Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Zk-3/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja po sutkinji tog suda Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu 1. predlagatelja ĐJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te 2. predlagatelja ĆJ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu Na Moru, radi otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka, odlučujući povodom žalbe predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Z-21342/2023-2 od 11. rujna 2023., dana 7. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Z- 21342/2023-2 od 11. rujna 2023. i ovako odlučuje:
"Odbacuje se prijedlog 1. predlagatelja ĐJ iz [adresa] te 2. predlagatelja ĆJ iz [adresa], radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] oranica površine 387441 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]."
II. Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga 1. predlagatelja ĐJ i 2. predlagatelja ĆJ radi otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u pogledu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica].
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja u točki I. odbijen je kao neosnovan prijedlog 1. predlagatelja ĐJ iz [adresa] te 2. predlagatelja ĆJ iz [adresa], radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] oranica površine 387441 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Pod točkom II. izreke određen je upis zabilježbe odbijenog prijedloga predlagatelja u radi otvaranja pojedinačnog zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u pogledu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica].
2. Protiv navedenog rješenja žale se predlagatelji zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), koji se primjenjuje na temelju čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19, 128/22, 155/23 - dalje: ZZK). Predlaže da se pobijano rješenje preinači u skladu sa žalbenim navodima.
4. Žalba je neosnovana.
5. Prilikom donošenja pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP u vezi čl. 99. st. 2. ZZK na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP), a niti predlagatelji ne navode koje bi to povrede bile učinjene.
6. Isto tako, u provedenom postupku prvostupanjski sud utvrdio je sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu, pa nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz odredbe čl. 355 ZPP.
7. Iz pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud odbio prijedlog za pokretanjem pojedinačnog ispravnog postupka jer predlagatelji traže upis prava vlasništva dijela stvari za cijelo, a koji dio još uvijek nije odvojen od cijele stvari, slijedom čega sud ne može udovoljiti prijedlogu predlagatelja.
8. Takva utvrđenja i zaključke prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.
9. Naime, odredbom čl. 208. st. 1. ZZK propisano je da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog, dok je st. 3. istog čl. propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa s time da je čl. 209. st. 1. ZZK propisano da se pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak pokreće na prijedlog osobe koja ima pravni interes.
10. Isto tako, odredbom čl. 5. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15-pročišćeni tekst, 94/17 - dalje: ZVDSP), propisano je da je objekt prava vlasništva pojedinačno određena stvar dok je st. 2. propisano da tko ima pravo vlasništva ili koje od drugih stvarnih prava na nekoj stvari, ima ga time i na svim njezinim pripadnostima, ako zakonom nije drukčije određeno.
11. Isto tako, odredbom čl. 209. st. 4. ZZK propisano je da prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.), a stavkom 5. istog čl. da kad se prijedlogom iz stavka 1. ovoga čl. predlaže upisati pravo vlasništva, prijedlogu treba priložiti i podatak o povijesti promjena u katastarskom operatu koji je u službenoj upotrebi za katastarsku česticu na kojoj se predlaže upis, osim kada je predmet postupka pravo vlasništva na posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo) te st. 6. da kad se prijedlogom iz stavka 1. ovoga članka predlaže promijeniti podatke u posjedovnici, prijedlogu treba priložiti i prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, u protivnom će se prijedlog odbaciti i upisati zabilježba odbačenog prijedloga.
12. Slijedom navedenog, iako predlagatelji imaju ispravu kojom čine vjerojatnim da im pripada pravo koje nije u njihovu korist upisano (rješenje o nasljeđivanju), nije ispunjena druga pretpostavka za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka iz odredbe čl. 209. st. 6. ZZK, kad se prijedlogom iz stavka 1. ovoga članka predlaže promijeniti podatke u posjedovnici, prijedlogu treba priložiti i prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, u protivnom će se prijedlog odbaciti i upisati zabilježba odbačenog prijedloga. Stoga kako predlagatelji tvrde da su vlasnici faktično odvojenog fizičkog dijela predmetne čestice, oni zapravo predlažu i promjenu podataka u posjedovnici pa bi morali prijedlogu priložiti i prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, a iz kojeg bi se vidjelo o kojem se dijelu čestice radi i kakva se parcelacija predlaže tako da se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi predlagatelja da će se taj realni dio utvrditi u zemljišno knjižnom ispravnom postupku po vještaku geodetske struke.
13. Dakle, zemljišnoknjižni sud u pojedinačnom ispravnom postupku nije ovlašten sam neposredno utvrđivati ove činjenice a time niti izvoditi dokaze u pogledu površine, oblika ili izgrađenosti nekretnine koja je predmet postupka, već o tim činjenicama odlučuje isključivo na temelju prijavnog lista tijela nadležnog za katastar. Naime, promjena katastarskog broja, oblika, površine i izgrađenosti zemljišta provodi se u zemljišnim knjigama na temelju rješenja koje zemljišnoknjižni sud donosi po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista nadležnog tijela za katastar o toj promjeni u katastru zemljišta. Stoga, da bi se prijedlog predlagatelja mogao provesti u postupku je nužno promijeniti podatke u posjedovnici (glede broja, površine, oblika, načina uporabe i izgrađenosti katastarske čestice), radi čega je uz prijedlog nužno i obvezno priložiti prijavni list, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, što u konkretnom slučaju nije učinjeno.
14. Slijedom navedenog, kako predlagatelji nisu tako postupili, zemljišnoknjižni sud je trebao po odredbi čl. 209. st. 6. ZZK odbaciti njihov prijedlog, a ne odbiti kako je pogrešno učinio. Stoga je valjalo na temelju odredbe članka 380. toč. 3. ZPP-a u vezi s člankom 99. stavkom 1. ZZK-a preinačiti prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao u izreci (članak 149. stavak 1 b. i 3. ZZK-a) te naložiti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga, kao u točkama I. i II. izreke ovog rješenja.
U Zagrebu 7. srpnja 2025.
Sutkinja
Sabina Dugonjić
