Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-821/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ivici Veseliću, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo, OIB 87939104217, Jurišićeva ulica 4, Zagreb, zastupane po punomoćniku Alenu Čičak, odvjetniku u OD Župić & partneri iz Zagreba, protiv ovršenice UM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Nikolini Koletić Carić, odvjetnici iz Samobora, uz sudjelovanje treće osobe ŽM, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Ivanu Bišćan, odvjetniku u Samoboru, radi ovrhe na nekretninama ovršenika, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-187/2023-60 od 27. studenoga 2024., dana 4. srpnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja kao osnovana, ukida rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-187/2023-60 od 27. studenoga 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
II. O troškovima nastalim u povodu pravnog lijeka, odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem usvojen je prijedlog treće osobe ŽM od 9. rujna 2024. za odgodom ovrhe koja se vodi kod prvostupanjskog suda na temelju rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr-187/2023-2 od 1. ožujka 2023 do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu Stalna služba u Samoboru pod poslovnim brojem P-1103/2023.
2. Protiv navedenog rješenja ovrhovoditelj podnosi žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) koji se primjenjuje u svezi s člankom 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, dalje OZ). Predlaže preinačiti pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda.
3. Žalba je osnovana.
4. Prije svega valja istaknuti da zakoni moraju uvijek postaviti okvir diskrecijskih ovlasti i urediti način njihove provedbe s dostatnom jasnoćom koja pojedincu osigurava primjerenu zaštitu protiv arbitrarnosti (samovolje), a sudovi su dužni pravne norme tumačiti polazeći od cilja i svrhe koje je zakonodavac želio postići njihovim propisivanjem te u skladu s tako utvrđenom svrhom primjenjivati mjerodavnu normu, imajući u vidu posebne okolnosti konkretnog slučaja.
4.1. Ovaj viši sud stoga ima potrebu istaknuti da sud prilikom donošenja odluke valja imati na umu načelo legitimnog očekivanja, jednakosti pred zakonom, pravičnosti i pravne sigurnosti, razmjernost, vaganja interesa te vladavine prava imajući uvijek na umu da "ništa zakon teže ne podnosi nego da se ista stvar na različit način ocjenjuje" (Nihil in lege intolerabilius est quam eandem rem diverso iure censeri).
5. Odmah valja istaknuti da na temelju odredbe članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01, 76/10., 85/10., 150/13., 5/14., dalje: Ustav) samo sud tumači i primjenjuje pravne propise.
6. Kod donošenja ove odluke sud je imao na umu pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odlukama U-III-1348/2006 od 2. prosinca 2006. i U-III- 2646/2007 od 18. lipnja 2008. da se sudski postupci moraju provesti sukladno ustavnom načelu vladavine prava kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te da se njihovo provođenje ne smije izjednačiti samo sa zahtjevom za zakonitošću postupanja suda, već mora uključiti i zahtjev da zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju.
6.1. Također, kod donošenja ove odluke sud je imao na umu i pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odluci U-III-186/21 od 22. prosinca 2021. u kojoj je navedeno da su "obrazloženja sudskih odluka iznimno važna, jer je nedostatak relevantnih i dostatnih razloga za ocjene kakve su odlukom dane prvi i najvažniji znak koji upućuje na arbitrarno sudsko odlučivanje. Dužnost obrazlaganja odluka jamči njihovu kakvoću kroz mogućnost kontrole logičkog procesa pomoću kojeg je sud došao do određene odluke, a ujedno stvara informacijsku osnovu koja strankama omogućuje pobijanje odluke u postupku po pravnim lijekovima u okviru jamstva prava na učinkovit pravni lijek (članak 18. Ustava). Obveza obrazlaganja odluke i obveza pažljivog ispitivanja navoda stranke imaju osobitu važnost ne samo kada je u pitanju korištenje prava na djelotvoran pravni lijek već i iz razloga što predstavlja potvrdu časti i dostojanstva subjekata o čijim se pravima i obvezama odlučuje (pri čemu obveza pažljivog ispitivanja navoda stranke ipak ne smije biti shvaćena tako da sudovi moraju detaljno odgovoriti na svaki argument koji stranke iznesu u postupku odnosno u svojim žalbama ili drugim odgovarajućim podnescima, već se u tom pitanju treba voditi mjerilima dostatnosti i relevantnosti razloga)."
7. U konkretnom slučaju treća osoba je predložila odgodu ovrhe do okončanja parničnog postupka u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu Stalna služba u Samoboru pod poslovnim brojem P-1103/2023. pa je za odlučivanje o osnovanosti prijedloga treće osobe bilo potrebno utvrditi, a sukladno odredbi čl. 67. st. 1. OZ je li ta osoba učinila vjerojatnim postojanje svoga prava te bi li provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da pokrene parnicu na koju je upućena.
8. Sud prvoga stupnja u obrazloženju pobijane odluke navodi da je usvojio prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe navodeći da samim pokretanjem parničnog postupka "po uputi ovog suda sud smatra da je u ovom ovršnom spisu ispunjen uvjet iz čl. 67. st. 1. OZ, budući da bi provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta za treću osobu, jer iako u zemljišnim knjigama nije upisana kao vlasnik za cijelo predmetne nekretnine temeljem Darovnog ugovora ovjerenog kod javnog bilježnika pod brojem OV-1351/2019, ista ima namjeru upisati se kao vlasnik predmetne nekretnine" te zaključuje da je "treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svog prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu štetu".
9. Prije svega valja istaknuti da prema odredbi čl. 67. st. 1. OZ sud će na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena u smislu odredbe čl. 60 OZ-a.
9.1. Dakle, odgoda ovrhe privremena je obustava svih ili nekih radnji u provedbi ovrhe koja se može odrediti na temelju prijedloga (između ostalih) treće osobe. Postoje li uvjeti za odgodu ovrhe ocijenit će sud vodeći računa o tome hoće li biti moguće trećoj osobi naknaditi štetu ako se prijedlog za odgodu ovrhe odbije i ovrhovoditelj se naplati iz imovine ovršenika iako je ispunjen i posebni razlog za odgodu, a naknadno se utvrdi da je treća osoba uspjela s pravnim sredstvom na temelju koje je tražio odgodu. Jesu li u konkretnom slučaju provedbe ovrhe ostvarene ove pretpostavke ovisi o činjeničnim utvrđenjima u predmetnom ovršnom postupku.
9.2. Također, u odnosu na pretpostavke za odgodu ovrhe, ovaj sud nalazi potrebnim još navesti kako za ocjenu vjerojatnosti nastanka nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ne postoji pravni standard. Vjerojatnost da će provedbom ovrhe za treću osobu nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ovisi o nizu elemenata konkretnog slučaja.
9.3. Ne postoje precizna pravila ili mjerila prema kojima bi određena okolnost uvijek predstavljala razlog koji opravdava odgodu ovrhe, odnosno koja bi sama po sebi dovodila do zaključka o vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štetu koju bi provedbom ovrhe trpjela ovdje treća osoba.
10. Pravilno ukazuje žalitelj svojom žalbom da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Naime, pobijano rješenje uopće nema razloga o odlučnim činjenicama. Samo navođenje zakonskih odredbi, bez analiziranja istih u odnosu na konkretan prijepor ne može se smatrati obrazloženom odlukom.
11. Shvaćanje suda prvog stupnja da je samim pokretanjem parničnog postupka treća osoba učinio vjerojatnim postojanje svoga prava je pogrešan.
11.1. Naime, samom činjenicom podnošenja tužbe treće osobe, kao tužitelja protiv ovdje ovrhovoditelja, a u tom parničnom postupku tamo drugo tuženika Hrvatske poštanske banke i protiv prvo tužene UM, ovdje ovršenice radi proglašenja ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-187/2003 od 1. ožujka 2023. nedopuštenom ispunjen je samo jedan uvjet. Samom tom činjenicom treća osoba nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.
11.2. Stoga, ne može se smatrati da je treća osoba učinila vjerojatnim postojanje svoga prava, već sud treba dati ocjenu vjerojatnosti postojanja toga prava na temelju isprava koje je treća osoba priložila uz tužbu, koja odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev -1494/11-2 od 28. prosinca 2011. je podudarna shvaćanju ovog višeg suda.
11.3. Tek je za istaknuti da je iz ovopredmetnog Prijedloga za ovrhu na temelju ovršne isprave kao i iz tužbe treće osobe razvidno da je na temelju izjave o suglasnosti od 26. studenoga 2013. koju je potvrdio javni bilježnik pod brojem OV- 15142/2013 kao i izvadka iz poslovnih knjiga od 11. veljače 2019. godine doneseno rješenje o ovrsi 1. ožujka 2023., dok je ovdje ovršenica sa svojim bratom, ovdje trećom osobom zaključila Darovni ugovor za ½ predmetne nekretnine 14. ožujka 2019. godine.
12. Za ocjenu tvrdnje o tome da bi treće osoba provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu potrebno je dati određeno i logično obrazloženje ocjene postojanja vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, u čemu se ista sastoji, može li tu štetu u slučaju da treća osoba uspije u parničnom predmetu Općinskog suda u Novom Zagrebu Stalna služba u Samoboru poslovni broj P- 1103/2023, moći nadoknaditi od ovrhovoditelja - utvrđenje kojih ima značaj pretpostavki za odlučivanje o prijedlogu za odgodu ovrhe.
13. Slijedom navedenog, za sada se ne mogu prihvatiti navodi prvostupanjskog suda da su ispunjeni uvjeti za usvajanje prijedloga za odgodu ovrhe treće osobe.
14. Zbog navedenog, prvostupanjsko rješenje ne može se ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a te je na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ njega valjalo ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.
15. U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja će ocijeniti činjenične navode podnositelja prijedloga uza odgodu ovrhe i priložene dokaze, uzeti u obzir žalbene navode ovrhovoditelja koji su od značaja za odlučivanje, kako bi pravilno utvrdio činjenično stanje radi ocjene osnovanosti prijedloga za odgodu ovrhe treće osobe i na temelju tih utvrđenja ponovo ocijeniti ispunjenost pretpostavki iz odredbe čl. 67. st. 1. OZ te o prijedlogu donijeti novu odluku.
U Zagrebu 4. srpnja 2025.
Sudac:
Ivica Veselić
