Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Poslovni broj: Gž-60/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sutkinji Ani Bosančić u pravnoj stvari predlagatelja ad.1. ĐCN , OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.2. CCN, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] i ad.3. Ivice Ožić - Bašić OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] svi zastupani po punomoćniku Mateu Barbiru odvjetniku u Vrgorcu protiv protustranke ĐC OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], zastupan po punomoćniku mr. sc. Armandu Moroviću odvjetniku u Makarskoj radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj R1-69/2021 od 29. studenog 2025., 4. srpnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba predlagatelja kao osnovana, te se ukida rješenje Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj R1-69/2021 od 29. studenog 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. O zahtjevu predlagatelja za naknadom troškova žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda suđeno je:

"ODBIJA SE prijedlog predlagatelja ad.1. ĐCN , OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa] i ad.2. CCN, OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa], ad.3. IVICA OŽIĆ-BAŠIĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] s prebivalištem u [adresa] zastupani po pun. Mateu Barbiru odvjetniku u [adresa] radi razvrgnuća suvlasničke zajednice u ovoj pravnoj stvari."

2. Protiv tog rješenja žalbu podnose predlagatelji pobijajući ga zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) čija je primjena utemeljena na odredbi članka 21. Zakona o vanparničnom postupku iz 1934. godine, koja pravna pravila se primjenjuju pozivom na članak 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine broj 73/91), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba predlagatelja je osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji mu je prethodio, kao i žalbene navode predlagatelja utvrđeno je da prvostupanjski sud suprotno navodima žalbe nije počinio niti jednu bitnu povredu odredbi parničnog postupka određenu člankom 354. stavak 2. ZPP-a, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Međutim, prvostupanjski sud je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, pa slijedom toga pogrešno primijenio i materijalno pravo.

6. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice u odnosu na nekretninu u suvlasništvu stranka čest. zem. [katastarska čestica] gradilište u "Bidol" sa 400 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to iz razloga jer nakon provedenog postupka zaključuje kako predlagatelji predlažu da se suvlasnička zajednica na predmetnim nekretninama razvrgne samo u dijelu zemljišta, te svoj zaključak opravdava činjenicom da su predlagatelji predložili izvođenje dokaza vještačenjem sudskog vještaka za poslove geodezije, a ne sudskog vještaka građevinske struke, kao i da je među strankama izvršena fizička dioba građevine sve pozivom na odredbe članka 9. stavak 1. i članka 66. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst).

7. Predlagatelji žalbom ističu kako predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja kuću i dvorište s time da je kuća među strankama fizički podijeljena s time da postoji prijepor oko dijela dvorišta, kao i da dvorište samo po sebi nije predmet diobe, već je predmet diobe cjelokupna navedena čestica kako je to i predloženo podneskom predlagatelja 6. rujna 2022. za koji navodi kako prvostupanjski sud nije uzeo u obzir prilikom donošenja odluke. Također navodi kako prvostupanjski sud ne zauzima stav jesu li omjeri stranaka osporeni, gdje bi trebalo određenu stranku uputiti na parnicu kako bi se suvlasnička zajednica razdijelila.

8. Iz stanja spisa proizlazi kako su osnovane tvrdnje predlagatelja te su isti uistinu zatražili razvrgnuće suvlasničke zajednice, s time da su ukazali i predlagatelji i protustranka kako nije sporno tko koristi koju kuću koje se nalaze na predmetnoj čestici, što ne znači da predlagatelj nije predložio razvrgnuće cjelokupne nekretnine, već se tijekom cjelokupnog postupka ukazuje kako je sporno korištenje, a posljedično tome i vlasništvo zemljišta - dvorišta koje se nalazi oko obje izgrađene kuće.

8.1. Da je tome tako jasno je i iz sastavljenog zapisnika prilikom provedenog očevida sa vještakom geodetom 29. listopada 2021. gdje na zapisniku jasno stoji „…stranke suglasno predlažu da se izvrši dioba suvlasničke zajednice predmetne nekretnine i to nakon što vještak geodet izvrši premjeravanje predmetne nekretnine i to na način da tlocrtno prikaže objekte stranka koji su već podijeljeni među strankama, te da se ti objekti označe posebnim likom i površinom, a u nastavku da prikaže dvorišni prostor… i to na način da će u postupak diobe uključiti ove posebne dijelove nekretnine kao posebno vlasništvo ili teret…“. Obzirom na navedeno, te sadržaj prijedloga predlagatelja, ne može se prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda kako predlagatelji traže razvrgnuće isključivo zemljišta.

9. Prije svega, prvostupanjskom sudu valja ukazati na odredbe članka 36. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima gdje je propisano da ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi. Dakle, suvlasništvo je pravo vlasništva više osoba na stvari koja nije podijeljena, dok ako je jedna osoba vlasnik točno određenog dijela nekretnine ona ne može biti suvlasnik određenog realnog dijela nepodijeljene nekretnine.

10. Ukoliko suvlasništvo postoji uzima se prema članku 37. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da je ta stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove (idealne dijelove), kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih dijelova.

11. U konkretnoj situaciji iz stanja spisa proizlazi da među strankama nije sporno kako katastarsko i zemljišnoknjižno stanje nisu usklađeni, pa je tako sporna čestica u zemljišnim knjigama upisana kao čest. zem. [katastarska čestica] gradilište u "Bidol" sa 400 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu stranaka, dok je iz povijesti promjena na katastarskim česticama identifikacijom katastra i zemljišno – knjižnih podataka utvrđeno da katastarskim česticama zemlje [katastarska čestica] odgovara čestica zemlje prema zk podacima 148/15, kao i da je novim premjerom iz 1975. godine predmetni posjed (148/15) dobio nove katastarske oznake č. zem. [katastarska čestica] površine 207 m2 i č. zem. [katastarska čestica] površine 31 m2 upisane u posjedovni list broj 1073 na ŠCN, te č. zem. [katastarska čestica] površine 163 m2 upisana u posjedovni list 596 na ime SCN.

12. Tijekom postupka prvostupanjski sud nije utvrdio jesu li stranke izvršile faktičnu diobu ili je sporna veličina njihovih udjela, postoji li od ranije između suvlasnika sporazum o diobi, koristi li svaki od njih određeni dio nekretnine i koji, a na što ukazuju stranke u postupku, što može ukazivati da suvlasništva među istima nema, a time i pretpostavki za diobu predmetnih nekretnina. Ako je na bilo koji način došlo do stvarne podjele nekretnina, gdje je svaki suvlasnik postao samovlasnikom određenih realnih dijelova, suvlasnik ne može postaviti zahtjev za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina. Ukoliko bi tome bio slučaj suvlasnik može u parnici postaviti zahtjev radi utvrđenja samovlasništva točno određenog dijela nekretnina, a potom zatražiti i provedbu uknjižbe prava vlasništva na dijelu nekretnine koja je na osnovi stvarne podjele postao njegovim samovlasništvom.

13. Slijedom iznijetog, primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a žalbu predlagatelja valjalo je uvažiti, te prvostupanjsko rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

14. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će prije svega voditi računa kako predlagatelj svojim prijedlogom predlaže donošenje odluke o cjelokupnoj čestici kako je ona upisana u zemljišnim knjigama, a ne samo o njenom dijelu dvorištu ili kući, upotpuniti činjenično stanje na način kako mu je ukazano ovom odlukom, zatim ovisno o utvrđenim činjenicama utvrditi postoji li suvlasnička zajednica, a time i uvjeti za postupanje u skladu sa člankom 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ili je među strankama izvršena stvarna faktična dioba, te nakon toga donijeti novu odluku.

15. Točka II. izreke temelji se na odredbi članku 166. stavak 3. ZPP-a.

U Vukovaru, 4. srpnja 2025.

Sudac

Ana Bosančić