REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-17509/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika "FOREST GLAM" d.o.o. i dr. zbog prekršaja iz članka 112. stavku 1. točki 2. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju) povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa (dalje: Državni inspektorat) klasa: 116-01/24-01/4415, urbroj: 443-02-03- 10-24-10 od 17. prosinca 2024. godine, nakon provedene glavne rasprave dana 01. srpnja 2024. godine u prisutnosti drugookrivljenika i odsutnosti ovlaštenog tužitelja i trećeokrivljene, dana 04. srpnja 2025. godine objavio je
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: „FOREST GLAM“ d.o.o. za trgovinu i ugostiteljstvo, OIB: 30938233837, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno nekažnjavana,
drugookrivljena: NŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćer N, rođena **.**.1990. u [adresa], Njemačka, s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, prekršajno nekažnjavana,
trećeokrivljenik: MŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin M i H, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]. HŠ [adresa], SSS, elektro-energetičar, zaposlen u vlastitoj firmi sa mjesečnim primanjima od oko 800 eura, srednjeg imovnog stanja, u izvanbračnoj zajednici, otac dvoje maloljetne djece, državljanin RH, prekršajno kažnjavan,
k r i v i s u
1) što dana 13. svibnja 2024. godine u Hvaru, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorne osobe poslodavca, nisu za radnika RŠ, koji je s radom počeo dana 10. svibnja 2024. godine, prijavili na osiguranje, iako su bili dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili osiguranje, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,
2) što dana 09. rujna 2024. godine u Hvaru, kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu za radnika RŠ, koji je s radom završio dana 06. rujna 2024. godine, odjavili sa osiguranja, iako su bili dužni podatke o prestanku osiguranja dostaviti u roku od 24 sata od prestanka rada,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili prestanak osiguranja, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,
čime su djelom pod toč. 1. počinili prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. u svezi st. 3. istog Zakona, te djelom pod toč. 2. počinili prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjiv po članku 172. stavku 2. točki 5. u svezi st. 3. istog Zakona.
I. Na temelju citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22, dalje Prekršajni zakon), prvoookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
200,00 (dvjesto) EURA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužnan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
II. Na temelju citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, drugookrivljenoj se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 50,00 (pedeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 50,00 (pedeset) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
100,00 (sto) EURA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljena je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljena plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
III. Na temelju citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, trećeokrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 50,00 (pedeset) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 50,00 (pedeset) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona trećeokrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
100,00 (sto) EURA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti iznos od po 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog pod gornjim poslovnim oznakama od 17. prosinca 2024. godine protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.
2. Očitujući se o krivnji na glavnoj raspravi, predstavnik okrivljene pravne osobe trećeokrivljeni MŠ je izjavio kako se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret. U svojoj obrani je u bitnome naveo da su on i njegova firma glede navedenog radnika ispoštovali sve zakonske propise, te su se navedeni propusti dogodili zbog okolnosti izvan njihovog utjecaja. Naime navedenog radnika su prijavili na HZMO dana 13. svibnja 2024. godine, jer su tada preuzeli radnu dozvolu od PP Hvar, te po zaprimanju iste, radnika su i uredno prijavili. Praksa je u izdavanju radnih dozvola da se ista ne može dobiti isti dan kada je zatražena već u naknadnom terminu, ovisno o opterećenosti nadležne službe, pa se eto zbog toga dogodilo da je isti prijavljen sa zakašnjenjem. Glede drugog prekršaja isti je radnik odjavljen sa Evidencija sukladno mogućnosti i radnom vremenu njihovog knjigovođe, koja je istoga odjavila početkom tjedna kada joj je bilo radno vrijeme. Nije sklon protupravnom ponašanju, njegova firma inače uredno posluje i redovito podmiruju sve njihove obaveze, te su se potpuno nenamjerno dogodili ovi propusti zbog kojih je tu danas. Inače živi u obiteljskoj kući sa partnericom i djecom, oboje su zaposleni u njihovoj firmi, koja im je jedini izvor prihoda, nemaju nikakvu posebnu imovinu, te se sa istim prihodima uzdržavamo oni i njihova djeca. Njegov ugostiteljski objektje sezonskog karaktera te zapravo ostvaruje prihode samo pola godine, te je zamolio da mu se isto uzme u obzir kao i okolnost da je otklonio sve posljedice prekršaja.
2.1. Očitujući se o krivnji u pisanoj obrani drugookrivljena NŠ je iskazala da se ne osjeća krivom za počinjenje predmetnih prekršaja, te da je navedeni radnik uredno prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje i da mu je ishoodavana radna dozvola. Isti djelatnik je loše obavljao svoje radne zadatke i veoma loše utjecao na radnu atmosferu u restoranu, zbog čega su mu dali otkaz i više nisu surađivali sa njim.
3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 29. studenoga 2024. godine, preslik ugovora o radu od 10. svibnja 2024. godine, obrazac prijave na HZMO od 13. svibnja 2024. godine, odluka o prestanku radnog odnosa od 06. rujna 2024. godine, prijava prestanka osiguranja na HZMO od 09. rujna 2024. godine, pisano očitovanje trg. društva "ADRIA METAL".d.o.o. od 02. prosinca 2024. godine, Izvod iz Sudskog registra za prvookrivljenika, pisana obrana drugookrivljene od 30. lipnja 2025. godine. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike, iz koje je utvrđeno da su prvookrivljenik i drugookrivljena prekršajno nekažnjavani, dok je drugookrivljenik je prekršajno kažnjavan.
4.1. Ističe se kako je sud sukladno uvidu u navedene dokaze izvršio manje korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.
5. Člankom 112. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je da Podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima:
2. podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, 3. o prestanku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona, u roku od 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa
5.1. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). Odredbom stavka 3. istog članka propisano je da će se za postupke iz stavka 1. i 2. ovog članka kazniti će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti do 130,00 do 1320,00 eura.
6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz sadržaja predmetnog zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 29. studenog 2024. godine te dijelova obrane okrivljenika; Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret. Glede prekršaja iz toč. 1. izreke, napominje se da navodne objektivne okolnosti koje spominje okrivljenik (koji se tiču njegovog računovođe) nisu pravno relevantne, jer je za počinjenje predmetnog prekršaja dovoljno da se radi o postupanju uz nehaja počinitelja, što se očito ostvarilo, jer su okrivljenici kao poslodavci jedini odgovorni za pravilno funkcioniranje svojeg poslovanja pa i za prijavljivanje radnika. Stoga su se upravo i okrivljenici trebali pobrinuti da predmetni dio njihovog poslovanja uredno funkcionira. Ujedno iz sadržaja pročitanih isprava proizlazi da su isti predmetnu prijavi i odjavu izvršili u najkraćem mogućem roku te tako u potpunosti otklonili posljedice prekršaja.
7. Nakon što je utvrđena odgovornost okrivljenika za počinjene prekršaje, valjalo je odlučiti o adekvatnoj prekršajnopravnoj sankciji odnosno mjeri, koju je potrebno primijeniti u konkretnom slučaju.
7.1. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobe okrivljenika, pa je tako kao olakotne okolnosti cijenio izostanak štetnih posljedica počinjenjem prekršaja, osobne i materijalne prilike trećeokrivljenika, prekršajnu nekažnjavanost prvookrivljenika i drugookrivljene, dok je otegotnim cijenio prekršajnu kažnjavanost trećeokrivljenika. Sud smatra da olakotne okolnosti u dovoljnoj mjeri pretežu da opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanjeg koji zakon propisuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
7.2. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova,
određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
.
Hvar, 04. srpnja 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.
Lara Menđušić,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Hvaru u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni viši sud.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis
