Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-959/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Marijanu Vugiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja H- ABDUCO d.o.o., sa sjedištem u [adresa],OIB: 13667298928, zastupano po punomoćniku Ivi Vukoviću, odvjetniku u [adresa], protiv protivnika osiguranja EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj Ovr-1349/25-2 od 28. svibnja 2025, dana 7. srpnja 2025.
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Trogiru, poslovni broj Ovr-1349/25- 2 od 28. svibnja 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.
II. Ostavlja se da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
"I. - Odbija se prijedlog za osiguranje novčane tražbine od 16. svibnja 2025. godine.
II.- Nalaže se zabilježba odbijanja prijedloga za osiguranje novčane tražbine na 1. suvlasničkom dijelu: 1/2nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], IZGRAĐENO ZEMLJIŠTE površine 142 m2, DVORIŠTE površine 438 m2, ukupno 580 m2, upisane u ZU 3398 k. o. [katastarska općina]."
2. Protiv ovog rješenja žali se predlagatelj osiguranja iz žalbenih razloga iz čl.353. st. 1. toč. 2. i 3. zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a) u vezi čl. 21. st. 1. ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024., u daljnjem tekstu: OZ-a) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine uz dosudu troška postupka u povodu pravnog lijeka .
3. Žalba je osnovana.
4. Prvostupanjski sud u bitnom navodi slijedeće:
" 4. Odredbom čl. 296. OZ-a, propisano je da predlagatelj osiguranja na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina ima pravo tražiti osiguranje zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, ali za isprave koje su ovršne isprave i na temelju kojih se može osnovati dobrovoljno zasnivanje založnoga prava ne može se osnovano zahtijevati osnivanje prisilnoga založnoga prava, što je i ovdje takav slučaj.
5. Odredbom čl. 22. OZ-a, propisano je da sud određuje ovrhu samo na temelju ovršene ili vjerodostojne isprave, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, tako važi i za određivanje prisilnoga osiguranja sukladno odredbi čl. 290. OZ-a, a odredbom čl. 23. OZ-a, propisano je što su to ovršne isprave, tako je između ostalog, kako je to već gornje određeno, propisano da je ovršna isprava ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava, odnosno svaka druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava, dok je odredbom čl. 28 st.1. OZ-a, propisano da je javnobilježnička isprava ovršna ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.
6. Odredbom čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16 i 57/22- nastavno ZJB-u, propisano je da je javnobilježnički akt ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha, dok je odredbom st. 2. istog članka toga Zakona propisano da se na temelju javnobilježničkog akta koji sadrži obvezu da se osnuje, prenese, ograniči ili ukine koje zemljišnoknjižno pravo može neposredno provesti upis u zemljišne knjige ako je obveznik izričiti na to pristao u tom aktu, tako da se na temelju ovršne isprave-u ovom slučaju ovdje javnobilježničke isprave, u smislu odredbe čl. 54. st. 3 ZJB-a, može tražiti neposredna ovrha na nekretninama, samo ukoliko je takvom javnobilježničkom ispravom upisana hipoteka na određenoj nekretnini radi osiguranja novčane tražbine koja se ovrhom na nekretnini ostvaruje (što je tada stvar zemljišnoknjižnog postupka), nakon što je tražbina koja je osigurana založnim pravom dospjela i ako je dužnik u toj ispravi izričito na to pristao, tako da se iz ovih razloga na temelju ovdje predložene ovršne isprave ne može osnovano tražiti osiguranje novčane tražbine koja proizlazi za naplatu temeljem predmetne ovršne isprave koja je kao takva stekla svojstvo ovršnosti jer izostaju za to zakonom propisane pretpostavke tako da se u predmetnom slučaju povodom ovdje postavljenoga prijedloga za osiguranje ne može odrediti predloženo osiguranje novčane tražbine, pa je valjalo predmetni prijedlog za osiguranje odbiti, kako je to odlučeno kao u točki I. izreke."
5. Ova odluka suda prvog stupnja je pogrešna.
6. Naime, prvostupanjski sud očito gubi iz vida da iz ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranje novčane tražbine stranke su ugovorile da su suglasne da radi osiguranja tražbine iz tog ugovora se sastoji založno pravo na nekretninama ovdje protivnika osiguranja koje se nalaze u Osijeku dok je predlagatelj osiguranje svojim prijedlogom za osiguranje novčane tražbine zasnivanjem prisilnog založnog prava na nekretnini tražio da se odredi osiguranje uknjižbom založnog prava na suvlasničkom dijelu protivnika osiguranja koja se nalazi upisana u zemljišnoknjižnom odjelu Omiš, Općinskog suda u Splitu, dakle, ne radi se o istoj nekretnini.
7. Člankom 13. ugovora o kreditu sa sporazumom osiguranju novčane tražbine stranke su ugovorile da korisnik kredita, jamci – platci i založni dužnik izričito izjavljuju da su suglasni da se na temelju tog ugovora kao javnobilježničke ovršne isprave, protiv njih neposredno provede ovrha na svim predmetima ovrhe predviđenim ovršnim zakonom, radi potpune naplate osigurane tražbine, te taj javnobilježnički akt snadbjeven potvrdom ovršnosti sa danom 1. travnja 2011.
8. Stoga u ovom slučaju, kad nije ugovoreno da se ovrha može provesti samo na nekretnini navedenoj u ugovoru kao predmetu osiguranja, već je protivnik osiguranja dozvolio da se na temelju tog sporazuma po dospjelosti novčane tražbine predlagatelja osiguranja može neposredno provesti ovrha u biti na čitavoj njegovoj imovini, bar za sada su ispunjene pretpostavke za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini koja nije predmet javnobilježničkog osiguranja novčane tražbine (dobrovoljno založno pravo).
9. Zbog navedenog, a temeljem čl. 380. toč. 3. i čl. 166. st. 3. ZPP u vezi čl. 21. st.1.
OZ odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 7. srpnja 2025.
Sudac:
Marijan Vugić
