Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Poslovni broj Gž-42/2025-2
Osijek, Europska avenija 7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, u izvanparničnom postupku predlagateljice FC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ivanu Šalini, odvjetniku u Zadru, protiv predloženika ad. 1. HC pok. F iz [adresa] i ad. 2. Grada Obrovca, radi uređenja međe, rješavajući žalbu predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj: R1-38/2018-22 od 24. rujna 2024., 7. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru poslovni broj: R1-38/2018-22 od 24. rujna 2024.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
„Odbija se prijedlog predlagateljice za uređenje međa između čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. “
2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija predlagateljica iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se prihvati prigovor mjesne nenadležnosti ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, ovaj je sud utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. u svezi sa čl. 354. st. 2. ZPP-a. U postupku donošenja rješenja predlagateljici nije nezakonitim postupanjem uskraćena mogućnost raspravljanja pred sudom, a pobijano rješenje je razumljivo, sadrži razloge o odlučnim činjenicama te nema nejasnoća ni proturječnosti, kao ni drugih nedostataka, tako da ga je moguće ispitati pa nisu počinjene bitne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 6. i 11. ZPP-a koje sadržajno u žalbi ističe žaliteljica.
5. Sukladno čl. 103. st. 1., st. 2. i st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15.i 94/17., dalje: ZV) ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među, pri čemu će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, a ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi čl. 103. st. 2. ZV-a, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.
6. Sud prvog stupnja odbija prijedlog predlagateljice jer je tijekom postupka utvrđeno kako je istoj sporno pitanje vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u površini od 8 m2, a navedena čestica nije bila predmet provedenog postupka. Naime, predmet postupka bilo je uređenje međe na čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], a koje su u vlasništvu stranaka te je utvrđeno da između te tri čestice ne postoji međa, budući se u jednoj točki dodiruju samo čest. zem. [katastarska čestica], ali da ta točka, odnosno međna linija između tih čestica predlagateljici nije sporna.
7. Predlagateljica u žalbi ne osporava prethodno utvrđeno činjenično stanje od strane prvostupanjskog suda, već ukazuje na procesne povrede provedenog postupka, u vidu nedostavljanja zapisnika sa očevida i izrade skice mjesta te izrade pobijanog rješenja protekom pet godina od provedenog očevida. Ističe i kako je predmetni postupak pokrenula sukladno uputi Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostave za katastar nekretnina Obrovac iz Zaključka od 6. veljače 2018.
8. Žalbeni navodi ne mogu se prihvatiti kao osnovani, jer je pravilan zaključak suda prvog stupnja da se nisu ispunile zakonske pretpostavke iz čl. 103. ZV-a koje reguliraju postupak uređenja međe, budući predlagateljica u svom prijedlogu traži uređenje međe na čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], dok je tijekom provedenog očevida na licu mjesta ista navela kako ne osporava međnu liniju između tih čestica, već da joj je sporno pitanje vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 8 m2. Navedena izjava predlagateljice sadržana je u zapisniku prvostupanjskog suda o provedenom očevidu na licu mjesta, koji zapisnik je uredno potpisan od nazočnih stranaka, bez stavljanja bilo kakvih prigovora na njegov sadržaj.
9. Stoga, uzimajući u obzir kako je tijekom postupka, očevidom u nazočnosti vještaka geodetske struke, utvrđeno da između čest. zem. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] ne postoji međna linija, već se u jednoj točki dodiruju samo čest. zem. [katastarska čestica], ali da ta točka, odnosno međna linija između tih čestica nije niti sporna te kako se predlagateljica suštinski poziva na traženje nove izmjere i izmjene površine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], to proizlazi da je predlagateljici sporan zahtjev za ponovnom izmjerom, odnosno prigovor na izmjeru, u odnosu na površinu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa se radi o prigovoru koji je predmet upravnog postupka promjena katastarske izmjere i katastarskog klasiranja zemljišta u k. o. [katastarska općina].
10. Međutim, navedeno traženje predlagateljice ne može biti predmet sudskog, već upravnog postupka. Isto tako, postupak uređenja međa nije spor o vlasništvu kakvog zemljišnog dijela, nego o međi tog dijela zemljišta, pri čemu se u postupku uređenja međa ne vrši izmjera susjednih nekretnina niti sud svojim rješenjem, koje donosi u postupku uređenja međa na bilo koji način mijenja površinu susjednih nekretnina upisanu u zemljišnoj knjizi ili katastru, već isključivo na licu mjesta objavljuje pravac međe i sukladno tome postavlja međašne znakove.
11. Nadalje, predlagateljica u žalbi neosnovano navodi kako joj zapisnik sa očevida na licu mjesta nikada nije dostavljen, budući iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je taj zapisnik uredno dostavljen punomoćniku predlagateljice, što je vidljivo iz dostavnice koja prileži (l. 51 a). Nastavno na navedeno, neosnovano se u žalbi navodi da predlagateljici nikada nije dostavljena skica lica mjesta, obzirom da takav dokazni prijedlog nije predložen niti je isto stavljeno u zadaću vještaku, već je određeno samo izvođenja dokaza očevidom na licu mjesta, u nazočnosti vještaka geodetske struke, a koji dokazni prijedlog je u cijelosti proveden. Također, vidljivo je da predlagateljica tijekom postupka, na ročištu, a tako i po zaprimanju zapisnika o izvršenom očevidu, nije sudu predložila provođenje daljnjih dokaza, u svezi svog prijedloga. Stoga, iako ista osnovano u žalbi ukazuje na procesnu povredu u svezi toga da je pobijana odluka donijeta nakon proteka od skoro pet godina nakon provedenog očevida, navedena povreda nema odlučni utjecaj na zakonitost pobijanog rješenja. Ovo sve iz razloga jer predlagateljica u žalbi ne navodi promjene u svezi utvrđenog činjeničnog stanja ove pravne stvari pa proizlazi da u konkretnom slučaju nisu nastupile neke promjene u pogledu odlučnih činjenica, koje su bile podloga za donošenje pravilne odluke. Pri tome ovaj sud naglašava kako predlagateljica u razdoblju od skoro pet godina nije poduzimala nikakve pravne radnje kojima bi ubrzala postupak, stavila određene prigovore na utvrđeno činjenično stanje niti je predlagala neke nove dokaze, dok ista u žalbi ne prigovara utvrđenom činjeničnom stanju pa proizlazi da neopravdana dugotrajnost prvostupanjskog postupka nije dovela predlagateljicu u nepovoljan pravni položaj, u pogledu prava na pristup sudu i obrazloženu odluku.
12. Kako ni ostali žalbeni navodi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu i temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci.
Osijek, 7. srpnja 2025.
Sudac
Berislav Babić
