Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-404/2023-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca mr. sc. Krunosalava Baran, predsjednika vijeća, sutkinje Jasne Bratek izvjestiteljice i članice vijeća, i sutkinje Vesne Bjelousov, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. tužitelja LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba zastupani po punomoćniku Srećku Ljubičiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Plinacro d.o.o., OIB: 69401829750, Savska cesta 88A, Zagreb, zastupanog po Frani Gavraniću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Špehar i Gavranić j.t.d. iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Pn-118/2019 od 21. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 7. srpnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I Žalba tužitelja uvažava se kao djelomično osnovana i odbija kao djelomično neosnovana, te se presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Pn-118/2019 od 21. prosinca 2022. preinačuje i sudi:
1. Nalaže se tuženiku Plinacro d.o.o. Zagreb, Savska cesta 88a, OIB: 69401829750, da 1. tužitelju SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelju LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], isplati iznos od 5.982,78 eura/45.077,26 Kn (pet tisuća devet stotina osamdeset dva eura sedamdeset osam centi) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. srpnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
2. Sa ostalim dijelom tužbeni zahtjev, preko dosuđenog iznosa, a u iznosu od 4.635,04 eura (34.922,74 Kn), sa zakonskim zateznim kamatama u visini kamatne stope koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za pet postotnih poena, a koje teku od 27. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015., a od 01. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena na dosuđujući iznos iz točke 1. izreke za razdoblje od 27. prosinca 2012. do 7. srpnja 2025.,odbija se kao neosnovan.
3. Nalaže se tuženiku Plinacro d.o.o. Zagreb, Savska cesta 88a, OIB: 69401829750, da 1. tužitelju SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelju LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], isplati parnični trošak u iznosu od 2.109,24 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od presuđenja 7. srpnja 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
4. Zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška preko dosuđenog iznosa, a u iznosu od 1.068,84 eura, odbija se kao neosnovan.
II Nalaže se tuženiku Plinacro d.o.o. Zagreb, Savska cesta 88a, OIB: 69401829750, da 1. tužitelju SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tužitelju LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na ime troškova žalbenog postupka isplati iznos od 273,74 eura, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:
"I. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi: "Nalaže se tuženom Plinacro d.o.o. Zagreb, Savska cesta 88a, OIB: 69401829750, da plati tužiteljima pod 1. SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], i 2. tuženom BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], iznos od 80.000,00 kuna s pripadajućom zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za pet postotnih poena, a koje teku od 27. prosinca 2012. do 31. srpnja 2015., a od 01. kolovoza 2015. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, kao i da im nadoknadi prouzročeni parnični trošak s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od donošenja prvostupanjske presude, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodište za tri postotna poena pa do isplate, sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužiteljima ad1. SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad2. BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tuženiku Plinacro d.o.o., OIB: 69401829750, na ime parničnog troška, iznos od 12.750,00 (dvanaesttisuća sedamstopedeset kuna/1.692,22 eura1 u roku od 15 (petnaest) dana."
2. Ovu presudu suda prvog stupnja, pravovremeno podnesenom žalbom pobijaju tužitelji zbog razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. do toč. toč. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) te zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev usvoji u iznosu od 5.982,78 eura te tuženiku naloži da tužiteljima naknadi trošak parničnog postupka. Traže trošak žalbenog postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je djelomično osnovana.
5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu, postupak koji joj je prethodio, kao i žalbene navode tužitelja, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. Sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju u žalbi ukazuje tuženik, budući da pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, dani razlozi su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se ista može ispitati.
7. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s obzirom na to da je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom ocjenom utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva.
8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom naknade štete nastale povredom ugovorne obveze.
9. U postupku pred prvostupanjskim sudom i iz stanja utvrđeno je:
- da je Iz Ugovora o osnivanju prava stvarne služnosti (u nastavku teksta-Ugovor) između Plinacro d.o.o. i Vukšić Ante, 20. prosinca 2011. (str. 6 - 8 spisa) utvrđeno da su stranke tog ugovora utvrdile da su tužitelji suvlasnici dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svaki u 1/2 dijela sukladno pravomoćnoj sudskoj presudi Općinskog suda u Šibeniku, broj P-901/06 (preinačene odlukom Županijskog suda u Šibeniku poslovni broj Gž-1670/2010-2 od 17. listopada 2011., str. 156-158 spisa), te da tužitelji dopuštaju tuženiku izgradnju, odnosno ukopavanje dijela cjevovoda, detaljno opisano u čl. 1. Ugovora,
- da je odredbom čl. 4. Ugovora ugovoreno da tuženik, nakon završetka radova, vrati zemljište u prvobitno stanje, isplati naknadu štete na nekretnini nastalu izgradnjom plinovoda i naknadu za služnost, a sve na temelju procjene utvrđene vještačenjem po ovlaštenom sudskom vještaku,
- da su odredbom čl. 6. Ugovora stranke ugovorile da će nakon zaključenja predmetnog Ugovora pristupiti zaključenju nagodbe o isplati naknade u iznosu za koji je uslijed ustanovljenja služnosti umanjena vrijednost šume ili šumskog zemljišta i umanjena proizvodnja drvne mase, odnosno u iznosu za koji je uslijed ustanovljenja služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine, a sve temeljem procjene izvršene po ovlaštenom sudskom vještaku, te nagodbu o visini naknade štete nastale izgradnjom plinovoda na predmetnoj nekretnini,
- da je pregledom zemljišnih knjiga za nekretninu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nastale od kat. čest. [katastarska čestica]) utvrđeno da su kao vlasnici iste upisani tužitelji, svaki za 1/2 dijela i to temeljem nagodbe broj N-DO-291/2021 ODO Šibenik, Građanskoupravni odjel u RH od 16. lipnja 2022.,
- da je u postupku iz Nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Pjera Sladoljeva od 26. srpnja 2021. i dopisa navedenog vještaka od 19. studenog 2021., utvrđeno da se trasa služnosti (plinovod) nalazi na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koja je nastala od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je formirana temeljem presude tog suda broj P-901/06), da je iz navedenog nalaza i mišljenja sud prvog stupnja utvrdio da se trasa služnosti i predmetni uništeni dio nekretnine proteže na površni od 4.200 m2, kojeg su vlasnici tužitelji,
- da je iz Nagodbe o visini naknade štete sklopljene između Plinacro d.o.o. i Vukšić Ante 23. prosinca 2011. (str. 17 do 18 spisa) te iz Nagodbe o visini naknade štete sklopljene između Plinacro d.o.o. i Vukšić Mire 08. prosinca 2011. (str. 19 do 21 spisa) utvrđeno da su se stranke sporazumjele da je tuženik dužan naknaditi štetu koja će nastati izvođenjem radova na Plinovodnom sustavu na kat. čest. [katastarska čestica] za 1/2 suvlasničkog dijela u iznosu od 11.755,05 kuna,
- da je tuženik ponudio tužiteljima zaključenje Aneksa nagodbe o visini naknade štete (nastalu na suhozidima, kulturama i zemljištu na č.k.br. 2006/12 prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka za 1/2 suvlasničkog dijela, u iznosu od 2.259,90 Kn a koje Anekse tužitelji nisu potpisali,
- da je iz nagodbe o naknadi za služnost sklopljenu između Plinacro d.o.o. i Vukšić Mire ovjerenu u potpisu JB Ljiljanke Malenica broj OV-10602/11 08. prosinca .2011. (str.173 – 176 spisa) utvrđeno da su isti sklopili nagodbu u kojoj su suglasno utvrdili da naknada za ustanovljenu služnost za predmetnu nekretninu, prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], suvlasnički dio 1/2 iznosi ukupno 16.167,70 kuna, te da je tužitelj LĐ prihvatio navedenu naknadu s osnova umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine za ustanovljeno pravo služnosti za nekretnine u njegovom vlasništvu i uvjete isplate, te da više nema nikakvih daljnjih potraživanja s osnova naknade za ustanovljenu služnost,
- da je iz Nagodbe o naknadi za služnost sklopljenu između Plinacro d.o.o. i Vukšić Ante 23. prosinca 2011.g. (str. 177 - 178 spisa) utvrđeno da su navedeni sklopili nagodbu u kojoj su suglasno utvrdili da naknada za ustanovljen služnost za predmetnu nekretninu, prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka (a koja je sastavni dio Nagodbe) za kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], suvlasnički dio ½ iznosi ukupno 15.994,70 kuna, te da je tužitelj VĐ prihvatio navedenu naknadu s osnova umanjenja tržišne vrijednosti nekretnine za ustanovljeno pravo služnosti za nekretnine u njegovom vlasništvu i uvjete isplate, te da nema više nikakvih daljnjih potraživanja s osnova naknade za ustanovljenu služnost,
- da je iz građevinske dozvole Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uprave za graditeljstvo, Klasa: UP/I-361-03/09-01/29, Urbroj: 531-18-1- 1-356-10-45 od 30. 06.2010. g. (strana 44 do 71 spisa), te iz Uporabne dozvole ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Klasa: UP/I-361-05/13-01/10, Urbroj:
531-04-1-2-607-13-13 od 29. 04. 2013. g. (stranica 72 do 74 spisa) utvrđeno da se dozvoljava tuženiku građenje plinovodnog sustava Like I Dalmacije IV. dio sustava od PČ/MRS Benkovac do PČ Dugopolje (MRS Split) i to na česticama u katastarskim općinama, međuostalim, i Danilo Kraljice, te da se istom dozvoljava uporaba navedenog Plinovodnog sustava,
- da iz nalaza i mišljenja Ivana Jerkina, sudskog vještaka za poljoprivredu od 29. srpnja 2021. (str. 137 do 140 spisa), a koji nalaz je usmeno obrazložen na ročištu održanom 16. studenog 2022. proizlazi da je devastirana površina predmetne čestice ukupne površine 4.281 m2, te da 1m2 navedene površine procjenjuje na 25,00 kuna, što ukupno iznosi 107.025 kuna, time da je navedenu površinu utvrdio iz skice vještaka Pjera Sladoljeva da površina služnosti iznosi 2.709 m2, a druga površina do čije je devastacije došlo prilikom izvođenja radova da je 1.491 m2. U svom iskazu vještak je ispravio pisani nalaz i mišljenje, s obzirom na očitu omašku, jer zbroj površine služnosti i površine devastirane čestice iznosi 4.200 m2, a ne kako je to naveo 4.281 m2. Vrijednost nekretnine od 25 kuna za 1m2 da je vrijednost te zemlje, te je takvu odredio jer smatra da se na toj zemlji ne mogu saditi nikakve poljoprivredne kulture, a vrijednost zemljišta da je utvrdio iz nalaza i mišljenja vještaka Tomislava Vitkovića,
- da je nalaz i mišljenje vještaka Ivana Jerkina sud prvog stupnja ocijenio kao irelevantan za odluku u ovom sporu,
- da u svojim stranačkim iskazima tužitelji ne čine spornim zaključenje Ugovora o osnivanju prava stvarne služnosti, ističu da je dogovoreno da ukoliko nastane šteta prilikom postavljanja plinovodnih cijevi, da će tuženik nadoknaditi štetu, da je tuženik u dva navrata izvršio uplatu, a smatrajući da je šteta puno veća da su se obratili tuženiku, koji da im je ponudio još 5.000,00 kuna, na isplatu kojega iznosa da nisu pristali. Prije nego je tuženik započeo ugovorene radove da je na predmetnoj nekretnini bila šuma, a nakon radova da je zemljište bilo u potpunosti uništeno.
10. Prvostupanjski sud, a polazeći od činjenice da su tužitelji s tuženikom sklopili Ugovor o osnivanju prava stvarne služnosti ukopavanjem cjevovoda na zemljištu i to na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u suvlasništvu EĐ i VĐ, svakog u 1/2 dijela, a koje vlasništvo je utvrđeno presudom toga suda broj P- 901/06, da su tužitelji temeljem navedene presude izvršili diobu predmetne čestice, te da je ista dobila novi broj odnosno da je sada oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da su tužitelji s tuženikom sklopili nagodbu o visini štete i to u iznosu od 11.755,05 kuna za svakog od tužitelja, da su tužitelji, nezadovoljni iznosom štete smatrajući da je šteta veća od navedene, obratili tuženiku u vezi visine štete, a koji je postupajući u skladu s odredbama Ugovora proveo vještačenje po ovlaštenom sudskom vještaku i to Tomislavu Vitkoviću (u studenom 2011.) i IĐ (u svibnju 2011.), da su stranke nakon provedenog vještačenja sklopile nagodbu o naknadi za služnost, i to LĐ u ukupnom iznosu od 16.167,70 kuna, a VĐ u ukupnom iznosu od 15.994,70 kuna, te da su oba tužitelja potpisivanjem nagodbe izjavile da nemaju više nikakvih daljnjih potraživanja s osnova naknade za ustanovljenu služnost, pozivom na odredbu čl. 9. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, dalje ZOO) odbio tužbeni zahtjev tužitelja.
11. Iznesena činjenična utvrđenja i na njima zasnovano materijalno-pravno stajalište prvostupanjskog suda – da je tuženik ispunio svoju ugovornu obvezu te tužiteljima naknadio štetu – osnovano su dovedeni u sumnju žalbom tužitelja.
12. Između parničnih stranaka nije sporno da su tužitelji s tuženikom 20. prosinca 2011. kao suvlasnici nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] sklopili Ugovor o osnivanju prava stvarne služnosti kojim su tuženiku Plinacro d.o.o. dopustili ukopavanje dijela cjevovoda Plinovodnog sustava Like i Dalmacije, IV. dijela sustava od PČ/MRS Benkovac do PČ Dugopolje – MRS Split, po trasi magistralnog plinovoda Bosiljevo – Split a koja trasa je određena lokacijskom dozvolom od 18. veljače 2009.
12.1. Sukladno navedenom ugovoru, odredbi čl. 2. st. 1., tuženiku je dopušteno ulaženje u posjed radi obavljanja radova uzduž iskolčene trase u širini od 18 do 20 m (tzv. radni pojas) za vrijeme ukopavanja plinovoda, te kasnije nesmetano korištenje dijela predmetne čestice pri redovitom pregledu, održavanju i popravku plinovoda, dopuštena je sječa drveća i drugog raslinja koje ugrožavaju plinovod u tzv. pojasu služnosti širine 10 m, odnosno 5 m lijevo i 5 m desno od osi cjevovoda za cijelo vrijeme postojanja plinovoda i otklanjanja ekološki štetnih posljedica ukoliko bi nastale uslijed havarije, stupanjem u posjed dijela nekretnine unutar navedenog pojasa služnosti.
12.2. Tuženik Plinacro d.o.o. obvezao se (čl. 4. Ugovora o osnivanju prava stvarne služnosti) cjevovod ukopati s dužnom pažnjom čuvajući poljoprivredne kulture i drugu imovinu na nekretnini i nakon završetka radova vratiti zemljište u prvobitno stanje, isplatiti naknadu za štetu na nekretnini nastalu izgradnjom plinovoda i naknadu za služnost a sve na temelju procjene utvrđene vještačenjem po ovlaštenom sudskom vještaku. Nadalje, odredbom čl. 6. Ugovora ugovoreno je da će ugovorne strane nakon zaključenja tog ugovora pristupiti zaključenju nagodbe o isplati naknade u iznosu za koji je zbog ustanovljene služnosti umanjena vrijednost šume ili šumskog zemljišta i umanjena proizvodnja drvne mase, odnosno u iznosu za koji je uslijed ustanovljenja služnosti umanjena tržišna vrijednost nekretnine, također temeljem procjene po ovlaštenom sudskom vještaku. Da tuženik nije tako postupio, da šteta odnosno njezin opseg nije u potpunosti utvrđen niti šteta tužiteljima u cijelosti isplaćena, razvidno je ne samo iz iskaza tužitelja saslušanih u postupku pred prvostupanjskim sudom, a koji su u pobijanoj odluci reproducirani, nego i iz činjenice da je tuženik nakon što su tužitelji izrazili svoje nezadovoljstvo isplaćenom visinom štete angažirali stalnog sudskog vještaka te tužiteljima ponudili sklapanje Aneksa Ugovoru a koji dodatak su tužitelji odbili potpisati, smatrajući da ponuđeni iznos ne odgovara stvarnoj visini nastale štete.
13. U postupku pred prvostupanjskim sudom, a na okolnost površine koja je devastirana prilikom izvođenja radova te visine štete, proveden je dokaz mjerničkim i poljoprivrednim vještačenjem. Iz nalaza i mišljenja poljoprivrednog vještaka Ivana Jerkina, utvrđeno je da je predmetna nekretnina sada u naravi pašnjak, bez ikakvih ostatka poljoprivrednih kultura, da je devastacija površine ove poljoprivredne čestice nastala jednim dijelom prilikom ukopavanja cjevovoda, koje su stranke dogovorile ugovorom od 20. prosinca 2011., a u kojem je naznačeno da će površina služnosti biti dužina cjevovoda i širina 5 metara sa svake strane osi cjevovoda, dakle ukupno 10 m, a polazeći od nalaza vještaka mjernika Pjera Sladoljev, a koji je u svom nalazu odredio da je dužina cjevovoda od same obale potoka Dabar pa prema zapadu dužina od 270,9 m a ako se ista pomnoži sa 10 dobiva se površina služnosti od 2709 m2.
13.1. Nadalje vještak navodi da je druga površina devastacije predmetne nekretnine nastala prilikom izvođenja radova strojevima na terenu i to u površini određenoj po mjerniku 1491 m2, a što ukupno iznosi 4.281 m2, a obzirom da je procijenio 1m2 na 25,00 Kn odnosno ukupno 4281 m2 x 25,00 Kn iznosi 107.025,00 Kn. Isti vještak je na ročištu održanom 16. studenog 2022. ispravio nalaz i mišljenje na način da je korigirao ukupnu devastiranu površinu predmetne parcele na način da ista iznosi 4200 m2 a ne kako je to zbog pogrešnog zbrajanja devastiranog dijela površina, u pisanom nalazu naveo 4281 m2, te je na istom ročištu objasnio na koji način je utvrdio opseg štete (4200x25,00-105.000,00 Kn) time da vještak pravilno prilikom izrade nalaza i mišljenja, od nominalnog iznosa štete nije odbijao iznose koji su tužiteljima ranije isplaćeni, jer konačno isto nije niti bio zadatak vještaka.
14. Dakle, iz provedenih dokaza tijekom prvostupanjskog postupka utvrđeno je, a na što pravilno upiru tužitelji svojim žalbenim navodima, da je tuženik izvršavajući svoje ugovoreno pravo tužiteljima nanio štetu, u obimu i visini koja utvrđena poljoprivrednim vještačenjem iznosi 105.000,00 Kn, a koja se sastoji u umanjenju tržišne vrijednosti devastirane površine predmetne nekretnine te činjenici da se na tom zemljištu ne mogu saditi nikakve poljoprivredne kulture (masline, vinova loza) jer je isto u potpunosti uništeno u površini kako je navedeno u nalazu i mišljenju mjernika vještaka Pjera Sladoljev.
15. Poljoprivredni vještak je na jasan i nedvojben način naveo u kojoj površini predmetna nekretnina se neće i ne može koristiti, objasnio je razlog zbog kojega je do toga došlo i stoga je neprihvatljiv zaključak prvostupanjskog suda, a kraj činjenice utvrđenja visine i opsega štete od strane poljoprivrednog vještaka, poljoprivredno vještačenje smatrati nepotrebnim i irelevantnim za rješavanje ovoga spora, jer za takav zaključak sud nije dao valjane razloge, jer sama činjenica da je šteta dijelom isplaćena, ne utječe na vještačenjem utvrđeni stvarni opseg štete nastale temeljem Ugovora zaključenog između stranaka.
16. Tužitelji imaju pravo na mirno uživanje svojega vlasništva u skladu sa svojim legitimnim očekivanja o opsegu i kvaliteti kako je stečeno. Tužitelji su Ugovorom pristali da se položi navedeni plinovod na njihovoj imovini i ugovorili su naknadu štete za to. Stoga je tu štetu valjalo izračunati prema parametrima koji se odnose na trajno umanjenje njihove imovine - nekretnine koja je bila predmet Ugovora.
17. Sukladno odredbi čl. 177. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/0.1, 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. – dalje u tekstu ZV) ovlaštenik prava služnosti mora pri izvršavanju svojih ovlasti postupati obzirno, tako da što manje opterećuje poslužnu stvar. Drugim riječima, ovlaštenik takvog prava dužan se suzdržati od radnji i postupaka /ili ih – analognom primjenom odredbe čl. 1045. st. 3. i čl. 1047. st. 3. ZOO-a svesti na tolerantno moguću mjeru, u protivnom odgovara vlasniku poslužnog dobra za tako prouzročenu štetu.
18. Dakle tužitelji imaju pravo zahtijevati od tuženika naknadu stvarne i potpune štete.
19. Polazeći od činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje mjerničkog i poljoprivrednog vještaka te po istima utvrđenu ukupnu devastiranu površinu predmetne nekretnine od 4200 m2 te visinu štete u iznosu od 105.000,00 Kn, ovaj drugostupanjski sud, temeljem odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP-a djelomično je prihvatio žalbu tužitelja te preinačio prvostupanjsku presudu na način da je tužiteljima na ime naknade štete dosuđen iznos 5.982,78 eura (45.077,26 Kn) uzimajući u obzir da su tužitelji u žalbi predložili da se od ukupnog iznosa štete utvrđenog poljoprivrednim vještačenjem 13.935,89 eura/105.000,00 Kn oduzme iznos od 7.024,05 eura/52.922,75 Kn. Obzirom da je sud vezan zahtjevom stranaka, a kako su tužitelji zahtijevali manji iznos (zbog pogrešnog zbroja iznosa koji im je ranije isplaćen), to je tužiteljima dosuđen iznos kao u izreci.
19.1. Preostali dio zahtjeva tužitelja preko dosuđenog iznosa, a u iznosu od 4.635,04 (34.922,74 Kn) odbijen je kao neosnovan.
20. Odluka o zakonskim zateznim kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO- a, a obzirom da je visina štete utvrđena poljoprivrednim vještačenjem prema cijenama u vrijeme presuđenja, to je u primjeni odredbe čl. 1086. ZOO-a, tijek zateznih kamata određen je od presuđenja pa do isplate, obzirom da donošenjem presude dospijeva obveza tuženika za naknadu štete.
20.1. Stoga je tužbeni zahtjev u dijelu zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate za razdoblje od 27. prosinca 2012. do 7. srpnja 2025., odbijen kao neosnovan.
21. U prilog dvojnom iskazivanju iznosa novčanih obveza koje tuženik treba ispuniti tužiteljima za napomenuti je da je u međuvremenu stupio na snagu Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 57/2022.) i Odluka o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj: 85/2022.) prema kojima je euro službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj (članak 13. Zakona) od 1. siječnja 2023. (točka II. stavak 1. Odluke), a novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati da se preračunavaju uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz članaka 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97 (članak 14. Zakona), koji tečaj konverzije je određen na 7,53450 kuna za jedan euro (točka II. stavak 2. Odluke).
22. Iz navedenih je razloga primjenom odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP-a valjalo preinačiti prvostupanjsku presudu i odlučiti kao u izreci.
23. S obzirom da je djelomično preinačena odluka o glavnoj stvari, temeljem odredbe čl. 166. st. 2., čl. 154. st. 2. i čl. 155. st. 1. ZPP-a bilo je nužno preinačiti odluku o troškovima parničnog postupka.
23.1. S obzirom na visinu vrijednosti spora, priloženi troškovnik, te odredbe Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22. i 138/23 u daljnjem tekstu Tarifa) odredbu čl. 155. ZPP-a, tužitelju je ukupno dosuđen iznos od 3.178,08 eura, trošak sastava tužbe u iznosu od 132,72 eura (tbr. 7. t. 1. Tarife), trošak sastava tri obrazložena podnesaka u ukupnom iznosu od 398,16 eura (tbr. 8. toč. 1. Tarife), troška sastava žalbe u iznosu od 152,63 eura (Tbr. 10. toč. 1.Tarife), troška zastupanja na ročištima 28. 9. 2017., 11. 5. 2021. i 23. 11. 2021. u ukupnom iznosu od 398,16 eura (tbr. 9. t. 1. Tarife), trošak zastupanja na ročištu 16. 11. 2022. u iznosu od 199,08 eura, trošak zastupanja na ročištu očevidu 13. 7. 2021. u iznosu od 199,08 eura, trošak predujma za poljoprivredno i mjerničko vještačenje, te izlazak sudske komisije na lice mjesta u ukupnom iznosu u od 836,54 eura, trošak pristojbe na presudu u iznosu od 152,63 eura te PDV 25% u iznosu od 436,33 eura.
23.2. Imajući na umu činjenicu da je između stranaka bila sporna osnova i visina zahtjeva, da su tužitelji uspjeli 100% s osnovom a u visini zahtjeva sa 56,34%, te nakon što se od uspjeha tužitelja odbije uspjeh tuženika, tužitelj je uspio u postupku sa 56,34% u postupku, stoga su tužitelju primjenom odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a troškovi postupka odmjereni u iznosu od 1.379,26 eura time da su tužiteljima troškovi poljoprivrednog i mjerničkog vještačenja u ukupnom iznosu od 729,98 eura priznati u cijelosti obzirom da su isti troškovi bili potrebni bez obzira na uspjeh stranaka u postupku, dakle tužiteljima je ukupno dosuđen parnični trošak u iznosu od 2.109,24 eura sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a u visini kamatne stope propisane odredbom članka 29. stavak 2. ZOO-a.
23.3. Ostali dio zahtjeva za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, a u iznosu od 1.374,59 eura, odbijen je kao neosnovan.
23.4. Slijedom navedenoga, uvažavanjem žalbe tužitelja, preinačena je i odluka o troškovima parničnog postupka.
24. O troškovima žalbenog postupka odlučeno je na temelju odredbe čl. 166. st. 2. ZPP-a u vezi sa Tbr. 10. toč. 1.Tarife, te je tužiteljima dosuđen trošak sastava žalbe u ukupnom iznosu od 273,74 eura.
25. Slijedom navedenog, a temeljem odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove presude.
Osijek, 7. srpnja 2025.
Predsjednik vijeća
mr. sc. Krunoslav Baran
