Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž-469/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja JG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Bojan Grahek, odvjetnik u Kutini, Kneza Trpimira 4/I, protiv prvoprotustranke IG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Nera Panjkret, odvjetnica u Garešnici, Vladimira Nazora 19b i drugoprotustranke ĐG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi uređenja međe, odlučujući o žalbi prvoprotustranke protiv rješenja Općinskog suda u Kutini, poslovni broj R1-5/2023.-12 od 26. ožujka 2024. u toč. I, II, IV, V, VI i VII izreke, 4. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba prvoprotustranke IG kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Kutini, poslovni broj R1-5/2023.-12 od 26. ožujka 2024. u toč. I, II, IV, V, VI i VII izreke.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem je odlučeno:
"I Uređuje se međa djelomično prema mirnom posjedu stranaka, a djelomično prema pravičnoj ocjeni Suda između
nekretnine predlagatelja – JG:
- kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina];
i nekretnine 1. protustranke – IG:
- kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina];
Uređena međa prema mirnom posjedu stranaka započinje u točki prikazanoj u skici mjerenja s E koja je identična s točkom A1 koja predstavlja vanjski rub zidanog stupa ograde - kod ceste, koja pripada predlagatelju. Od točke E međa se pruža u smjeru jugozapada vanjskim rubom žičane ograde na željeznim stupovima koja pripada predlagatelju i na udaljenosti od 49.63 m nalazi se željezni stup koji predstavlja kraj te ograde prikazan u skici mjerenja kao točka F koja je identična s točkom A2 - kraj ograde na željeznim stupovima i početak žičane ograde na drvenim stupovima.
Od točke F međa se pravocrtno pruža u smjeru jugozapada vanjskim rubom predlagateljeve žičane ograde na drvenim stupovima duljinom od 15.94 m do točke prikazane u skici mjerenja kao točka G koja predstavlja drveni stup od žičane ograde identičan s točkom A3.
Od točke G uređena međa pruža se u smjeru jugozapada do točke H koja predstavlja drveni stup tora ograde predlagatelja unutar koje se kreću konji i koja je identična sa zadnjom točkom mirnog posjeda prikazana kao A4.
Uređena međa prema pravičnoj ocjeni Suda počinje od točke H međa se blago lomi i nastavlja u smjeru jugozapada duljinom od 16.3 m do točke prikazane u skici mjerenja sa I ujedno identična s katastarskom točkom 6 odnosno A5 pravične ocjene koja je stabilizirana drvenim kolcem obojanim crvenom bojom i nalazi uz obalu potoka koji nije evidentiran u katastarske planove. Od točke I međa se pruža smjerom jugozapada preko potoka i na udaljenosti od 2.39 m nalazi se točka uređene međe prikazana u skici mjerenja kao točka J koja je identična s katastarskom točkom br. 7 ujedno i točkom A5 pravične ocjene u kojoj ujedno i završava međa uređena prema pravičnoj ocjeni Suda.
II Uređuje se međa prema pravičnoj ocjeni Suda između
nekretnine predlagatelja – JG:
- kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina];
i nekretnine 1. protustranke – IG:
[katastarska općina]
Uređena međa između nekretnine predlagatelja označena kao k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnine prve protustranke označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tako ta međa započinje u točki prikazanoj u skici mjerenja sa brojem C koja je identična s katastarskom br. 3 odnosno s A9 i koja se nalazi u tromeđi s cestom. Od te točke međa se pruža u smjeru jugozapada i na udaljenosti od 171.83 m postavljena je druga međna oznaka prikazana u skici mjerenja kao točka D koja je identična s katastarskom točkom br. 4 odnosno A10 te je stabilizirana drvenim kolcem i obojanim crvenom bojom.
III Uređuje se međa prema sporazumu stranaka između
nekretnine predlagatelja – JG:
- kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina];
te nekretnine 2. protustranke – ĐG,
- kč. br. [katastarska čestica], upisan u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
Uređena međa započinje u točki prikazanoj u skici mjerenja sa A koja je identična s katastarskom točkom 1 i koja je stabilizirana sa drvenim medašnim kolcima obojanim crvenom bojom. Točka A nalazi na početku u tromeđi čestice ceste i nekretnine predlagatelja označene kao k. č. br. [katastarska čestica] te nekretnine druge protustranke EG označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
Od točke A međa se pravocrtno pruža u smjeru jugozapada i na udaljenosti od 172.9 m postavljena je druga međašna oznaka kod potoka prikazana u skici mjerenja kao točka B koja je identična s katastarskom točkom 2 i točkom A8, a koja je stabilizirana drvenim medašnim kolcem obojanim crvenom bojom.
IV Skica izmjere i vještački nalaz od 30. ožujka 2023. godine i 24. listopada 2023. godine, sačinjeni po vještaku ing. geod. AG sastavni su dio ovog rješenja.
V Od trenutka kada je sud među označio međašnim oznakama smatra se da postoji vlasništvo do međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.
VI Nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe.
VII Prvoprotustranka IG dužan je predlagatelju VG nadoknaditi trošak postupka u iznosu od 113,29 eur (stotrinaest eura i dvadesetdevet centi), u roku od 15 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.
VIII Drugoprotustranka ĐG dužan je predlagatelju VG nadoknaditi trošak postupka u iznosu od 44,15 eur (četrdesetčetiri eura i petnaest centi), u roku od 15 dana od pravomoćnosti ovog rješenja.".
2. Protiv citiranog rješenja u toč. I, II i IV do VII izreke prvoprotustranka je izjavila žalbu zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi da je počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku jer ju je sud propuštanjem dostave nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka onemogućio da se očituje na nalaz i iznese svoje prigovore. U izreci pobijanog rješenja trebalo je navesti "obnavlja se" ili "ispravlja se" međa, a ne "uređuje se međa", slijedom čega je izreka nerazumljiva te je počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. U toč. I izreke međa je uređena djelomično prema mirnom posjedu, a djelomično prema pravičnoj ocjeni suda, što je suprotno odredbi čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Trebalo je provesti postupak utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda, što uključuje saslušanje stranaka i svjedoka koje su stranke predložile. Budući da na očevidu prvoprotustranka nije bila prisutna, nije se mogla odrediti linija prema pravičnoj ocjeni suda, koja se određuje na polovici pokazivanja stranaka. Nije pribavljen ni spis mjernika KG što je prvoprotustranka predložila, a iz kojeg je vidljiv način ranijeg posjedovanja predmetnih nekretnina, niti je sud saslušao prvoprotustranku u postupku. Ograda koju je predlagatelj postavio između nekretnina na koje se odnosi toč. I izreke rješenja ne može biti posljednji mirni posjed stranaka jer se vodi postupak po tužbi prvoprotustranke protiv predlagatelja radi predaje u posjed dijela nekretnine pod brojem P-208/2020. Pobija i odluku o troškovima postupka. Predlaže da se prvostupanjsko rješenje ukine u pobijanom dijelu i predmet vrati na ponovni postupak pred drugim sucem.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prvoprotustranka tvrdi da je propuštanjem dostave nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka onemogućena da se očituje na nalaz i iznese svoje prigovore, čime da je počinjena bitna povreda odredaba (izvanparničnog) postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. -pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.), a koji se supsidijarno primjenjuje u izvanparničnom postupku sukladno § 21. st. 1. Zakona o sudskom vanparničnom postupku ("Sl. nov." od 1. kolovoza 1934., br. 45-175-1934.; dalje ZSVP), čija pravna pravila se primjenjuju na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine", broj 73/91.). Međutim, mjernik je po nalogu suda na licu mjesta 30. ožujka 2023. označio međe, a strankama pripada pravo na razmatranje i prepisivanje spisa po odredbi čl. 150. st. 1. ZPP, pa time što je prvoprotustranci nalaz mjerničkog vještaka Zlatka Gloca, dipl. geod. dostavljen uz pobijano rješenje ona nije onemogućena u raspravljanju.
5.1. Prema odredbi čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15. -pročišćeni tekst; dalje ZVDSP) ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.
5.2. To što je prvostupanjski sud u izreci pobijanog rješenja uredio međe između nekretnina stranaka, a nije u izreci naveo da ih obnavlja ili ispravlja nema za posljedicu nerazumljivost izreke, na što upire žalba prvoprotustranke, dakle nije počinjena bitna povreda odredaba (izvanparničnog) postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
5.3. Isto tako, nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj sud po čl. 365. st. 2. toga Zakona pazi po službenoj dužnosti.
6. Prvoprotustranka prigovara da je u toč. I izreke međa djelomično uređena prema mirnom posjedu, a djelomično prema pravičnoj ocjeni suda, što je suprotno odredbi čl. 103. ZVDSP.
6.1. Odredbama čl. 103. st. 1. do 3. ZVDSP vrlo striktno je uređeno pitanje redoslijeda načina uređenja međe, prema kojima će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, ako među nije moguće obnoviti ili ispraviti na navedeni način, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi, prema pravičnoj ocjeni.
6.2. U konkretnom slučaju u toč. I izreke rješenja međa između nekretnine predlagatelja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine prvoprotustranke k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uređena je prema mirnom posjedu stranaka od točke A1 (E) do točke A4 (H), zatim se blago lomi i nastavlja do točke A5 (I) koja je stabilizirana drvenim kolcem obojanim crvenom bojom koji se nalazi uz obalu potoka koji nije evidentiran u katastarskim planovima, dakle i nadalje prema posljednjem mirnom posjedu, dok je od točke A5 (I) međa pruža smjerom jugozapada preko potoka do točke A6 (J), dakle samo u tom dijelu je međa uređena prema pravičnoj ocjeni suda jer se nije mogla urediti prema posljednjem mirnom posjedu koji se nije mogao utvrditi, između ostalog, i zbog toga što dijelom prelazi preko potoka.
7. Suprotno žalbenim navodima, proveden je postupak utvrđenja posljednjeg mirnog posjeda, prvostupanjski sud je odbio prijedlog za saslušanjem svjedoka smatrajući da izvođenje tih dokaza nije neophodno za utvrđivanje činjeničnog stanja, s tim da nije ni bilo konkretizirano o čemu bi svjedoci trebali svjedočiti, a prvoprotustranka nije saslušana jer je odbijen njezin zahtjev za odgodu očevida održanog 30. ožujka 2023. budući da eventualne obveze prvoprotustranke na poslu nisu opravdan razlog za odgodu očevida, koji je i održan u njezinoj odsutnosti.
8. Što se tiče tvrdnje prvoprotustranke da ograda postavljena između nekretnina stranaka na koju se odnosi toč. I izreke rješenja ne može biti posljednji mirni posjed stranaka jer se vodi postupak po tužbi prvoprotustranke protiv predlagatelja radi predaje u posjed dijela nekretnine pod brojem P-208/2020, uvidom u e-Spis je utvrđeno da je u tom postupku rješenjem broj P-208/2020-4 od 18. rujna 2020. određen prekid postupka do pravomoćnog okončanja postupka u predmetu uređenja međe koji se vodi kod Općinskog suda u Kutini pod poslovnim brojem R1-50/2019, sada broj R1-5/2023, dakle predmetnog postupka, s obrazloženjem da je uređenje međe prethodno pitanje za rješenje spora u tom parničnom predmetu.
9. Prvostupanjski sud je po prijedlogu stranaka pribavio i spis toga suda broj P- 262/13 po tužbi tužitelja IG protiv tuženika VG, RG i UG, zbog smetanja posjeda, u kojem je rješenjem od 9. prosinca 2014. odbačena tužba tužitelja kao nepravodobna, rješenjem Županijskog suda u Sisku broj Gž-163/2015-3 od 13. siječnja 2016. odbijena je žalba tužitelja i potvrđeno prvostupanjsko rješenje te je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 1263/16-2 od 8. ožujka 2018. revizija tužitelja odbačena kao nedopuštena.
10. U toč. II izreke rješenja međa između nekretnine predlagatelja k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine prvoprotustranke k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uređena je prema pravičnoj ocjeni suda i to po katastarskoj liniji, budući da sporazuma stranaka nije bilo, a mirni se posjed nije mogao utvrditi jer se radi o ravnoj livadi na kojoj nije bilo nikakvih znakova obrade livade ili dijelova do kojih bi ta obrada bila vršena.
11. Ističe se da utvrđivanje međne crte na temelju pravomoćnog rješenja o uređenju međe ima provizoran značaj jer se pretpostavlja da su stranke vlasnici prijepora do međne linije do pravomoćnog okončanja eventualno naknadno pokrenute vlasničkopravne parnice.
12. U odnosu na žalbeni navod protustranke kojim pobija odluku o troškovima postupka, za istaći je da je prvostupanjski sud pravilno primijenio pravna pravila § 283. ZSVP čiji stavak 1. glasi: „Troškove postupka snosiće stranke po mjeri svojih graničnih linija. Onaj koji je stavio prijedlog za uređenje međa snosiće sam troškove postupka, ako se iz rasprave pokaže, da obnovljenje ili ispravljanje međa nije bilo potrebno, jer međa nije sporna ili se može lako raspoznati ili što su ostali učesnici bili gotovi da se bez suda obilježavanje međa izvrši. Troškovi oko zastupanja spadaju na zastupljenoga.“ te prvoprotustranku obvezao da predlagatelju nadoknadi trošak postupka u iznosu od 113,29 eura, razmjerno mjeri graničnih linija koje joj pripadaju.
13. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu prvoprotustranke kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
14. U nepobijanom dijelu u toč. III i VIII izreke i u odnosu na drugoprotustranku, prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno.
U Zadru 4. srpnja 2025.
Sudac
Igor Delin