Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-18/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ABC ... ... [adresa], [osobni identifikacijski broj], koga zastupa članica uprave VĆK, a nju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Leko i partneri, Zagreb, Domagojeva 18, protiv ovršenice VĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški, poslovni broj Ovrv-1394/2024-5 od 3. listopada 2024., 3. srpnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovrhovoditelja ABC ... ..., ukida rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj Ovrv-1394/2024-5 od 3. listopada 2024. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak, s tim da će o troškovima postupka u povodu žalbe ovrhovoditelja odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

"Odbacuje se prijedlog za ovrhu podnesen 5. ožujka 2024."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio ovrhovoditelj, pobijajući ga iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se žalba uvaži i pobijano rješenje ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu radi donošenja rješenja o ovrsi. U žalbi ističe da je pobijana odluka nezakonita i neosnovana. Javni bilježnik je rješenjem od 2. travnja 2024. zatražio od ovrhovoditelja da uredi ovršni prijedlog tako što će izostaviti kamatu kao glavnicu u iznosu od 13,19 eura, u skladu s člankom 31. Zakona o obveznim odnosima. Ovrhovoditelj je u ovršnom prijedlogu zatražio glavnicu u iznosu od 155,16 eura i zakonsku zateznu kamatu na taj iznos obračunatu do 29. veljače 2024. u iznosu od 13,19 eura, a zatražena je i zakonska zatezna kamata na glavnicu od 1. ožujka 2024. Navodi kako ne postoji osnova da bi se kamata izbacila iz prijedloga budući se radi o kamati koju je ovrhovoditelj obračunao na neplaćenu glavnicu od dospijeća pojedinih računa do 29. veljače 2024., a daljnju kamatu potražuje na glavnicu od 1. ožujka 2024. Iz navedenog je potpuno jasno kako se ne radi o situaciji na koju bi se primjenjivala odredba članka 31. Zakona o obveznim odnosima obzirom da nije zatražena kamata na kamatu. Potražuje trošak žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Iz spisa predmeta slijedi da je ovrhovoditelj 5. ožujka 2024. javnom bilježniku Nadi Kemec iz Slavonskog Broda podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave kojim je predložio da se odredi ovrha općenito na imovini ovršenice.

5. Javni bilježnik Nada Kemec je rješenjem posl. broj Ovrv-1394/2020 od 2. travnja 2024. na temelju odredbe čl. 109. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22. – u daljnjem tekstu: OZ) pozvala ovrhovoditelja da u roku od 8 dana ispravi/dopuni prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, tako što će izostaviti kamatu kao glavnicu u iznosu od 13,19 eura, uz upozorenje da će, ukoliko prijedlog ne ispravi/dopuni u ostavljenom roku, spis biti proslijeđen nadležnom sudu, te je po proteku ostavljenog roka u kojem ovrhovoditelj nije postupio po predmetnom rješenju dostavila spis prvostupanjskom sudu.

6. Po primitku spisa od javnog bilježnika prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbacio prijedlog za ovrhu, kao nedopušten, s obrazloženjem da ovrhovoditelj nije postupio po rješenju javnog bilježnika tj. nije u roku od 8 dana ispravio prijedlog za ovrhu.

7. Odredbom čl. 281. OZ propisano je postupanje javnog bilježnika kada ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i uredan, dok je st. 5. istoga članka propisano postupanje javnog bilježnika ako ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten ili uredan, u kojem slučaju će predmet proslijediti nadležnom sudu u skladu sa čl. 287. tog Zakona radi donošenja odluke.

8. Iz naprijed navedene odredbe čl. 281. st. 5. OZ jasno proizlazi da javni bilježnik nije imao ovlasti pozivati ovrhovoditelja na ispravak/dopunu prijedloga za ovrhu pozivom na čl. 109. ZPP, već je, ukoliko je smatrao da je prijedlog neuredan, predmet mogao samo proslijediti sudu.

9. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud odbacuje prijedlog za ovrhu, našavši da je isti neuredan iz razloga što ovrhovoditelj nije postupio po rješenju javnog bilježnika i u ostavljenom roku ispravio prijedlog za ovrhu na način da izostavi kamatu obračunatu na neplaćenu glavnicu, pozivom na odredbu čl. 109. st. 4. ZPP.

10. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski je sud trebao odlučiti o prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, a ukoliko je, nakon što mu je javni bilježnik proslijedio spis, smatrao da ovrhovoditelj nije pravilno postavio prijedlog za ovrhu, nije bio ovlašten prijedlog za ovrhu odbaciti, a da prethodno nije ovrhovoditelja sukladno čl. 109. st. 1. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ, pozvao na ispravak/dopunu prijedloga za ovrhu. Ovdje je za ukazati, u odnosu na zaključak javnog bilježnika da prijedlog za ovrhu treba ispraviti na način da se iz iznosa glavnice izostavi obračunatu kamatu na neplaćenu glavnicu do 29. veljače 2024., kako se prema odredbi čl. 31. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23. i 155/23.) zabrana anatocizma odnosi na dospjele a neisplaćene zatezne kamate a ne na ugovorene kamate, pri čemu se ukazuje na pravno shvaćanje izneseno prilikom odgovora na pitanje koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. broj Rev-2707/2016-3 od 18. rujna 2019.

11. Obzirom da u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje pobijanog rješenja kojim se odbacuje ovršni prijedlog ovrhovoditelja, prvostupanjski je sud počinio bitnu povredu odredaba ovršnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 109. st. 4. ZPP i čl. 21. st. 1. OZ, jer je nepravilno primijenio citiranu odredbu, što je bilo od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

12. Slijedom navedenog, valjalo je uvažiti žalbu i u smislu odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 381. ZPP, a sve u vezi čl. 21. st. 1. OZ, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

13. U nastavku postupka prvostupanjski sud će ponovno odlučiti je li prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave uredan, odnosno jesu li u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke da se prijedlog vrati na ispravak/dopunu u smislu čl. 109. ZPP, te zavisno od utvrđenja donijeti odluku o prijedlogu za ovrhu.

14. Odluka o trošku u povodu žalbe ovrhovoditelja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zadar, 3. srpnja 2025.

Sutkinja

Sanja Dujmović