Poslovni broj: Usž-904/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek članica vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Rumat d.o.o. iz Rijeke, Žrtava fašizma 1/I, kojeg zastupa opunomoćenik Darijan Hört, odvjetnik u Opatiji, Vjekoslava Spinčića 3/2, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, uz sudjelovanje zainteresirane osobe VG iz [adresa], radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1640/2023 od 18. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 3. srpnja 2025.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-1640/2023 od 18. prosinca 2024.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-361-05/22-26/191, urbroj: 531-07-1-4-1/4-23-2 od 5. srpnja 2023.
2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Rijeke, Odjela gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, klasa: UP/I-361-03/19-03/31, urbroj: 2170-1-1302-22-4/ZRK od 11. veljače 2022. donesenog u ponovnom postupku kojim su ozakonjena dva završena pomoćna prostora u jednostavnoj zgradi: jedan okvirnih tlocrtnih gabarita 2,36x3,95m i drugi 2,73x3,95m, visine 4,20m od najniže točke zaravnatog terena od donjeg ruba krovne ploče, prikazani na iskazu površina i obračunskih veličina, izrađenom po MG, ing.građ., ovlaštenoj arhitektici i geodetskom snimku izvedenog stanja, oznake 3/15, izrađenom po RG, dipl.ing.geod., ovlaštenom inženjeru geodezije, GEO-KVARNER d.o.o., Kostrena, iz siječnja 2015., koja zgrada je izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Geodetska snimka izvedenog stanja sastavni je dio rješenja, a što je na istoj navedeno i ovjereno potpisom službenika i pečatom toga Odjela.
3. U pravodobno izjavljenoj žalbi tužitelj pobija presudu upravnog suda u cijelosti iz svih žalbenih razloga. Ponavlja navode iz tužbe te ističe kako uz prvostupanjsko upravno rješenje nije dostavljena geodetska snimka i katastarski plan iako su navedeni kao sastavni dio tog rješenja te kako predmetno rješenje ne sadrži sve zakonom propisane obvezne dijelove sukladno odredbi članka 23. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Smatra da je u konkretnom slučaju ozakonjen dio građevine koji je u tuđem vlasništvu, a za korist nevlasnika i neposjednika. Ističe da je sud povrijedio načela upravnog spora jer nije tužiteljima omogućio da se očituju o svim činjenicama te da osporena presuda nije donesena u razumnom roku, niti je osigurano zakonito vođenje postupka bez nepotrebnih radnji. Smatra da je sud ignorirao ključne dokaze, naročito u odnosu na činjenicu da je prijeporno vlasništvo nad ozakonjenim objektima. Predlaže poništiti osporenu presudu i sam riješiti upravnu stvar na način da se usvoji tužbeni zahtjev, a podredno vratiti predmet na ponovno suđenje prvostupanjskom upravnom sudu.
4. Zainteresirana osoba u odgovoru na žalbu ističe kako žalba nije osnovana te istu predlaže odbiti. Navodi da tužitelj u žalbi iznosi lažne činjenice jer ovdje predmetni ozakonjeni prostori, iako je pravno irelevantno u konkretnom slučaju, nisu bili u posjedu ili vlasništvu upisanih aktualnih ili prednika suvlasnika zgrade u [adresa], u [adresa], niti prije niti nakon povezivanja Knjige položenih ugovora i Glavne knjige, a koji su zastupani po upravitelju, ovdje tužitelju, već su predmetni ozakonjeni prostori u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu zainteresirane osobe koja će formalno vlasničko stanje urediti kroz zemljišnoknjižni postupak.
5. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
6. Žalba nije osnovana.
7. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je pobijana prvostupanjska presuda pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povredu pravila sudskog postupka.
8. Ovaj Sud prvenstveno ističe kako ne nalazi povredu načela upravnog spora na koje upućuje tužitelj svojim žalbenim prigovorima. To stoga jer je tužitelju dana mogućnost izjašnjavanja u prvostupanjskom upravnom sporu održavanjem ročišta za raspravu dana 22. studenog 2024. na koji je i pristupila zamjenica opunomoćenika tužitelja te je osporena presuda, po ocjeni ovog Suda, donesena u razumnom roku bez provođenja nepotrebnih radnji koje bi bile protivne načelu učinkovitosti i ekonomičnosti upravnog spora.
9. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda osnovano je potvrđena pravilnost stajališta upravnih tijela prema kojem su u pravilno i zakonito provedenom postupku ozakonjena dva završena pomoćna prostora detaljno opisana rješenjem o izvedenom stanju, u jednostavnoj zgradi izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12, dalje: Zakon). Pri tome, uvidom u predmetno rješenje o izvedenom stanju, ovaj Sud ocjenjuje, suprotno žalbenim navodima, kako izreka sadrži sve dijelove propisane odredbom članka 23. stavak 1. i stavak 4. Zakona. Ovo stoga, kako obrazlaže prvostupanjski sud, a s kojim obrazloženjem je suglasan i ovaj Sud, izreka predmetnog rješenja o izvedenom stanju sadrži utvrđenje da se zgrada iz predmeta ovog spora ozakonjuje, ime i broj katastarske čestice na kojoj je predmetna zgrada izgrađena, podatak o stupnju dovršenosti zgrade, podatke o zgradi i njezinoj zahtjevnosti, namjenu za koju se zgrada koristi, vanjsku veličinu zgrade (visinu, dužinu i širinu), broj i vrstu funkcionalnih jedinica, oznaku geodetskog snimka izvedenog stanja te napomenu da ispitivanje ispunjavanja lokacijskih uvjeta, bitnih zavjeta za građevinu te drugih uvjeta i zahtjeva nije prethodilo donošenju rješenja.
10. Budući da se u konkretnom slučaju nesporno radi o jednostavnoj zgradi koja je predmet ozakonjenja, to je sastavni dio predmetnog rješenja o izvedenom stanju u smislu odredbe članka 24. stavak 3. Zakona i geodetski snimak izvedenog stanja, oznake 3/15, izrađen po RG, dipl.ing.geod., ovlaštenom inženjeru geodezije, GEO-KVARNER d.o.o., Kostrena, iz siječnja 2015., a koji je ovjeren potpisom službenika i pečatom nadležnog prvostupanjskog tijela. Isto je navedeno u točki 2. izreke predmetnog rješenja o izvedenom stanju. Međutim, kako iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj pozvan na uvid u spis predmeta te je istome i pristupio dana 28. rujna 2015., to je tužitelju u smislu odredbe članka 8. stavak 4. Zakona, predmetno rješenje o izvedenom stanju dostavljeno bez priloga koji su sastavni dio tog rješenja, odnosno bez geodetskog snimka izvedenog stanja. Stoga nije osnovan prigovor tužitelja koji ističe u tom smislu.
11. U odnosu na prigovor tužitelja da se predmetnim rješenjem o izvedenom stanju ozakonjuje nekretnina nevlasnika, ovaj Sud ponavlja da je odredbom članka 32. Zakona propisano da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojem je ta zgrada izgrađena, a što je i navedeno u točki 4. izreke predmetnog rješenja o izvedenom stanju. Tužitelj osim paušalnog navoda da postoji prijepor oko prava vlasništva ozakonjenih prostora, ničim nije svoju tvrdnju dokazao, odnosno nije dokazao da je u tijeku sudski spor, a što bi moglo biti od utjecaja u konkretnom slučaju u smislu odredbe članka 19. stavak 1. Zakona.
12. Slijedom svega navedenog nema osnove za usvajanje predmetne žalbe. 13. Imajući u vidu sve navedeno, trebalo je temeljem odredbe članka 135. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24.) odlučiti kao u izreci presude.
U Zagrebu, 3. srpnja 2025.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner
