika Sandre Marodi pod posl. broj O-70/2024-13, UPP/OS-Čakovec-11/2024 od 10. srpnja 2024., kojim je jedinom nasljednicom proglašena kći ostavitelja ŽŠ, prvostupanjski je sud rješenjem posl. broj Ovrv-6158/2023-13 od 7. travnja 2025. pozvao nasljednicu ŽŠ da preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari koji je bio prekinut zbog smrti ovršenika (toč. I. izreke) te odredio da rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju za zainteresiranu stranku teći iznova od dana kada joj bude dostavljen prijepis tog rješenja (toč. II. izreke). Predmetno je rješenje postalo pravomoćno 23. travnja 2025.

4.3. Dopisom od 12. svibnja 2025. sud prvog stupnja pozvao je ovrhovoditeljicu da u roku od 15 dana stavi daljnje prijedloge s obzirom da nasljednica nije preuzela postupak, te je ovrhovoditelj 29. svibnja 2025. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave protiv ovršenice ŽŠ, kao nasljednice pok. ovršenika ŠŠ.

5. Pobijanim je rješenjem odbijen prijedlog za ovrhu protiv ovršenice ŽŠ, kao nasljednice pokojnog ovršenika, kao neosnovan. U obrazloženju svoje odluke sud prvog stupnja navodi kako nasljednica iza smrti pok. ovršenika ŠŠ, iako pozvana preuzeti postupak prekinut iza njegove smrti, istog nije preuzela. Prijedlog za ovrhu od 29. svibnja 2025. protiv ovršenice ŽŠ podnijet je na temelju vjerodostojne isprave – izvatka iz poslovnih knjiga od 3. studenog 2023., na kojem je kao dužnik (obveznik plaćanja pristojbe HRT), naznačen sada pok. ŠŠ, dok ovdje naznačena ovršenica ŽŠ, uopće nije navedena u navedenoj vjerodostojnoj ispravi. Iako je temeljem priloženog rješenja o nasljeđivanju iza pok. ovršenika ovdje naznačena ovršenica proglašena njegovom nasljednicom, navedeno rješenje o nasljeđivanju nije pravni osnov temeljem kojeg ovrhovoditeljica može tražiti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave izravno protiv nasljednika dužnika, već svoje pravo protiv nasljednice dužnika može ostvariti u parničnom postupku. S obzirom da je prijedlog za ovrhu podnesen na temelju vjerodostojne isprave, nema mjesta primjeni niti čl. 32 st. 2 OZ, odnosno nema mogućnosti prijenosa obveze, pa je prijedlog za ovrhu trebalo odbiti.

6. Prema odredbi čl. 5. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13. i 33/15.) nasljednik je sveopći pravni sljednik ostavitelja, smrću ostavitelja njegova ostavina prelazi na nasljednika, čime postaje njegovo nasljedstvo. Odredbom čl. 215. st. 1. ZPP propisano je da će se postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članku 212. toč. 1. do 5. ZPP nastaviti kad nasljednik ili skrbnik ostavine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravitelj ili pravni sljednici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane ili po službenoj dužnosti pozove da to učine. Dakle, preuzimanje postupka ne ovisi o volji nasljednika, odnosno nasljednici se kao građanskopravni slijednici ne mogu protiviti procesnoj sukcesiji te postaju procesna stranka trenutkom smrti stranke, pa nema mjestu zaključku prvostupanjskog suda kako nasljednica nije preuzela postupak.

7. Međutim, neovisno o nespornoj činjenici da je tražbina ovrhovoditeljice prema pok. dužniku u skladu s odredbama obveznog i nasljednog prava prešla na njegovu nasljednicu, navedeno ne može nadomjestiti činjenicu da ovrhovoditeljica u odnosu na nasljednicu nema vjerodostojnu ispravu. Kako se ovrha određuje na temelju vjerodostojne isprave i to protiv osobe koja je u vjerodostojnoj ispravi navedena kao dužnik (čl. 31. st. 2. OZ), bez mogućnosti prijenosa obveze koji je u smislu čl. 32. st. 2. istog Zakona propisan samo za ovršne isprave, nije bilo osnove za određivanje predložene ovrhe. Time se ni na koji način ne prejudicira postojanje tražbine ovrhovoditeljice prema nasljednici, ali se ta tražbina ne može ostvarivati u postupku u povodu prijedloga za izdavanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koja glasi na prednika. Dakle, ovrhovoditeljica ne može protiv ovršenice pokrenuti ovršni postupak podnošenjem prijedloga za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave – ovjerenog izvoda iz poslovnih knjiga, već mora u posebnom parničnom postupku dokazati osnovu i visinu svoje tražbine prema ovršenici te nakon eventualnog dobivanja ovršne isprave protiv nje pokrenuti ovršni postupak na temelju ovršne isprave.

8. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ odbiti žalbu ovrhovoditeljice kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

Zadar, 7. srpnja 2025.

Sutkinja

Sanja Prosenica