Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85 A

51260 Crikvenica

Poslovni broj: Pp-1224/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sucu toga suda Gordani Vulić Pavlović, uz sudjelovanje zapisničara Melite Mrakovčić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽĆ, zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 36/24, dalje: ZZNO), u povodu optužnog prijedloga Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Primorsko-goranske, Policijske postaje Crikvenica klasa: 211-07/23-5/25046, urbroj: 511-09-27-23-1 od 8.9.2023., nakon provedene glavne javne rasprave održane dana 3. srpnja 2025. u odsutnosti uredno pozvanih stranaka postupka, objavljene istoga dana,

p r e s u d i o  j e

I Okrivljeni OĆ, sin KĆ i majke Ž, rođen u [adresa] dana 6. srpnja 1995. državljanin Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], SSS, nezaposlen, bez mjesečnih primanja, u izvanbračnoj zajednici, otac jednog djeteta, nije vlasnik nekretnine niti vrjednijih pokretnina, ranije prekršajno i kazneno osuđivan, u tijeku je drugi prekršajni postupak,

na temelju odredbe članka 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: PZ)

kriv je

što se

dana 8. rujna 2023. u 10,00 sati u [adresa], od dana dolaska u njegovu kuću prije otprilike 5 mjeseci, ponašao nasilnički prema svojoj nevjenčanoj supruzi AĆ, i to vršio psihičko nasilje na način da joj je prijetio smrću, pokazujući joj nožem na koji način će je ozlijediti, prijetio da će je odvesti u BIH da abortira iako ona to ne želi, rekao da će je ostaviti u šumi te joj je oduzeo dokumente da bi spriječio njezin odlazak od njega, pa se ista boji za svoj život i svojega još nerođenog dijeteta te se želi vratiti kod svog oca,

čime je počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3. ZZNO, kažnjiv prema odredbi članka 22. stavak 1. ZZNO,

pa mu se na temelju odredbe članka 22. stavka 1. ZZNO

i z r i č e

novčana kazna u iznosu od 260,00 eur (slovima: dvije stotine šezdeset eura i nula centi).

Na temelju odredbe članka 40. PZ okrivljenom ŽĆ se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme uhićenja na dan 8. rujna 2023. ( od 11,40 sati do 23,40 sati) odnosno u trajanju od 1 (jednog) dana što iznosi 39,82 eur (slovima: trideset devet eura i osamdeset dva centa) novčane kazne, pa je okrivljenik dužan platiti novčanu kaznu u iznosu od 220,18 eur (slovima: dvije stotine dvadeset eura i osamnaest centi).

Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. PZ okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 2 (dva) mjeseca od pravomoćnosti presude.

Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Na temelju odredbe članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. PZ okrivljenik se upozorava da ako u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrati će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

II. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi s odredbom članka 138. stavka 2. točke 3. PZ okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eur (slovima: dvadeset eura i nula centi) na ime paušalnog iznosa koje je dužan uplatiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

Ako troškovi prekršajnog postupka ne budu u cijelosti ili djelomično plaćeni u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Obrazloženje

1. Optužnim prijedlogom Policijske postaje Crikvenica okrivljenik se tereti za prekršaj činjenično i pravno opisan u izreci.

1. Optužnim se prijedlogom okrivljenom na teret stavlja počinjenje fizičkog i psihičkog nasilja u obitelji prema izvanbračnoj supruzi iz odredbe članka 22. stavka 1. ZZNO-a.

2. Okrivljenik se ne smatra krivim za djelo za koje se tereti. Da su netočni navodi optužnog prijedloga, izvanbračna supruga da ga je lažno optužila. Ona da je u njegovu kuću došla u svibnju 2023. godine. Odmah su nastali problemi u smislu njene velike ljubomore, isključivo sluša svoje roditelje kojima stalno trebaju nekakvi novci, on osobno da ne voli način njezinog odijevanja, da se oblači usko i sl. Postavlja pitanje ako se sve to dogodilo kako je ona to navela zašto odmah nije pozvala policiju. Policija je u kući bila i prije 3-4 tjedna kada je opet prijavila nasilje u obitelji,, tada da ga je pregledala policajka u postaji, ruke i sve, te zaključila da nije bilo nasilja. Jedne prilike ju je ulovio kao briše povijest pretraživanja te ima otvoren Facebook profil. Uglavnom te su svađe postajale sve češće i sve ih je bilo više. On joj je otvoreno rekao neka uzme stvari i slobodno ode, da on koji radi cijeli dan nije to dužan slušati. Potpuno je neistina da bi je on ozlijedio, udarao šakama, gušio ili nanosio neke fizičke ozljede, budući da cijela policija zna da on kada udari čovjeka isti više ne ustaje. Zbog posla koji obavlja uvijek sa sobom nosim nož jer mu stalno treba. U toj jednoj svađi AĆ je razbila svoj mobitel iPhone 7 da bi joj on drugi dan otišao i kupio novi iPhone 10 Max. Ista je bila ljubomorna na njegovu šeficu i kolegicu O. Poriče da je bilo ikakvog pokušaja trovanja, ulijevanja deterdženta i sl. Vjeruje da bi ista odmah nakon toga otišla liječniku i policiji. Osporava da bi joj gurao papir u usta, a bi joj pokazao nož i način kako bi ju ozlijedio, da bi joj prijetio smrću ili pritiskao trbuh kako bi izgubila dijete. Netočno je da bi joj stavio glavu u WC školjku i puštao vodu. Istina je da joj je prijetio da će ju odvesti u BIH kako bi abortirala zato što su i njeni roditelji istoj predlagali da abortira dijete. Naime, ako život ne ide zašto bi se na to prisiljavala. Nije istina da ju je vozio u tovarnom prostoru kombija, vozila se isključivo naprijed u kombiju. Dokumenti i njegovi i njeni zajedno s novcima stajali su u jednom sefu koji je pod ključem za koji je ona znala gdje se nalazi. Sve je bilo u spavaćoj sobi. Žive u istoj kući, ali odvojenog kućanstva od njegovih roditelja KĆ i Ž, ne zna da li su oni šta od ovog događaja vidjeli ili čuli. O nekim događajima ima snimke i fotografije pa se isto obvezuje pretražit u mobilnom uređaju i dostaviti u sudski spis.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su i pregledani obavijest, službena zabilješka, izvješće o uhićenju, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, naredba o određivanju mjere opreza, izjava o upoznavanju s pravima žrtve, obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, obrazac o provedenom postupku procjene žrtve, preslika putovnice, zapisnik o ispitivanju svjedoka KĆ i SĆ, izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji, izvadak iz prekršajne evidencije, rješenje o odbačaju kaznene prijave ODO Rijeka broj Kir-DO-220/24 od 21.11.2024., izjava svjedoka/žrtve AĆ, obrana okrivljenog, izjava svjedoka KĆ i SĆ te su pregledane fotografije mobilnog zaslona s porukama.

2. Svjedok žrtva AĆ pred ovim sudom iskazuje da je sa K u izvanbračnoj vezi od 2023. godine te da će im 12.5. ove godine biti zajedničkih dvije godine. Prethodno da su njihovu vezu dogovorili njihovi roditelji, njen otac i zet koji su radili u [adresa]. Šefki je došao k njoj u Sjevernu Makedoniju te je bio tjedan dana nakon čega je ona došla upoznati obitelj. Nije joj dao da se vrati natrag u Makedoniju pod izgovorom da mora raditi ili da nema novaca. Za to vrijeme njen otac je radio u Splitu. Lijepo im je bilo 2 do 3 tjedna. Ostala je trudna te je prvi sukob između njih nastao još prije poroda. Isti joj u tim sukobima upućuje riječi da sam kurva, rospija, drolja, da joj jebe mater, da joj je tata pederčina i klošar, a uz to zna na nju dignuti ruku te se dere pred malom. Dijete je rodila 28.2.2024. godine i zove se ŽĆF. Bilo je rasprave i oko imena djeteta budući da ŽĆ nije želio da dijete nosi dva prezimena zbog čega je nastao drugi sukob kada je otišla u dom. Kada kaže da zna dignuti ruku na nju, to znači da ju udara gdje god stigne. U prvom navratu imala je udarce i masnice po licu te je na području ramena imala porezotinu od noža. Nije odlazila liječniku već je to zaliječila sama kod kuće. Kada se je požalila roditeljima što se dešava, otac i majka došli su kod nje te su zajedno otišli na policiju. Tada je otišla natrag u Makedoniju iz koje se vratila nakon 3 mjeseca. Šefki da ju je to molio i ona je željela da probaju ponovno. Ovaj optužni prijedlog da je podnijet nakon što je ona otišla na policiju zajedno s roditeljima. Nakon što se vratila natrag rodila je dijete te je sljedeći sukob između nje i ŽĆ bio zbog prezimena djeteta. Sada da je situacija između njih bolja, nema takvih velikih svađa, a između njih u raspravi da zna stati i njena svekrva. Kada je drugi put otišla iz kuće, nakon svađe oko prezimena djeteta, promijenila je 3 doma te se tamo ukupno nalazila 8 mjeseci, tada je prekršila pravila doma jer je imala kontakte sa K. Istome da se nakon toga iznova vratila te se od tada nalazi na adresi u [adresa]. Ona i ŽĆ da žive zajedno s njegovim roditeljima.

1. Nadalje iskazuje, da je otišla na policiju jer ju je ŽĆ udarao šakama, čupao kosu, davio i gurao papir u usta, nanosio joj fizičke ozljede, prijetio smrću i nožem kojim ju je ubadao u trbuh od čega je imala jednu manju porezotinu, prijetio joj da će je ozlijediti, otvarao usta kako bi ulio deterdžent i pritiskao trbuh kako bi izgubila dijete. Isti da joj je stavljao glavu u WC školjku i puštao vodu te prijetio da će je odvesti u Bosnu kako bi abortirala. Isti da ju je odvezao u šumu kombijem gdje ju je vozio u bunkeru te joj je u šumi pokazivao nož i prijetio da će je ubiti. Oduzeo joj je dokumente kako se ne bi mogla vratit nazad roditeljima. Po dolasku da joj je oduzet i mobitel te da nije mogla kontaktirati svoje roditelje osim vrlo kratko minutu do dvije preko mobitela od ŽĆ. Njeni roditelji su nazvali njenog svekra i pitali mogu li doći, što je ovaj dopustio, pa su oni došli u goste, kada je drugi dan roditeljima ispričala svoje probleme otišli su na policiju. Sada da ima svoj mobitel u posjedu.

2. Mobitel da joj je oduzet po dolasku te da ga nije imala 3 mjeseca. Ona je u [adresa] došla s mobitelom, isti je razbila kako je rekao i ŽĆ, nakon čega joj je on kupio novi, da bi nakon nekog vremena ŽĆ uzeo taj mobitel jer mu je trebao pa ga ona nije imala sljedeća 3 mjeseca. Kada je došao njen otac iz Splita donio joj je drugi mobitel, koji je od nje opet uzeo KĆ. Ne zna točno reći u kojem periodu je bila bez mobitela, zna da je to negdje bilo na početku trudnoće, a trudna je ostala odmah negdje po dolasku u svibnju.

3. Okrivljeni se osvrnuo na navode žrtve ističući kako je mobitel imala cijelo vrijeme što da će snimkama i dokazati, na što mu žrtva navodi da više ne želi tračati i govoriti, zna što je rekla i sam okrivljeni zna da je to istina.

3. Otac okrivljenika KĆ iskazuje da su neistiniti navodi da bi njegov sin počinio nasilje u obitelji naspram svoje supruge AĆ za koju može reći da s njom stalno imaju problema, da ista živi u njegovoj kući te bi on želio da ode iz iste. Netočni su navodi da bi je ŽĆ udarao, da bi je gušio, čupao za kosu, davio ili prijetio na bilo koji način. Navodi da bi joj isti ulijevao deterdžent u usta ili pritiskao trbuh da izgubi dijete su potpuna neistina. Smatra da je AĆ psihički bolesna, s njom nikako nema mira, noću lupa vratima i udara istima. Šefki se makne da svađa ne bi nastala dok ona ide za njim i potencira istu. Najprije je između njih sve bilo bajno i sjajno da bi se ubrzo potom počeli svađati zbog čega je ona otišla u tu žensku kuću, a vrlo brzo molila da se vrati što je i učinila. Pobjegla je taj dan kada je trebala obaviti psihotestiranje. Ona je danas i dalje u zajednici s njegovim sinom, ali mira nema i on želi da ona ode. Netočni su navodi da bi njoj bio oduzet telefon ili putovnica, zapravo na prijedlog njenog oca uzet joj je telefon jer je na taj način isti rekao da će biti mir. Ista je sama donesla mobitel, ali mira svejedno nije bilo. Ona da je od kuće odlazila više od tri puta te se svaki put iznova vraćala.

4. Svjedok SĆ, majka okrivljenog iskazuje da je netočno da bi njen sin ŽĆ vršio kakvo nasilje nad nevjestom AĆ koja njima da ne da mira. Ista da je došla kod njih i u prvom navratu pobjegla u Makedoniju gdje je bila 3-4 mjeseca, a da oni to nisu niti znali. Ista je došla, ostala trudna, da bi najprije pobjegla u Dom za majke gdje je napravila nekakav problem pa je otišla u Zagreb od kuda su je opet izbacili te se opet vratila k nama. Šefki nikada nije udario AĆ, a možda je na nju vikao u jednom navratu kada je pušila u maloj sobi gdje s nalazi i malo dijete. Isti joj je prigovorio da se to tako ne radi na što mu je ona odgovorila "samo me udari pa ću te prijaviti policiji ". Ona osobno ne želi da je ona više kod njih u kući jer nitko nema mira, ona je jedna vrlo naporna osoba i može poslati stotine poruka. Čak joj je rekla i da može uzeti dijete sa sobom da joj ne brane, međutim, ona to ne čini, ne želi otići. Što se tiče oduzimanja putovnice to je netočno, ista da se doista u jednom periodu nalazila kod nje jer ju je trebala prijaviti na policiju da živi kod njih u kući. Ta da se putovnica samo tada nalazila kod njih, dok je sada kod nje. Netočno je da bi joj bio oduzet mobitel budući da se ona s roditeljima redovito čuje. AĆ je jako ljubomorna, previše, čak je ŽĆ trebao raditi kao konobar što ona nije dozvolila.

5. Iz potvrde Odjela za prekršajne evidencije od 6.11.2023. proizlazi brojna prekršajna osuđivanost okrivljenika i to za djela iz domene prometa. Nema ranije evidentiranih osuda iz domene nasilja u obitelji ili javnog reda i mira.

1. Prethodno, po zaprimanju spisa u rad, nakon što je utvrđeno da je ODO u Rijeci (list 36 spisa) utvrdio kako u konkretnom predmetu ne postoje elementi kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti uz preporuku provođenja prekršajnog postupka po odredbama članka 10. stavka 1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji na štetu AĆ, ovaj je sud po službenoj dužnosti dana 7. studenog 2023. uputio dopis ODO Rijeka kojim je zatražio ponovnu ocjenu postojanja elemenata kaznenog djela u postupanju okrivljenika.

4.1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci provodi postupak, da bi obavijestili ovaj sud o odbačaju kaznene prijave protiv okr. ŽĆ zbog kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179. s Kaznenog zakona počinjenog na štetu izvanbračne supruge AĆ. Naime, žrtva da je koristila blagodat ne svjedočenja, a kako u konkretnom slučaju nije bilo izravnih očevidaca predmetne inkriminacije, uzimajući u obzir da je okrivljeni porekao učin kaznenog djela da nije bilo osnovane sumnje za pokretanje kaznenog postupka protiv okrivljenog, slijedom čega je kaznena prijava odbačena. Iz obrazloženja odluke broj Kir-DO-220/24 od 21. studenog 2024. razvidno je da se inkriminacije odnosila na period veljače do travnja 2024. te sredina 2023. godine.

5. U odnosu na samu optužbu, iz odredbe članka 10. točke 1. ZZNO slijedi da je nasilje u obitelji primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, dok je točkom 3. istoga članka ZZNO uređeno da je psihičko nasilje ono nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Tko počini nasilje iz članka 10. Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

1. Kako je u međuvremenu došlo do izmjena Zakona u dijelu odredbe članka 22. ZZNO (Narodne novine broj 36/24), prema okrivljeniku se primjenjuje zakon koji je važio u vrijeme počinjenja djela, odnosno zakon koji je blaži za počinitelja, kako to propisuje odredbe članka 3. stavka 2. PZ-a.

1. U odnosu na pojedine vidove nasilja, psihičko nasilje je ono koje kod žrtve, uzrokuje povredu dostojanstva ili uznemirenost, odnosno to je svaki napad na psihički integritet osobe koji je uznemirava ili vrijeđa dostojanstvo, slijedom čega je upravo posljedica ovakva postupanja konstruktivni element prekršaja pa mora biti opisan u optužbi i utvrđen u postupku.

2. Kroz dokazni postupak, ovaj sud utvrđuje da je žrtva optuženog nasilja AĆ rođena 2005. godine, dakle maloljetna u vrijeme počinjenja djela, koja je radi dogovorenog braka roditelja iz Sjeverne Makedonije došla živjeti u romsku zajednicu koja egzistira na prostoru grada [adresa]. Ista je u pratnji svojega oca i majke, koji su došli u posjet kćeri, prvi put od odlaska, pristupila u Policijsku postaju Crikvenica dana 8. rujna 2023. te prijavila da je izvanbračni suprug ovdje okrivljeni OĆ tuče. Tom prilikom ista detaljno opisuje postupanje okrivljenika, na način da ju je ŽĆ udarao šakama, čupao kosu davio, gurao papir u usta da je uguši, nanosio fizičke ozljede (hematome) te vršio psihičko nasilje na način da joj je prijetio smrću, pokazujući joj nožem na koji način će je ozlijediti nasilno joj otvarao usta da ulije deterdžent i pritiskao trbuh sve kako bi izgubila dijete stavljao joj glavu u WC školjku i puštao vodu, prijetio da će je odvesti u BIH da abortira iako ona to ne želi, odvezao ju u šumu kombijem pritom vozeći u zatvorenom teretnom prostoru kombija a po dolasku u šumu joj je pokazao nož i rekao da će je ubiti i da će je ostaviti u šumi, također da joj je ŽĆ oduzeo dokumente da bi spriječio njezin odlazak od njega, pa da se boji za svoj život i svojega još nerođenog dijeta te se želi vratiti kod svog oca. Nakon ove prijave, žrtva nasilja i odlazi s roditeljima u Sjevernu Makedoniju da bi se nakon nekog vremena opet vratila u [adresa] te obnovila izvanbračnu zajednicu s okrivljenikom koja egzistira i danas.

3. Prema ocjeni ovoga suda, u svojoj izjavi žrtva nasilja MĆ opisuje oblik fizičkog i psihičkog nasilja u obitelji koje počinjenje okrivljenik potpuno odbacuje.

4. Prema utvrđenjima iz dokaznog postupka, žrtva MĆ napušta životnu zajednicu s okrivljenikom u više navrata kada je bila smještena u Domove za majke i djecu, između ostalih i u Caritasov dom za žene i djecu Sv. Ana u Rijeci.

5. Spisu ne prileži nikakva medicinska dokumentacija u odnosu na ozljede ili psihička stanja žrtve nasilja, u svezi čega i sama iskazuje da liječniku nije odlazila, pa tako da je "u prvom navratu imala udarce i masnice po licu te je na području ramena imala porezotinu od noža. Nije odlazila liječniku već je to zaliječila sama kod kuće.".

6. Očevidaca opisanih postupanja okrivljenika nema, eventualna saznanja o sukobima unutar izvanbračne zajednice okrivljenika i žrtve imaju roditelji okrivljenika KĆ i SĆ, koji u svojim iskazima iskazuju pristrano, isključivo u korist sina izričito navodeći da je njihov sin nije kriv da je sve kriva nevjesta koja da im od dolaska u kuću ne da mira zbog ljubomornih ispada.

7. S tim u svezi dostavljene su fotografije snimljenih poruka po okrivljeniku (list 55 spisa) koje, ocjenom ovoga suda, ne ukazuju na nasilje počinjeno prema okrivljeniku. Na fotografiji nije vidljiv dan slanja poruke, a konačno niti čiji je mobitel, budući da fotografiju dostavlja okrivljenik državljanin RH s mobitela kojega je pozivni broj [broj telefona] za Sjevernu Makedoniju, čija je državljanka upravo žrtva nasilja MĆ.

8. Sama žrtva u svojem iskazu pred sudom navodi da je u više navrata odlazila (roditeljima, u domove) pa se vraćala, da ju je ŽĆ molio, a da je i ona sama htjela pokušati ponovno s njim. Ovakvo postupanje žrtve nasilja, koje je u to vrijeme maloljetno dijete, u zavisnom odnosu prema okrivljenom, s kojim čeka zajedničko dijete, ne može se uzeti otegotnim žrtvi odnosno olakotnim počinitelju, već upravo suprotno prema ocjeni ovoga suda ukazuje na manipulaciju žrtvom, oblikom kontrole tada maloljetne trudne izvanbračne supruge (djeteta) u stranoj državi i bez novčanih primanja.

9. Okrivljenik u svojemu iskazu pred sudom, između ostalog izjavljuje da on osobno "ne voli način njezinog odijevanja, da se oblači usko i sl.", nadalje da je policija u kući bila prije 3-4 tjedna kada je žrtva "opet prijavila nasilje u obitelji", tada da ga je pregledala policajka u postaji, ruke i sve, te zaključila da nije bilo nasilja, da ju je "jedne prilike ulovio kao briše povijest pretraživanja te ima otvoren Facebook profil" te da je "potpuno neistina da bi je on ozlijedio, udarao šakama, gušio ili nanosio neke fizičke ozljede, budući da cijela policija zna da on kada udari čovjeka isti više ne ustaje", a "zbog posla koji obavlja uvijek sa sobom nosi nož jer mu stalno treba". Svi ovi navodi okrivljenika, upućuje na postojanje uspostavljene prisilne kontrole okrivljenika nad žrtvom. Navodi istoga da se oblači preusko, da ima otvoren Facebook profil jesu plansko psihičko i ekonomsko zlostavljanje maloljetne žene. I činjenica da je ista koristila blagodat ne svjedočenja prilikom iskazivanja pred Općinskim državnim odvjetništvom, ne govori o prilog tome da se djelo nije dogodilo već upravo o tome da je po okrivljenom uspostavljen takav oblik kontrole žrtve, koju je ista morala prihvatiti i prilagoditi svoje ponašanje kako bi opstala u toj zajednici.

10. Oduzimanje mobitela, zabrana korištenja, oduzimanje dokumenata kako se ne bi mogla napustiti zajednica jesu jedan oblik ekonomskog nasilja nad žrtvom, koje ovdje nije posebno optuženo, ali je prema ocjeni suda inkorporirano i u psihičkom obliku nasilja u obitelji do kojega je u konkretnom slučaju došlo.

11. U činjeničnom opisu djela ostala je navedena prijetnja okrivljenika da će žrtvu odvesti u BIH kako bi abortirala budući da je i sam okrivljeni to potvrdio u svojoj obrani. Prema ocjeni suda ovakva rečenica jednoj trudnoj maloljetnoj ženi predstavlja strah kako za nju samu tako i za nerođeno dijete te je svakako oblik psihičkog nasilja.

12. Ovdje se skreće pažnja tužitelju da je žrtva vrlo jasno pred policijom iskazivala o psihičkom obliku nasilja na način da joj je okrivljenik redovito upućivao riječi da je "drolja, kurva, rospija" i sl., ali da isto nije obuhvaćeno u činjeničnom opisu djela, dok sam sud nije ovlašten širiti optužbu izvan već postavljenih granica po tužitelju na štetu okrivljenog.

13. Dakle, cijeneći sva naprijed opisana utvrđenja, ocjena je suda da je u konkretnom slučaju došlo do psihičkog oblika nasilja u obitelji koje je kod žrtve, uzrokovalo uznemirenost i strah, na način da se boji za svoj život i život nerođenog djeteta, zbog kojih postupanja okrivljenika je žrtva AĆ, u konačnici i napuštala životnu zajednicu odlazeći u Dom za pomoć ženama i djeci, te se konačno po prvom dolasku roditelja odlučila zajedno s istima pristupiti u prostorije Policijske postaje i prijaviti nasilje u obitelji.

2. Nadalje, u svezi optuženog fizičkog oblika nasilja, sud je dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist (članak 88. PZ-a).

14. Također, sud je vezan okvirom optužbe tužitelja na način da odluku može donijeti samo u odnosu na optuženo.

15. Iako okrivljena detaljno opisuje oblike fizičkog nasilja, koje je toliko snažnog intenziteta da od njega ostaju i fizičke posljedice u vidu hematoma, porezotina nožem i sl., okrivljena ne posjećuje liječnika niti posjeduje ikakvu dokumentaciju (medicinsku) za isto, a što okrivljeni izričito odbija, a nema svjedoka događaja. Stoga, imajući u vidu citiranu odredbu članka 88. PZ-a te obvezu suda da potpuno i točno utvrdi činjenice fizičkog oblika nasilja, u tomu dijelu ovaj sud ne raspolaže nikakvim dodatnim dokazima da bi sa sigurnošću utvrdio postojanje djela za koje se okrivljeni tereti, pa je za ovaj oblik nasilja u odnosu na okrivljenika donijeta oslobađajuća presuda.

3. Zaključno, ovaj je sud u odnosu na okrivljenika donio osuđujuću presudu samo za optuženi psihički oblik nasilja u obitelji, pri čemu je činjenični opis optužbe prilagođen samo tomu dijelu dok je opisani oblik fizičkog nasilja izostavljen.

4. Odabirući mjeru kazne za okrivljenika sud je imao u vidu stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje prvookrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja.

16. Također je u smislu odredbe članka 11. stavka 2. ZZNO sud imao u vidu da je svrha prekršajnopravnih sankcija predviđenih tim zakonom zaštita članova obitelji izloženih nasilju, poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja.

17. Sud je pri odabiru mjere kazne u smislu odredbe članka 36. PZ imao u vidu činjenicu da je okrivljenik ranije prekršajno neosuđivan za djela iz domene nasilja u obitelji, općenito nije osuđivan za djela u kojima je došlo do primjene kakve sile, nasilja, remećenja javnog reda i mira i sl. Ranija brojna osuđivanost ogleda se u prekršajima počinjenim u prometu. Sud je u obzir uzeo činjenicu da se životna zajednica okrivljenika i žrtve obnovila iako žrtva iskazuje da su i dalje prisutne svađe oko prezimena zajedničkog djeteta i sl. Pri donošenju odluke uzeto je u obzir i imovinsko stanje okrivljenika, da je isti nezaposlen, bez novčanih primanja te obveznik zakonskog uzdržavanja mlt. djeteta. U odnosu na osuđujući dio sud je u vidu imao i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline. Izrečenom kaznom u zakonskom minimumu kod okrivljenika se može postići sama svrha kažnjavanja, prvenstveno da ga se odvrati od ponovnog počinjenje nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem.

5. Sukladno odredbi članka 40. PZ-a vrijeme provedeno u uhićenju, zadržavanju i svako oduzimanje slobode u vezi s prekršajem uračunava se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu maloljetničkog zatvora i novčanu kaznu. Prilikom uračunavanja izjednačuje se svaki započeti dan uhićenja, zadržavanja i svakog drugog oduzimanja slobode te započetih tristo kuna novčane kazne s jednim danom zatvora. Obzirom na podatke iz

Izvješća o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu, slijedi da je okrivljeniku bila oduzeta sloboda uhićenjem u trajanju od jednog dana slijedom čega mu je u izrečenu novčanu kaznu uračunato to vrijeme.

11. Odluka o troškovima u odnosu na okrivljenika donesena je primjereno dužini i složenosti trajanja prekršajnog postupka te imovnom stanju istoga cijeneći činjenicu nezaposlenosti istoga.

12. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Crikvenici 3. srpnja 2025.

Zapisničar

Sudac

Melita Mrakovčić

Gordana Vulić Pavlović

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud.

DNA:

- ovlašteni tužitelj;

- okrivljena;

- po pravomoćnosti žrtvi AĆ